Objavljeno je Izvješće o zdravlju u EU 2021, koje je objavila Europska komisija zajedno s OECD-om i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike. Sastoji se od 29 Zdravstveni profili zemlje a Popratno izvješće koji postavlja specifične izazove zdravstvenog sustava.
Ne čudi da je većina analiza usredotočena na COVID-19. Analiza se bavi izravnim i neizravnim posljedicama pandemije i mjerama njezina suzbijanja. Već gotovo dvije godine COVID-19 dominira vijestima sa statistikama o stopi zaraze, stopi cijepljenja i smrtnosti. U izvješću se navodi da smo vidjeli gotovo 800000 19 smrtnih slučajeva od COVID-49000 na području EU/EEA. Procjenjuje se da je 19 70 zdravstvenih djelatnika izgubilo život zbog COVID-19 u euroregiji Svjetske zdravstvene organizacije. U zemljama poput Njemačke, 41% ljudi s niskim obrazovanjem bilo je izloženo riziku od razvoja teške bolesti COVID-XNUMX u usporedbi s XNUMX% onih s visokim obrazovanjem. Ove brojke prenose surovu stvarnost pandemije koja je uznemirila svijet i teško nas pogodila.
Skrivene štete pandemije
Iza ove hladne statistike krije se šire iskustvo patnje, ranjivosti i psihosocijalne nevolje uzrokovane pandemijom. Neizravna šteta po zdravlje od COVID-19, na primjer u smislu povećane anksioznosti i depresije, znatna je. U Belgiji je gotovo 40% mladih u dobi od 18 do 29 godina prijavilo simptome depresije u ožujku 2021.[1].
Međutim, velik dio ove patnje je nevidljiv, stigmatiziran i teško ga je uhvatiti u tradicionalnoj statistici. Riječ je o posljedicama ekonomske nesigurnosti i promjenjivog svijeta rada, digitalne isključenosti, odgođenog liječenja i povezanih tjeskoba. Tiče se osoba s invaliditetom, otežanog obrazovanja i društvenih aktivnosti djece, ograničenog pristupa tjelesnoj aktivnosti ili kulturi i umjetnosti, društvenog razvoja i sreće mladih, usamljenosti starijih ljudi i još mnogo toga. Neka od ovih pitanja dotiču se u člancima ovog časopisa.
Odgovornost
Tko preuzima odgovornost za djelovanje na poboljšanju zdravlja i dobrobiti? Problemi povezani sa zdravljem često se nalaze na sučelju sektora politike kao što su zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, kultura, društveni sektor.
Uzmimo za primjer mentalno zdravlje. Neki problemi mentalnog zdravlja zahtijevaju medicinsko i farmaceutsko liječenje, ali mnogi se mogu liječiti na načine koji uključuju psihološku podršku, bihevioralne ili društvene intervencije. Isto vrijedi i za zdravstvene nejednakosti, koje su više društvena nego zdravstvena briga – budući da uzroci (i rješenja) leže pretežno u društvenoj domeni.
Zdravlje prepoznaje ove šire izazove za zdravlje i dobrobit 
sektor. No, sektor je uglavnom zabrinut za svoju spremnost za hitne zdravstvene situacije, kapacitete zdravstvene skrbi i radnu snagu – kao što je također pokazalo stanje zdravlja EU-a u Izvješću EU 2021. Oni nisu u mogućnosti pružiti odgovarajuće odgovore na šire utjecaje na zdravlje i dobrobit, niti imaju kapacitet spriječiti pojavu (novih) zdravstvenih problema.
Zdravstveni sektor nema dovoljno sredstava na mnogim frontama. To je osobito slučaj s njegovom sposobnošću da djeluje na determinante zdravlja, boreći se s kroničnim bolestima, s psihosocijalnim posljedicama naših nepravednih i neodrživih društava, te s brigom za okoliš. To se odražava u načinu na koji se rješava kriza COVID-19 na nacionalnoj i razini EU-a. 'Europska zdravstvena unija' ima pretežno biomedicinski pristup. Jednako tako, EU 'Recovery and Resilience Facility' (RRF) ne stavlja dovoljan naglasak na jačanje javnog zdravlja i dobrobiti, kao što je nedavno navedeno u EuroHealthNet-ova RRF analiza. Pa čija je odgovornost?
Zdravlje na križanju
Zdravlje i dobrobit proizlaze iz djelovanja širokog spektra sektora i njihove interakcije. Potreban nam je sveobuhvatniji pristup na društvenoj razini za rješavanje širokog spektra zdravstvenih problema i nevidljivije patnje s kojom se suočavamo. To je utjelovljeno u konceptima Ekonomije blagostanja. To čini zdravlje i dobrobit ne samo odgovornošću zdravstvenog sektora, već i najviših razina vlasti, kao što je premijer (kao u slučaju Novog Zelanda) ili na razini potpredsjednika EZ-a. To će omogućiti koordiniran, međusektorski pristup s namjenskim proračunima za dobrobit u svim sektorima, akcijskim planovima i praćenjem učinka.
