Pandemija COVID-19 natjerala nas je na razmišljanje o zapošljavanju i radnim uvjetima te o tome kako se oni odnose na naše zdravlje i dobrobit. Već prije nego što nas je pogodio korona virus, naša ravnoteža između posla i privatnog života nije bila baš zdrava. Ubrzao se tempo rada, s većim zahtjevima, kraćim rokovima, brojnim rezultatima i događajima za prisustvovanje i organizaciju. To nije utjecalo samo na naše fizičko i mentalno zdravlje, već i na zdravlje našeg planeta. Od COVID-19, ovaj tempo se donekle promijenio. Rad za dom postao je norma za mnoge. To nam je omogućilo da kombiniramo poslovne i kućne dužnosti-što je dovelo do drugačijeg niza izazova vezanih uz spol. Ipak, ponudio je fleksibilan, ali produktivan pristup radu. Rad od kuće sada je postalo novo pravo koje poslodavci i zaposlenici mogu koristiti u potrazi za održivijim, zdravijim i ugodnijim pristupom radnom životu.
Uvjeti rada i izgradnja vještina
Mnogi radnici, međutim, nisu mogli ostati kod kuće jer se smatralo da su njihova zanimanja neophodna za funkcioniranje društva-tzv. Ovi radnici osiguravaju optimalno funkcioniranje naše infrastrukture i usluga, kao što su prijevoz, hrana, urbano čišćenje, obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge. COVID-19 otkrio je kako cijenimo te radnike u teoriji, ali ne i u praksi; mnogi bitni radnici suočavaju se s lošim radnim uvjetima i nedovoljno su prebrojeni, a neki čak žive ispod praga siromaštva. Prihod je važna odrednica zdravlja, a plaće će se morati ponovno pregledati, osim kvalitete posla. To će biti još kritičnije u budućnosti, s obzirom na demografske promjene i očekivani nedostatak radnika. Rješavanje nejednakosti u prihodima i zaštita minimalnih plaća moraju biti visoko na političkim programima. Moramo ulagati u poboljšanje uvjeta na onim poslovima koji predstavljaju temelj za dobro funkcionirajuća društva.
Konačno, dok se gospodarstvo postupno obnavlja, vidimo da nemaju svi jednaku korist. Kompetencije dugotrajno nezaposlenih, migranata i starijih radnika i dalje su podcijenjene. I dalje su bez posla ili rade u lošim uvjetima, što negativno utječe na njihovo zdravlje i dobrobit. Istodobno, oblik tržišta rada nastavlja se mijenjati zbog tehnologije i digitalizacije, kao i zelene tranzicije. Ulaganja u digitalnu pismenost, strukovno osposobljavanje i ravnopravno obrazovanje ključna su kako bi se osiguralo da svi ostanu na brodu. Obrazovanje i ublažavanje socijalnog nedostatka važni su za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja. EuroHealthNet stoga pomno prati politike i programe EU-a u "nadogradnji" i "prekvalifikaciji" i srodnim planovima oporavka i otpornosti svojih država članica. Također okupljamo obećavajuće prakse vezane između zdravlja i zapošljavanja, kao što je to u našoj nedavnoj Policy Precis 'Uspostavljanje poveznice: Radni uvjeti, zdravlje i jednakost'.
U ovom izdanju
Ovo izdanje časopisa EuroHealthNet usredotočuje se na dokaze o povezanosti zaposlenja i zdravlja s kroničnim bolestima te pokriva neke inovativne projekte koji su u tijeku. Lijepo je vidjeti kako tijela za javno zdravstvo i partneri EuroHealthNeta sve više pokreću projekte u ovom području, jer je posao važan za zdravlje. Nadam se da ćete uživati čitajući njihove članke.
Tržišta rada, zdravstvo i pandemija
Javno zdravstvo Škotska ističe veze između tržišta rada i zdravstva od početka pandemije. Možda bismo sada prepoznali potrebu za poboljšanom socijalnom zaštitom radi zaštite zdravlja - ali bismo li i današnje promjene mogli smatrati prigodom za bolje zdravlje u budućnosti? Učimo o njihovom položaju.
Iz Centra za istraživanje globalnih zdravstvenih nejednakosti doznajemo o ton je posljednji dokaz o zdravlju i zapošljavanju. Predlaže da bi planovi oporavka nakon COVID-a trebali ciljati na nestandardne ugovore, štetne uvjete i promicati politike socijalne zaštite kako bi se smanjile zdravstvene nejednakosti i riješile NCD-i
Od dolaska COVID-19 u Europu, EuroFound istražuje kako pandemija mijenja način na koji radimo i živimo. Utvrdili su da se rodna i generacijska podjela povećala. Ovaj članak daje pregled nalaza - i onoga što možemo naučiti iz njih dok krećemo u obnovu.
Rizici na poslu
Tijekom pandemije rad nije prestao za poljoprivredne radnike migrante na jugu Italije. Često žive u nesigurnim situacijama, imaju ograničen pristup zdravstvenom sustavu. Kako možemo osmisliti zdravstvene sustave za radnike migrante? Jedan inspirativan projekt predstavlja neke ideje.
Druga skupina bitnih radnika koji se u svom poslu suočavaju s visokim rizicima su čistačice u gradovima. Oni štite naše zdravlje održavajući naše ulice i gradove čistima i sigurnima. Ali kako se štite? Projekt MUC radi kako bi pomogao radnicima da preuzmu vlasništvo nad zdravstvenim i sigurnosnim mjeramate procjenjuju koje su promjene potrebne u osposobljavanju i obrazovanju.
Nažalost, diskriminacija je i dalje problem s kojim se mnogi ljudi moraju suočiti u svom radnom vijeku. Grupa u Francuskoj i Engleskoj bavi se pretilošću, zapošljavanjem i diskriminacijom na radnom mjestu. Pomaže ljudima koji žive s viškom kilograma da naprave pozitivne promjene u svom životu i otvara put do zaposlenja. Jedan od načina na koji to rade je rad s regrutima na rješavanju diskriminacije na radnom mjestu.
Promocija zdravlja na radnom mjestu
Nedavni rad europske inicijative za suradnju „Zajednička akcija“ CHRODIS Plus razmotrili kako implementirati politike i prakse na radnom mjestu u borbi protiv kroničnih bolesti. Učimo o a besplatni pribor za radna mjesta za zdravlje, dobrobit i sudjelovanje zaposlenika. Omogućuje radnim mjestima svih veličina poduzimanje mjera koje potiču dobrobit i zdravlje zaposlenika.
Nakon što ste pronašli dobru praksu za promicanje zdravlja na radnom mjestu, kako je prenijeti na nove postavke? Slušamo o iskustvo prenošenja modela iz Italije u Španjolsku - i utjecaj pandemije na provedbu.
Daljnje čitanje:
Gledajte: Vještine za zdravlje: napredovanje i ponovno osposobljavanje za održivi oporavak.
Pročitajte: Uspostavljanje poveznice: radni uvjeti i zdravstvena jednakost
Slušajte: Podcast- Učinak koncerta na zdravlje mladih ljudi.
Savez: Europski savez za mentalno zdravlje - Zapošljavanje i rad
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.