Autor: Caroline Costongs, direktorica EuroHealthNeta.
Postoje tri važna načina za rješavanje pandemije i njezinih utjecaja na zdravlje i dobrobit u godinama koje dolaze. Prvo, rad s drugim sektorima od temeljne je važnosti za rješavanje bezbroj mjera ublažavanja na najbolje moguće načine. Drugo, ulaganje u društvenu stranu pripremljenosti za krize jednako je važno kao i biomedicinska pripremljenost. I treće, jačanje promicanja zdravlja mora napokon krenuti s temelja, jer su mnoge njegove komponente, osobito djelovanje u zajednici, razvoj osobnih vještina, poticajno okruženje i preusmjeravanje zdravstvenih usluga potrebniji kao i uvijek. Mogu se poduzeti radnje, što ilustriraju brojni članci ovog izdanja internetskog časopisa EuroHealthNet.
Bolje surađujte
Zdravstvene i druge nejednakosti rasle su i prije COVID-19. Dokaze za to možemo pronaći iz pregleda Marmota u Engleskoj i rastućih društvenih nemira, poput pokreta žutih prsluka u Francuskoj. Ljudi su ostavljeni i ova pandemija će im pogoršati situaciju. Potreban nam je posvećen pristup rješavanju zdravlja i dobrobiti svih ljudi u Europi. To uključuje bliži rad sa društvenim sektorom na siromaštvu, nezaposlenosti, rješavanju nejednakosti u obrazovanju, okolišu itd. Rad u zdravstvenom silosu više nije izvediv. Više ne možemo zanemariti djelovanje na takozvane 'SEED -ove' (društvene, ekonomske, ekološke determinante) zdravlja.
Uložite u društvenu stranu pripremljenosti za krizu
Obim potrebnih ulaganja je ogroman. Vidjeli smo veliku mobilizaciju sredstava za pripravnost na krizu. To je uglavnom trebalo pomoći opremanju zdravstvenih djelatnika i bolnica te povećati medicinske kapacitete slijedeći biomedicinski pristup. Međutim, također moramo financirati pripremljenost kroz psiho-socijalni pristup. Neki od članaka u ovom časopisu pokazuju kako se može uložiti u otpornost, mentalno zdravlje i društvenu podršku. Također s ponosom mogu reći da je EuroHealthNet nedavno pokrenuo e-vodič o financiranju ovih uzvodnih pristupa zdravlju. To smo učinili u kontekstu Koalicije partnera WHO -a i Programa EU za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI). To je nerazvijeno područje i potrebno je mnogo više rada na unaprjeđenju financiranja prevencije i promicanja, kao i društvenih ulaganja.
Ojačati promicanje zdravlja
Pandemija COVID-19 ubrzala je rad na relativno novom području, naime na bihevioralnim znanostima i spoznajama. To je važan pristup, uključujući studije kako bi se utvrdilo pridržavaju li se ljudi pravila ponašanja kako bi se spriječilo širenje virusa. Promjena ponašanja odavno je u središtu promocije zdravlja. Naučili smo da je za mnoge ljude zdravo ponašanje ili zdrav izbor pravi luksuz. Mnoge grupe nemaju izbora. Moramo stvoriti mogućnosti i poboljšati sposobnosti ljudi za poboljšanje zdravlja, a pritom se pozabaviti komercijalnim odrednicama zdravlja. Ovo je vrijeme u kojem bismo trebali pojačati promociju zdravlja kao hitan i vitalni pristup za rješavanje COVID-19 i druge krize u bliskoj budućnosti. Promotori zdravlja pod našim čitateljstvom trebali bi se osjećati osnaženima sjediti za raznim stolovima za donošenje odluka na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pružajući uvide u ponašanju uz kulturne, društveno-ekonomske i uvide u okoliš.