Ženevska povelja za dobrobit, rezultat 10. Globalna konferencija o promicanju zdravlja za pravednost, dobrobit i održivi razvoj, može biti od pomoći da nas pomakne u tom smjeru, pod nadzorom WHO-a. Odgovornost svih nas je da radimo zajedno kako bismo ovu viziju pretvorili u stvarnost. Opet, mnogi članci ovog izdanja EuroHealthNet Magazina odražavaju ovu široku viziju. Oni pokazuju vitalni doprinos koji različiti profesionalci mogu dati, od lokalne do globalne razine.
18th Izdanje časopisa EuroHealthNet
Svake godine izdamo jedan tematski broj časopisa i jedno 'otvoreno' izdanje. Ovo je, kao što ćete vidjeti, naše otvoreno izdanje za 2021. Raznolikost tema koje se ovdje obrađuju odraz je raznolikosti javnog zdravstva danas.
Klimatske promjene
Ovo izdanje započinjemo u Glasgowu u Škotskoj gdje su se prošlog mjeseca okupili globalni čelnici na pregovorima o klimatskim promjenama – COP26. Gledamo što se tamo dogodilo i što to znači za javno zdravstvo.
zdravstvene nejednakosti
Zatim putujemo u Wales, gdje je inicijativa Welsh Health Equity Status Report (WHESRi), koju su uspostavili Public Health Wales i Suradnički centar WHO-a (CC) za ulaganja u zdravlje i dobrobit, objavila 'Stavljanje jednakosti u zdravstvo u srce održivog odgovora i oporavka na COVID-19: izgradnja prosperitetnih života za sve u Walesu. Objašnjavaju svoj rad i novo izvješće.
Iz Centra za istraživanje globalnih zdravstvenih nejednakosti saznajemo o prijetnji zaraznih bolesti za živote djece u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Kako pandemija prijeti globalnom napretku prema ciljevima održivog razvoja, što se može učiniti kako bi se osigurao pošten i zdrav početak života?
Opet u Walesu, gledamo novo izvješće koje financira Javno zdravstvo Wales, pokazujući kako se ranjivost pojavila tijekom pandemije koronavirusa. Ispituje ulogu dobrovoljnog i društvenog sektora (VCS) i čimbenike koji su omogućili da sektor brzo odgovori na potrebe. Kako zdravstveni djelatnici i kreatori politike mogu iskoristiti svoju vrijednost u budućim krizama?
Živjeti i raditi
Veze između umjetnosti, kulture i javnog zdravlja uzbudljivo je polje zrelo za istraživanje. Umjetnost nam pomaže razumjeti i izraziti ljudsko iskustvo, a kultura nas povezuje i spaja. Mogu li nam onda umjetnost i kultura pomoći da upravljamo kolektivnom traumom koju je stvorila pandemija? Ovaj članak objašnjava neke od novih i uzbudljivih događaja u Italiji.
Veze između zapošljavanja i zdravlja su srž partnerstva EuroHealthNet. Uvijek je ohrabrujuće vidjeti partnere koji pomiču granice u promicanju zdravlja na radnom mjestu. Naši kolege u Austriji prednjače u tom poslu. U ovom izdanju slušamo o inkluzivnosti u promicanju zdravlja. Osobe s invaliditetom često su isključene iz promicanja zdravlja na radnom mjestu – kako možemo bolje? Čitajte dalje da biste otkrili.
Mjesto za pacijente u javnom zdravstvu
Promatrajući javno zdravstvo sa strane pacijenata i vezu između javnozdravstvenih problema i fizičkih simptoma s kojima ljudi žive, imamo dva zanimljiva članka u ovom izdanju. Prvo, gledamo oralno zdravlje i javno zdravlje. Parodontitis je jedno od najčešćih zdravstvenih stanja u svijetu i nesrazmjerno pogađa skupine s nižim primanjima. To se može spriječiti i liječiti intervencijama na razini zajednice. Kolege iz Zadruge za visoko obrazovanje Egas Moniz objašnjavaju problem i što možemo učiniti kako bismo krenuli naprijed.
Na kraju gledamo zdravstvene podatke. Bolja upotreba zdravstvenih podataka može osnažiti pacijente da maksimiziraju svoje zdravstvene rezultate i ubrzaju istraživanje, tvrdi profesor Dipak Kalra. On ističe jedan ključni element: obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje. Moramo poboljšati zdravstvenu pismenost pacijenata i pismenost zdravstvenih podataka ako želimo napredovati u ovom području.
[1] Izvješće o zdravstvenom stanju u EU (2021.)
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.