Znamo da intervencije u ranom djetinjstvu imaju veliki povrat ulaganja i dugoročne društvene prednosti. Zašto onda ne dajemo prioritet intervencijama u ranom djetinjstvu? Ovdje promatramo krajolik politika za djelovanje: gdje smo sada i kamo će nas odvesti ova godina promjene europskih političkih prioriteta.
Koautori: Reka Tunyogi (Eurochild) i Dorota Sienkiewicz (EuroHealthNet)
Usred tekućih rasprava o politici na razini EU-a o budućnosti Europe, održivosti, produktivnosti i rastu, zdravlju i dobrobiti djece-i njihovom pravu na sudjelovanje u tom razvoju-ponekad se propušta. Političke odluke na visokoj razini donose se bez pomnijeg razmatranja onoga što je važno za djecu koja žive u Europi. Poziv ne može biti jasniji:
- Dečja deklaracija usvojena 7. svibnja, koju su izradila djeca, poziva čelnike EU-a da omoguće i potaknu uključivanje djece u donošenje odluka od lokalne, nacionalne do razine EU-a. [I]
- 70% Europljana želi da EU poduzme dodatne mjere na području zdravstva i socijalne sigurnosti[Ii], a za veliku većinu njih dobro zdravlje (98%) i kvalitetno obrazovanje (93%) bitni su za napredak u životu[Iii].
- Zajedničko istraživanje koje su Eurochild i UNICEF pokrenuli u lipnju 2018. pokazuje da su djeca i mladi diljem Europe najviše zabrinuti što neće pronaći posao kad ostare. S 43.6% stope nezaposlenosti mladih u Grčkoj i 38.6% u Španjolskoj, zabrinutost je vidljiva među djecom od 10 godina u mnogim europskim zemljama. Nadalje, 74% ispitanika reklo je da ih škole ne pripremaju dovoljno dobro za sljedeće faze svog života.[Iv]
Unatoč stalnim poboljšanjima u posljednjim desetljećima, stanje zdravlja i dobrobiti djece u EU-u daleko je od savršenog. Oko četvrtine dječje populacije u EU živi u siromaštvu i društvenoj isključenosti, što rezultira nejednakim pristupom resursima i mogućnostima za zdravo i sretno djetinjstvo, kvalitetnim obrazovanjem i kasnijim zaposlenjem u kasnijem životu. Socijalna mobilnost u europskim društvima neravnomjerna je i ne poboljšava se, pa se nedostatak često prenosi s jedne generacije na drugu.
U 'prosječnoj zemlji OECD -a', djeci iz siromašnih obitelji moglo bi biti potrebno pet generacija da izađu iz siromaštva.
Podaci prikupljeni na razini EU-a još ne mjere subjektivnu dobrobit djece, iako postoje pokazatelji koji odražavaju njihovu društveno-ekonomsku situaciju i neke zdravstvene ishode. U tom smislu, dobrodošao potez je pokretanje projekta koji financira EU (EuroCohort)[VI] ), prva uzdužna studija dobrobiti djece u cijeloj Europi. Nedavno razvijeni pokazatelj materijalne uskraćenosti za djecu sada je u stanju pratiti nedostatak pristupa djece dobrima koja su važna za njihovu društvenu uključenost.[VII] Podaci EU-a također odražavaju strmi društveno-ekonomski gradijent-dok je ukupan broj djece s neispunjenom potrebom za medicinskom skrbi ispod 2%, podjela siromašnih i bogatih je upadljiva: gotovo 29% siromašne djece u Belgiji, više od 15% u Irska i gotovo 12% u Rumunjskoj prijavljuju probleme u pristupu djece medicinskoj skrbi.[Viii]
Nejednakost u društvu najbolje se može riješiti u djetinjstvu. Postoji unutarnja veza između pojedinačnih okolnosti i dobrobiti društva. Znamo da je ulaganje u prvim godinama kao prvi najbolji prilika za postavljanje temelja za dobar ljudski i društveni razvoj. Visokokvalitetne intervencije u ranom djetinjstvu, poput podrške obitelji, obrazovanja i skrbi, pružaju veću stopu (13% više) povrata ulaganja (ROI) od kasnijih.[IX] Postoji potreba za javnim politikama da podrže društvena ulaganja uz pristup takvog životnog ciklusa. [X]
EuroHealthNet i Eurochild vjeruju da je ulaganje u djecu pametno i vrijedno. To ne smije biti naknadna misao. Doista, obrazloženje paradigme društvenih ulaganja u tom pogledu je „ojačati sadašnje i buduće kapacitete ljudi pomažući im da se 'pripreme' za životne rizike, umjesto da jednostavno 'poprave' posljedice".[Xi] Sprječavanje siromaštva dugoročno je ulaganje koje zahtijeva viziju i predanost kreatora politike. To nije područje politike u kojem se željeni rezultati vide do sljedeće izborne godine. Eurochild je izradio okvir nazvan Childonomics za mjerenje društvenih i ekonomskih rezultata financijskih ulaganja u djecu upravo radi podizanja svijesti o ulaganju javnih sredstava od najranije dobi.[Xii]
Procesi na razini EU-a pružaju određenu potporu za takvo ponovno određivanje prioriteta, s Preporukom Europske komisije o ulaganju u djecu (2013.), Europskim stupom socijalnih prava (2017.), Zaključcima Vijeća o integriranom odgoju i skrbi o ranom djetinjstvu (2018.) navodeći smanjenje dječjeg siromaštva kao prioritet EU -a. Godina 2019. nudi jedinstvene mogućnosti s obnovom post-europskih izbora u svibnju u političkom okruženju EU-a. Dolazeća Europska komisija bit će odgovorna za osmišljavanje novog sveobuhvatnog okvira politike za svoje države članice-koji bi mogao imati jače veze s ciljevima održivog razvoja-i bit će ključan za stavljanje dobrobiti djece na viši politički plan. U tu svrhu trebao bi poslužiti i sljedeći dugoročni proračun EU-a, uključujući i njegove jače veze sa socijalnom dimenzijom europskog semestra, mehanizmom koordinacije gospodarske i socijalne politike EU-a.
