Zdravlje nije samo dio gospodarstva; ono jest gospodarstvo. Ako želimo stvoriti pravedniju, održiviju i zdraviju budućnost za sve u Europi, moramo zdravlje staviti u središte našeg ekonomskog razmišljanja. Raspravlja Alba Godfrey, viša koordinatorica istraživanja EuroHealthNeta.
Što točno znači 'blagostanje'?
Na prvi pogled, zvuči dovoljno jednostavno. Uostalom, 'blagostanje' Radi se o 'dobrom' fizičkom i mentalnom, osjećaju 'zdravlja i sreće'. I premda se ovo može činiti jednostavnim, zagrebete li površinu, stvari postaju malo kompliciranije.
Pitanje je: što je zaista potrebno da biste bili dobro, zdravi i sretni? Dobro mjesto za početak traženja odgovora je knjiga Kate Raworth. Ekonomija krafniOna predstavlja viziju u kojoj dobrobit ovisi o pristupu i pravednoj raspodjeli osnovnih dobara, poput zdravlja, hrane, vode, energije, stanovanja, obrazovanja i prihoda, bez prekoračenja granica planeta.
Osnove koje podupiru dobar život
Društveni temelj modela također postavlja osnove koje podupiru dobar život; ne samo materijalne potrebe, već i temeljne ljudske potrebe poput društvene i rodne ravnopravnosti, mreža podrške, političkog glasa te mira i pravde. Ključno je da ove osnove mogu poslužiti kao osnova za siguran i pravedan prostor u kojem čovječanstvo može napredovati samo ako su okružene ekološkim stropom. Drugim riječima, ako je sam planet sigurno okruženje za život.
Počinje li biti kompliciranije? Da, možda. Možda se čak čini kao da se udaljavamo od te početne ideje o tome da smo 'zdravi i sretni'. U stvari, krećemo se prema potpunijem razumijevanju što to zapravo znači. Kad bolje pogledamo, Socijalni temelj i Ekološki plafon u osnovi se odnose na zdravlje. To je zdravlje u najširem smislu. Ne govorimo samo o receptima i vremenima čekanja na njegu, već o društvenim, ekonomskim, komercijalnim, političkim i okolišnim odrednicama zdravlja - uvjetima u kojima se ljudi rađaju, rastu, žive, rade i stare.
Na ovaj način, zdravlje nije samo jedan dio krafne, ono je u njezinoj srži.
Ekonomija blagostanja, u terminologiji krafne, je ona koja omogućuje svima da žive zdrav i sretan život, dostojanstveno i sa svrhom, unutar planetarnih granicaA ključna riječ ovdje je svakoDruštvo koje dopušta nekima da napreduju dok se drugi bore nije uistinu dobro. Smanjenje nejednakosti među prihodima, spolom, geografijom i generacijama ključno je za model.
Blagostanje se ne događa izolirano
Povezivanje dobrobiti sa zdravljem u najširem smislu pomaže shvatiti da se dobrobit ne događa izolirano – to je, zapravo, kolektivni napor. Individualna dobrobit duboko je povezana s dobrobiti zajednice i društva. Društvena kohezija i napredak su ključni za dobru kvalitetu životaDakle, svi smo u ovome zajedno, doslovno.
Nekima se može činiti čudnim da organizacija poput EuroHealthNeta (usmjerena na javno zdravstvo) raspravlja i promiče ideje o ekonomiji dobrobiti. Mislim, uostalom, nije li to posao za ekonomiste? Ali, kada uzmemo u obzir ovu širu definiciju dobrobiti, to ima savršenog smisla. Zdravlje je nešto što oblikuju naša gospodarstva, društva i okoliš. Prirodno se uklapa u javno zdravstvo, a oni koji rade u zdravstvenom i socijalnom sektoru ne igraju tek sporednu ulogu u tome, već su ključni za razgovor.
Na taj se način premošćuju sektorski jazovi, a kreatori politika mogu vidjeti kako zdravstveni i socijalni stručnjaci mogu doprinijeti raspravama o ekonomiji dobrobiti te pokazati ekonomistima koliko je važno staviti zdravlje u središte njihovog razmišljanja.
