Autor: Caroline Costongs, direktorica EuroHealthNeta.
Postoje tri važna načina za rješavanje pandemije i njezinih utjecaja na zdravlje i dobrobit u godinama koje dolaze. Prvo, rad s drugim sektorima od temeljne je važnosti za rješavanje bezbroj mjera ublažavanja na najbolje moguće načine. Drugo, ulaganje u društvenu stranu pripremljenosti za krize jednako je važno kao i biomedicinska pripremljenost. I treće, jačanje promicanja zdravlja mora napokon krenuti s temelja, jer su mnoge njegove komponente, osobito djelovanje u zajednici, razvoj osobnih vještina, poticajno okruženje i preusmjeravanje zdravstvenih usluga potrebniji kao i uvijek. Mogu se poduzeti radnje, što ilustriraju brojni članci ovog izdanja internetskog časopisa EuroHealthNet.
Bolje surađujte
Zdravstvene i druge nejednakosti rasle su i prije COVID-19. Dokaze za to možemo pronaći iz pregleda Marmota u Engleskoj i rastućih društvenih nemira, poput pokreta žutih prsluka u Francuskoj. Ljudi su ostavljeni i ova pandemija će im pogoršati situaciju. Potreban nam je posvećen pristup rješavanju zdravlja i dobrobiti svih ljudi u Europi. To uključuje bliži rad sa društvenim sektorom na siromaštvu, nezaposlenosti, rješavanju nejednakosti u obrazovanju, okolišu itd. Rad u zdravstvenom silosu više nije izvediv. Više ne možemo zanemariti djelovanje na takozvane 'SEED -ove' (društvene, ekonomske, ekološke determinante) zdravlja.
Uložite u društvenu stranu pripremljenosti za krizu
Obim potrebnih ulaganja je ogroman. Vidjeli smo veliku mobilizaciju sredstava za pripravnost na krizu. To je uglavnom trebalo pomoći opremanju zdravstvenih djelatnika i bolnica te povećati medicinske kapacitete slijedeći biomedicinski pristup. Međutim, također moramo financirati pripremljenost kroz psiho-socijalni pristup. Neki od članaka u ovom časopisu pokazuju kako se može uložiti u otpornost, mentalno zdravlje i društvenu podršku. Također s ponosom mogu reći da je EuroHealthNet nedavno pokrenuo e-vodič o financiranju ovih uzvodnih pristupa zdravlju. To smo učinili u kontekstu Koalicije partnera WHO -a i Programa EU za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). To je nerazvijeno područje i potrebno je mnogo više rada na unaprjeđenju financiranja prevencije i promicanja, kao i društvenih ulaganja.
Ojačati promicanje zdravlja
Pandemija COVID-19 ubrzala je rad na relativno novom području, naime na bihevioralnim znanostima i spoznajama. To je važan pristup, uključujući studije kako bi se utvrdilo pridržavaju li se ljudi pravila ponašanja kako bi se spriječilo širenje virusa. Promjena ponašanja odavno je u središtu promocije zdravlja. Naučili smo da je za mnoge ljude zdravo ponašanje ili zdrav izbor pravi luksuz. Mnoge grupe nemaju izbora. Moramo stvoriti mogućnosti i poboljšati sposobnosti ljudi za poboljšanje zdravlja, a pritom se pozabaviti komercijalnim odrednicama zdravlja. Ovo je vrijeme u kojem bismo trebali pojačati promociju zdravlja kao hitan i vitalni pristup za rješavanje COVID-19 i druge krize u bliskoj budućnosti. Promotori zdravlja pod našim čitateljstvom trebali bi se osjećati osnaženima sjediti za raznim stolovima za donošenje odluka na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pružajući uvide u ponašanju uz kulturne, društveno-ekonomske i uvide u okoliš.
Nadam se da ćete uživati u člancima u ovom izdanju časopisa. Oni nas nadahnjuju na suradnju s drugim sektorima, na rješavanju uzvodnih čimbenika povezanih s pripremljenošću za krize i jačanjem pristupa promicanja zdravlja kako bismo se uhvatili u koštac s jednim od naših najraširenijih zdravstvenih izazova stoljeća.