Kao rezultat poticaja Europskog parlamenta, sada postoji mogućnost izdvajanja novca EU -a iz Europskog socijalnog fonda Plus (od 2021.) za rješavanje deprivacije djece putem predloženog Jamstva za djecu EU. Inicijativa bi djeci u ranjivim situacijama pomogla u pristupu ključnim uslugama kao što su zdravstvena skrb, prehrana, obrazovanje, stanovanje i obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu.[Xiii]
Posebno u trenucima kada se politički prioriteti mogu preoblikovati-na bolje i na gore-važno je da (pod) nacionalne inicijative i radnje osiguraju da dobrobit djece ostaje na umu donositeljima odluka kada preuzimaju svoje nove uloge u institucijama EU.
Pozadina i daljnje čitanje.
- EuroHealthNet i Eurochild partneri su u Savezu EU za ulaganje u djecu koji okuplja više od 20 europskih mreža koje dijele obvezu okončanja dječjeg siromaštva i promicanja dobrobiti djece u cijeloj Europi te traže potpunu provedbu preporuke Europske komisije “ Ulaganje u djecu - prekidanje ciklusa nedostataka ”. Nedavno se zalagala za jačanje Europskog socijalnog fonda Plus u pregovorima o proračunu EU.
- EuroHealthNet razmjena zemalja Posjeta Francuskoj (lipanj 2018): Svoj maloj djeci omogućiti zdrav početak-razmjena o intervencijama temeljenim na dokazima. Posjetom je istaknut niz dobrih praksi u različitim zemljama diljem Europe, od nove Francuske zdravstvene strategije 2018.-2022. Koja se fokusira na djecu, mlade ljude i roditelje (kroz Nacionalni plan prevencije i plan "Podrška roditeljstvu"), EuroPeristat ( 29 zemalja koje prikupljaju podatke o perinatalnim zdravstvenim pokazateljima), francuska strategija sprječavanja i kontrole siromaštva djece i mladih ili rad Škotske na smanjenju nejednakosti u zdravlju djece i adolescenata i Centar za suradnju SZO -a u Europi o zdravlju djetinjstva i adolescenata.[Xiv]
- “Poboljšanje socijalnih prava za djecu”, izvješće Eurochild 2018 o europskom semestru[Xv] daje ocjenu prvog europskog semestra od proglašenja Europskog stupa socijalnih prava (studeni 2017.), kao i alternative preporukama zemalja Eurochild -a za pojedine zemlje. Izvješće se temelji na doprinosima 23 člana Eurochild -a u 18 zemalja.