Imajući ekonomski smisao
Ovdje ne govorimo samo o vrijednostima; i brojke se zbrajaju. Dobro zdravlje je nešto s čime se svi možemo povezati i što želimo postići, za sebe i za svoje voljene. Ulaganje u uvjete koji oblikuju zdravlje nema samo moralnog smisla; ima i ekonomskog smisla. Dokaz pokazuje da svaki euro uložen u javno zdravstvo ima potencijal donijeti do 14 eura ekonomskih koristi, prvenstveno kroz niže troškove zdravstvene zaštite, povećanu produktivnost i jaču socijalnu koheziju.
Klimatska povezanost
Zatim tu je i klimatska povezanost. Veza između zdravih ljudi i zdravog planeta nije samo poetska, to je praktično i stvarno.[I] Ulaganje u bolje uvjete okoliša, kako bi se osiguralo da je planet sigurno i zdravo mjesto za sve, i etička je nužnost i pametna ekonomska strategija. Nedavni sustavni pregled objavljen u časopisu The Lancet Planetary Health pokazuje da mnoge studije otkrivaju da su troškovi politika „neto nula“ više nego nadoknađeni ekonomskim koristima povezanim sa zdravljem. Rješavanje problema onečišćenja zraka, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti su... ključna područja fokusa.
Odakle ćemo odavde?
Kao i kod definiranja „blagostanja“, ne postoji jedinstven odgovor. Ali znamo neke bitne stvari. Jedna je važnost suradnje na svim razinama vlasti i u različitim sektorima – zdravstvu, obrazovanju, okolišu, financijama – kako bi se stvorila suradnička snaga združene politike koja odražava stvarne živote. Druga bitna stvar je suradnja sa zajednicama. Gospodarstvo blagostanja mora biti uključivo i participativno, pomagati u izgradnji povjerenja i ukorijenjeno u životnim iskustvima, reagirati na potrebe ljudi, i sada i u budućnosti.
Također nam je potrebna akcija vlada. To znači donošenje zakona koji utvrđuju ciljeve dobrobiti, pružajući jasne mandate za djelovanje, potkrijepljene proračunima i dugoročnim akcijskim planovima. To znači reguliranje privatnog sektora, posebno tamo gdje korporativni interesi potkopavaju zdravlje. Ključno je da to također znači mjerenje onoga što je važno. Moramo se odmaknuti od procjene gospodarskih rezultata zemlje na temelju njezinih vojnih izdataka ili industrija koje zagađuju, te se umjesto toga usredotočiti na ono što je zaista važno: zdravlje i dobrobit ljudiPraćenje ishoda ključno je za demonstraciju utjecaja i osiguranje odgovornosti.
Najviše od svega, možda, trebamo vodstvo. Trebamo predane, motivirane pojedince i organizacije koji će predvoditi put i inspirirati promjene na najvišim razinama politike i na terenu u lokalnim zajednicama. Svi imamo moć i utjecaj u svom profesionalnom i osobnom životu, bilo da smo u javnoj službi, civilnom društvu, poslovnom svijetu ili lokalnoj zajednici – naši glasovi su važni. Vrijeme je za djelovanje. Promjena prema gospodarstvu blagostanja neće se dogoditi preko noći, ali je nužna i, prije svega, moguća.
Spoznaja da zdravlje nije samo sektor, već nit koja se provlači kroz svaki aspekt naših života, ono je što me pokreće, čak i u danima kada se čini kao da se krećemo unatrag umjesto naprijed.
Stavljanje zdravlja u središte ove tranzicije može pomoći u fokusiranju i pokretanju promjena, usmjeravajući nas prema ekonomiji blagostanja, izgrađenoj na jednakosti, otpornosti i brizi.
Alba Godfrey
Alba je koordinatorica Istraživačke platforme. Fokusira se na područje zdravlja okoliša i zdravstvene jednakosti, pomažući u prenošenju vrhunskih istraživanja u politiku i praksu te zagovarajući zelenu i pravednu tranziciju. Alba vodi doprinos EuroHealthNeta u nizu projekata Horizon Europe i Horizon 2020, uključujući BEST-COST (o poboljšanju metodologija za procjenu socioekonomskih troškova okolišnih stresora poput onečišćenja zraka), PSLifestyle (o zajedničkom stvaranju online alata koji će svima omogućiti poduzimanje personaliziranih koraka prema održivijem načinu života), BlueAdapt (o prilagodbi promjenama u našim vodama uzrokovanim klimatskim promjenama na načine koji smanjuju utjecaj na zdravlje) i RESONATE (o izgradnji individualne i društvene otpornosti putem terapija temeljenih na prirodi).