Inicijativa s pozitivnim utjecajima na javno zdravstvo i primjer dobre prakse međusektorske suradnje
Nedavna istraživanja pokazala su da gotovo trećina slovenskih adolescenata redovito preskače doručak svaki školski dan, što predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Osim toga, Slovenija ima vrlo nizak stupanj samodostatnosti u opskrbi hranom, osobito u voću i povrću. Teška gospodarska situacija u slovenskoj prehrambenoj industriji i slabo ruralno gospodarstvo pojačali su potrebu za djelovanjem, što se odražava u projektu “Tradicionalni slovenski doručak”. Cilj projekta je educirati, informirati i podići svijest djece u vrtićima i osnovnim školama, a paralelno i u široj javnosti, osobito o važnosti doručka, važnosti i dobrobiti lokalno uzgojene hrane, važnosti poljoprivrednih aktivnosti za okoliš i važnost pčelarstva za poljoprivrednu proizvodnju i gospodarsku aktivnost. Također je važno podići svijest javnosti o važnosti zdravog načina života, uključujući važnost tjelesne aktivnosti i sporta koji poboljšavaju zdravlje.

Slovensko pčelarsko društvo htjelo je kampanju učiniti prisutnom na nacionalnoj razini te je stoga uključilo i druge slovenske proizvođače hrane. Inicijativa je prvo predstavljena ministru poljoprivrede, šumarstva i hrane, koji je podržao inicijativu i definirao ulogu koordinatora. Kasnije su inicijativu podržala još dva ministarstva - Ministarstvo obrazovanja i sporta, Ministarstvo zdravlja - te organizacije poljoprivrednika, pčelara i slovenske prehrambene industrije. Nacionalni institut za javno zdravstvo, Nacionalni zavod za školstvo, Savjetodavna služba za poljoprivredu Slovenije i Sindikat proizvođača mlijeka i Slovenska udruga mljekara profesionalno su podržali i pridružili se projektu.

Projekt je donio značajne pozitivne učinke i izvrsne reakcije. To je zbog izvrsne međuresorne koordinacije između zdravstvenog, poljoprivrednog i obrazovnog sektora. Spremnost lokalnih proizvođača hrane da doniraju svoje proizvode također je premašila naša očekivanja. Iz perspektive sektora javnog zdravstva, projekt ima značajnu važnost za zdravlje školske djece i ima veliki utjecaj na ruralni razvoj i smanjenje (zdravstvenih) nejednakosti. Osim toga, šira javnost je shvatila važnost hrane proizvedene u lokalnoj zajednici za zdravlje, bolje je razumjela značajnu ulogu doručka kao najvažnijeg obroka u danu, i na kraju, ali ne i najmanje važno, šira javnost počela je razmišljati o poljoprivredi i agroindustriju kao važne čimbenike domaće proizvodnje hrane i samodostatnosti u opskrbi hranom (sigurnost hrane). Projekt je također izvrstan u smislu da nije bilo nikakvih negativnih nuspojava projekta niti bilo kakvih nepredviđenih okolnosti.
Osim toga, projekt je uspostavio odličan odnos između škola, vrtića i lokalnih dionika. Škole i vrtići uspješno su integrirali sadržaj projekta u svoj školski kurikulum i povezali projekt s drugim sličnim projektima (npr. Shema školskog voća, Zdrave škole / vrtići, Eko projekti unutar školskih vrtova itd.). Svi vrtići i škole odlučili su da će se o temi projekta raspravljati kontinuirano tijekom cijele školske godine.
Što se tiče svijesti šire javnosti, može se zaključiti da je odaziv medija na komunikacijske aktivnosti bio vrlo dobar. Središnji nacionalni mediji, kao i nekoliko regionalnih i lokalnih medija kontinuirano su izvještavali o provedbi projekta i njegovom uspjehu. U 2012. godini primijećen je značajan napredak u pogledu povećane vidljivosti projekta, zbog izrađenog logotipa i jače uključenosti projekta u društvene mreže.
Cjelokupni projekt dobio je veliko odobrenje i među različitim institucijama i radnim organizacijama, gdje je, na primjer, inicijativa zaposlenika odlučila organizirati redoviti doručak u svojim odjelima.
Iz ove perspektive, projekt je postigao svoju svrhu podizanja svijesti javnosti o važnosti doručka, zdrave prehrane i kratkih lanaca te ulozi poljoprivrede.
Vjerujemo da projekt predstavlja dobar mehanizam za povezivanje nekoliko sustava koji zajedno rade u istom smjeru. Usprkos tome što je projekt postigao izvrsne rezultate, trenutno možemo govoriti u tako relativno kratkom razdoblju samo o njegovim kratkoročnim učincima. Na temelju uspjeha gore spomenutog projekta „Tradicionalni slovenski doručak“, slovenska je Vlada 2012. godine odlučila treći petak u studenom proglasiti “Danom slovenske hrane”, koji će se od sada obilježavati svake godine.
Za više informacija posjetite službenu web stranicu “Tradicionalni slovenski doručak"
Za više informacija o organizaciji IVZ kliknite ovdje

Matej Gregorić
Matej radi u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo Slovenije u Centru za promicanje zdravlja i liječenje kroničnih bolesti. Radi kao istraživač i predavač na području prehrane te završava doktorski studij bioznanosti, na području prehrane na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Profesionalno je bio uključen u pripremu tehničkih smjernica za različite skupine stanovništva, bio je i koordinator i evaluator u nekoliko sustavnih i promidžbenih akcija i aktivnosti u području prehrane.