- Reagujući na senzacije oko odabira najviših dužnosnika EU -a, Eurochild je nedavno pokrenuo peticiju za podizanje svijesti kojom se poziva na europskog povjerenika za djecu. Više pogledajte na: http://www.commissionerforchildren.com
Reference
[I] Bukureštanska deklaracija EU o dječjem sudjelovanju u odlučivanju na nacionalnoj i razini EU. Eurochild, 2019. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://childrendeclaration.typeform.com/to/h8dSPt
[Ii] Dvije godine do europskih izbora 2019. Posebni Eurobarometar Europskog parlamenta. Europski parlament, 2017. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz http://www.europarl.europa.eu/at-your-service/files/be-heard/eurobarometer/2017/two-years-until-the-2019-european-elections/analytical-synthesis/en-analytical-synthesis-two-years-until-the-2019-european-elections.pdf
[Iii] Posebni Eurobarometar: Koliko Europljani misle da je život u EU pošten? Saopćenje za javnost. Europska komisija, travanj 2018. Pristupljeno 17. svibnja 2019. od http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3427_en.htm
[Iv] Europa koju djeca žele. Dijeljenje pogleda djece i mladih diljem Europe na obilježavanje Svjetskog dana djeteta. Eurochild, studeni 2018. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://www.eurochild.org/fileadmin/public/05_Library/Thematic_priorities/05_Child_Participation/Eurochild/Europe_Kids_Want_Brochure.pdf
[V] Slomljeno društveno dizalo? Kako promicati društvenu mobilnost. OECD, 2018. Pristupljeno 2. svibnja 2019. iz http://www.oecd.org/social/broken-elevator-how-to-promote-social-mobility-9789264301085-en.htm
[VI] https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&newsId=9353&furtherNews=yes
[VII] Djeca su lišena ako im nedostaje (zbog pristupačnosti) barem tri od sljedećih stavki: Nešto nove odjeće; Dva para cipela; Svježe voće i povrće dnevno; Meso, piletina, riba dnevno; Prikladne knjige; Vanjska oprema za slobodno vrijeme; Igre u zatvorenom prostoru; Slobodne aktivnosti; Proslave; Pozvati prijatelje; Školski izleti; Odmor; Kućanstvo: Zamijenite dotrajali namještaj; Kućanstvo: zaostale obveze; Kućanstvo: Internet; Kućanstvo: Dom prikladno topao; Kućanstvo: Automobil
[Viii] Dječje neispunjene medicinske i stomatološke potrebe. Europska komisija, Eurostat, veljača 2019. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/DDN-20190215-1
[IX] https://heckmanequation.org/www/assets/2017/12/abc_comprehensivecba_JPE-SUBMISSION_2017-05-26a_sjs_sjs.pdf
[X] Sveobuhvatnim pristupom razvoju u ranom djetinjstvu možete više dobiti. Heckmanova jednadžba, 2017. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://heckmanequation.org/www/assets/2017/01/F_Heckman_CBAOnePager_120516.pdf
[Xi] Analiza preporuke iz 2013. o ulaganju u djecu. Radni dokument osoblja Europske komisije, 2017. Pristupljeno 2. svibnja 2019. iz http://ec.europa.eu/social/BlobServlet?docId=17618&langId=en
[Xii] Childonomics. Mjerenje dugoročne društvene i ekonomske vrijednosti ulaganja u djecu. Eurochild, 2017. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://www.eurochild.org/projects/childonomics/
[Xiii] Jamstvo za djecu EU. EU koja pomaže u borbi protiv siromaštva djece. Eurochild, veljača 2019. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://www.eurochild.org/fileadmin/public/03_Internal/Calls/Child_Guarantee_pdf_fin.pdf
[Xiv] Omogućiti svoj maloj djeci zdrav početak-razmjena intervencija temeljenih na dokazima. Posjet državnoj razmjeni, od 12. do 13. lipnja 2018. (Francuska). EuroHealthNet, 2018. Pristupljeno 2. svibnja 2019. iz https://eurohealthnet.eu/members-section/giving-all-young-children-healthy-start-exchange-evidence-based-interventions-saint
[Xv] Učiniti socijalna prava dječjima. Eurochild izvješće o europskom semestru 2018. Eurochild, 2018. Pristupljeno 17. svibnja 2019. iz https://www.eurochild.org/fileadmin/public/05_Library/Thematic_priorities/02_Child_Poverty/Eurochild/09_Eurochild_SemRep2018UPATED_31.10.2018.pdf
Réka Tunyogi
Réka Tunyogi surađuje s Eurochildom, europskom mrežom koja promiče prava i dobrobit djece i mladih, od 2011. Trenutno je kao voditeljica zagovaranja odgovorna za nadzor Eurochild-ove utjecajne strategije i njenih odnosa s institucijama EU-a. Tematski prati europske procese koji doprinose sprječavanju i rješavanju siromaštva djece te promiču dječja prava kao političke prioritete.
Dorota Sienkiewicz
Dorota je zagovornica javnog zdravlja s gotovo 15 godina iskustva u politici i zagovaranju na europskoj, nacionalnoj i globalnoj razini sa snažnim zanimanjem za zdravstvenu pravednost, siromaštvo i socijalnu isključenost, rane godine života i ranjive skupine, mentalno zdravlje, rodnu politiku, kao i hranu sustava. Kao viša koordinatorica politike EuroHealthNeta, Dorota vodi Političku platformu, pružajući Političke savjete i obavještajne podatke Partnerstvu, razvijajući odgovore na konzultacije, povezujući se s institucijama EU-a, njezinim strateškim i stručnim skupinama te dionicima EU-a u javnom zdravstvu i socijalnim pravima.
Prije nego se pridružila EuroHealthNetu, Dorota je radila za niz europskih organizacija civilnog društva u području javnog zdravlja i međunarodnog razvoja, kao neovisna konzultantska savjetnica za nevladine organizacije za zdravstvo i socijalnu pravdu, kao i za WHO Europe Governance for Health i Europsku mrežu zdravih gradova. Također je bila uključena u nekoliko projekata EU Health Programa i Horizon2020 financiranih (JA CHRODIS+ & Best-ReMaP, ESIF fondovi za zdravlje, iFamily, FRESHER).