U ovom izdanju
Ovo 15. izdanje ispituje kako su članovi partnerstva EuroHealthNet odgovorili na krizu COVID-19. Čujemo iz Italije, prve europske zemlje pogođene virusom, o pokušaju razumijevanja širenja bolesti te utjecaja zdravlja i zdravstvenih nejednakosti pod ogromnim pritiskom. Kolege iz Talijanskog nacionalnog instituta za zdravlje (ISS) objašnjavaju svoju ulogu u savjetovanju vlade o odgovarajućim mjerama i širenju informacija te isticanju poveznica sa socijalnim i ekonomskim čimbenicima.
Također saznajemo o praktičnim aspektima i rezultatima nacionalnih anketa usmjerenih na informiranje i podršku kreatorima politika i vladi tijekom pandemije. Anketa Santé Publique France ispituje mentalno zdravlje stanovništva, koje se značajno pogoršalo u prvim tjednima karantene. RIVM -ova Jedinica za ponašanje u koronavirusu posebno istražuje ljudsko ponašanje tijekom pandemije - koliko se dobro ljudi pridržavaju različitih mjera i reagiraju li različite skupine stanovništva na mjere na različite načine.
Budući da je kriza otkrila duboko ukorijenjene nejednakosti u zdravstvu, Zaklada za zdravlje razmatra lekcije naučene iz Marmotovih pregleda i kako one mogu pomoći u sprječavanju širenja tih nejednakosti nakon COVID-19. Više nego ikad, moramo izgraditi dugoročne međuvladine strategije za rješavanje nejednakosti u zdravstvu koje osnažuju zajednice da poboljšaju zdravlje i dobrobit za sve.
Pandemija je promijenila način na koji razmišljamo o zdravlju i telezdravlju i radimo na njemu. U ovom izdanju razmatramo neke od načina na koje se pružanje usluga promijenilo u vrijeme fizičkog distanciranja i postojeće prakse na kojima se možemo nadograđivati.
Tijekom karantene, slovenski Nacionalni institut za javno zdravstvo (NIJZ) koristio je svoje centre primarne zdravstvene zaštite kako bi ponudio podršku mentalnom zdravlju putem telefona. U međuvremenu, Općina Riga odgovorila je na promjenjive potrebe za mentalnim i psihoemocionalnim zdravljem, posebno obitelji, djece i učitelja, povećanjem suradnje između različitih institucija i pružatelja skrbi. Kolege iz Bugarskog nacionalnog centra za javno zdravstvo i analize (NCPHA) dijele lekcije iz svoje pilot studije, osmišljene prije početka pandemije, koja je imala za cilj osnažiti pacijente da spriječe razvoj dijabetesa putem aplikacije.
O dobi i izolaciji mnogo se raspravlja u kontekstu COVID-19, ali to nisu nove teme. NIJZ nam govori o međunarodnom projektu koji omogućuje starijem stanovništvu u udaljenim područjima da što dulje živi samostalno. Kako možemo koordinirati napore različitih sektora i vladinih razina kako bismo stvorili prilagođene inicijative koje će odgovoriti na teritorijalne potrebe?
Gotovo svi smo ove godine svjedočili promjenama u svom radnom životu. Doista, COVID-19 je možda trajno promijenio svijet rada. Budući da rad od kuće ostaje norma u mnogim zemljama, FGÖ nudi praktične smjernice o tome kako učiniti rad na daljinu zdravijim . Također obrađujemo promicanje zdravlja na radnom mjestu koje uzima u obzir rodnu ravnopravnost. FGÖ s nama dijeli rezultate opsežne analize literature i dobrih praksi na tu temu, što je rezultiralo skupom kriterija i kontrolnom listom za dokazivanje rodne ravnopravnosti svake inicijative za promicanje zdravlja na radnom mjestu.
Caroline Costongs
Caroline Costongs direktorica je EuroHealthNeta.