Nadam se da ćete uživati u člancima u ovom izdanju časopisa. Oni nas nadahnjuju na suradnju s drugim sektorima, na rješavanju uzvodnih čimbenika povezanih s pripremljenošću za krize i jačanjem pristupa promicanja zdravlja kako bismo se uhvatili u koštac s jednim od naših najraširenijih zdravstvenih izazova stoljeća.
U ovom izdanju
Ovo 15. izdanje ispituje kako su članovi iz partnerstva EuroHealthNet odgovorili na krizu izazvanu COVID-19. Čuli smo od Italije, prve europske zemlje koja je pogođena virusom, o pokušaju razumijevanja širenja bolesti i utjecaja zdravlja i nejednakosti u zdravlju pod velikim pritiskom. Kolege Talijanski nacionalni institut za zdravlje (ISS) objasniti njihovu ulogu u savjetovanju vlade o odgovarajućim mjerama i širenju informacija te isticanju veza sa društvenim i ekonomskim čimbenicima.
Također učimo o praktičnostima i rezultatima nacionalnih anketa čiji je cilj informirati i podržati kreatore politike i vladu tijekom pandemije. Javno zdravstvo Francuska'Anketa Rusije ispituje mentalno zdravlje stanovništva, koje se značajno pogoršalo u prvim tjednima zatvaranja. RIVMJedinica za ponašanje u Coroni posebno istražuje ljudsko ponašanje tijekom pandemije - koliko se ljudi pridržavaju različitih mjera i reagiraju li različite skupine stanovništva na mjere na različite načine.
Kako je kriza razotkrila duboko ukorijenjene zdravstvene nejednakosti, Zaklada za zdravlje razmatra lekcije naučene iz pregleda Marmota i kako one mogu pomoći u sprječavanju širenja tih nejednakosti nakon COVID-19. Više nego ikad, moramo izgraditi dugoročne međuvladine strategije za rješavanje zdravstvenih nejednakosti koje osnažuju zajednice da poboljšaju zdravlje i dobrobit za sve.
Pandemija je promijenila način na koji razmišljamo o zdravlju i telezdravlju i radimo na njemu. U ovom izdanju razmatramo neke od načina na koje se pružanje usluga promijenilo u vrijeme fizičkog distanciranja i postojeće prakse na kojima se možemo nadograđivati.
Za vrijeme zatočeništva, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo (NIJZ) koristila svoje centre primarne zdravstvene zaštite za pružanje telefonske podrške mentalnom zdravlju. U međuvremenu, općini Riga odgovorila je na promjenjive mentalne i psiho-emocionalne zdravstvene potrebe, osobito obitelji, djece i učitelja, povećanjem suradnje između različitih ustanova i pružatelja skrbi. Kolege iz Bugarski nacionalni centar za javno zdravlje i analize (NCPHA) podijeliti pouke iz svoje pilot studije, osmišljene prije dolaska pandemije, koja je imala za cilj osnažiti pacijente da spriječe razvoj dijabetesa pomoću aplikacije.
O dobi i izolaciji mnogo se raspravljalo u kontekstu COVID-19, ali daleko su od novih tema. NIJZ govori nam o međunarodnom projektu koji će omogućiti starenju stanovništva u udaljenim područjima da žive što dulje neovisno. Kako možemo koordinirati napore različitih sektora i vladinih razina za stvaranje prilagođenih inicijativa za odgovaranje na teritorijalne potrebe?
Gotovo svi smo ove godine doživjeli promjene u svom radnom životu. Doista, COVID-19 je mogao trajno promijeniti svijet rada. Budući da rad od kuće ostaje norma u mnogim zemljama, FGÖ nudi praktične smjernice o načinu izrade rad na daljinu više promiče zdravlje. Također obuhvaćamo rodno osjetljivu promociju zdravlja na radnom mjestu. FGÖ dijeli s nama rezultate opsežne analize literature i dobre prakse na tu temu, što je rezultiralo nizom kriterija i popisom za provjeru spola svake inicijative za promicanje zdravlja na radnom mjestu.
Caroline Costongs
Caroline Costongs direktorica je EuroHealthNeta.