Tijekom pandemije pristup zdravstvenoj zaštiti bio je ograničen, a mi smo bili prisiljeni postati izoliraniji. U takvim uvjetima, kako možemo pomoći starijim ljudima da žive neovisnim životom i imaju aktivnu ulogu u našim zajednicama?
Napisali Monika Robnik 1 , Andreja Mezinec 1 , Ria Jagodic 1 , Luka Kronegger 2 i Mojca Gabrijelčič Blenkuš 1
Izbijanje COVID-19 značajno je utjecalo na sve aspekte života diljem Europe. Osim što ugrožava naše zdravlje, pandemija također predstavlja ozbiljne izazove za naše socioekonomske sustave . Ustrajne nejednakosti u zdravstvu u našim društvima izašle su na vidjelo. Ova pandemija imat će najteži utjecaj na živote ljudi koji žive u oskudici ili se suočavaju s teškim socioekonomskim okolnostima. Posebno smo zabrinuti zbog toga kako su pogođene starije osobe u društveno i ekonomski izazovnim situacijama. Također ne bismo trebali zanemariti kulturne i zdravstvene aspekte koji pomažu starijoj populaciji da živi samostalno i da se aktivno uključi u društvo.
Pandemija COVID-19, kao i druge katastrofe, potkopava kapacitete i šanse za preživljavanje starijih osoba, posebno kao rezultat problema s mentalnim zdravljem i psihičkih problema uzrokovanih hitnim situacijama, te sloma usluga za sprječavanje i liječenje kroničnih stanja i pružanje socijalne podrške. Nadalje, starije osobe često smatraju održavanje odnosa ključnim za svoju dobrobit, ali socijalno distanciranje transformiralo je živote svih u društvu i promijenilo odnose i osobne kontakte. Osim toga, usamljenost i socijalna izolacija mogu utjecati na zdravlje . Savjeti o izbjegavanju aktivnosti u javnosti smanjili su mobilnost i tjelesnu aktivnost među starijim osobama, što može uzrokovati preuranjenu sarkopeniju, preranu krhkost i slabost . Takav razvoj događaja nažalost smanjuje samostalnost starijih osoba. Trenutna pandemija posebno je nepovoljna za zdravlje i dobrobit starijih osoba u ruralnim područjima.
Ovdje smo utvrdili kako pandemija COVID-19 posebno utječe na starije ljude u udaljenim područjima. Nije nam namjera pružiti cjelovit pregled - umjesto toga, cilj nam je podići svijest predstavljanjem nekih nalaza o pojedinim pitanjima vezanim za starenje u udaljenim područjima općenito, ali to bi se moglo koristiti i za stvaranje informiranog odgovora na trenutnu situaciju .
Utječe li COVID-19 na sve starije osobe podjednako? Kakvo je stanje u udaljenim područjima?
Tijekom pandemije COVID-19, neke su skupine pogođene više od drugih, poput onih koje su već društveno izolirane, ljudi lošeg zdravlja ili onih koji žive u zajednicama s niskim prihodima. Siromašnije zajednice teško su pogođene smanjenjem javnih usluga i gubitkom društvene infrastrukture (društveni klubovi, vrtići, knjižnice itd.). Društvena izolacija u kasnijoj životnoj dobi određena je i karakteristikama lokalnog susjedstva i vlastitim osobnim atributima pojedinca. Život u depriviranom području, i u urbanim i u ruralnim sredinama, povezan je s povećanom razinom isključenosti . Društvena isključenost u kasnijoj životnoj dobi povezana je s nizom nepovoljnih zdravstvenih i dobrobitnih ishoda, uključujući moguće pogoršanje dugotrajnih bolesti, invaliditet, psihološke tegobe, nižu kvalitetu života, nezadovoljene potrebe za socijalnom skrbi i povećan rizik od usamljenosti . Karakteristike ruralnih područja, poput niže gustoće naseljenosti i geografski raspršenijeg stanovništva, otežavaju i poskupljuju stvaranje i održavanje sveobuhvatne servisne infrastrukture kakva je uobičajena u urbanim područjima.
Osim već spomenutih posljedica, starije osobe suočavaju se sa značajnim rizikom od razvoja teške bolesti ako obole od COVID-19 zbog fizioloških promjena koje dolaze sa starenjem i potencijalnih temeljnih zdravstvenih stanja. Starije osobe u ruralnim područjima također su ekonomski ugrožene: žive u područjima s višim stopama siromaštva i nižim stopama osiguranja , što dodatno pogoršava nejednakosti.
Starenje u udaljenim područjima - mišljenja dionika
Slovenske Alpe su udaljeno područje u Sloveniji koje je vrlo važan životni prostor za mnoge ljude. Slovenija, kao i ostatak Europe, ima starenje stanovništva što je veliki izazov za sve. Na slici 1 prikazana je piramida stanovništva pojedinih općina alpske regije Slovenije za godine 1999. i 2018. Ona nam pokazuje da stanovništvo Slovenskih Alpa stari.
Kao odgovor na starenje stanovništva Slovenije, nacionalna vlada je 2017. godine usvojila Strategiju aktivnog starenja. Ona pruža odgovore na demografske izazove s kojima se naše društvo suočava danas, a još više u budućnosti. Godine 2018. NIJZ je započeo sudjelovanje u projektu INTERREG Alpine Space Transnational Governance of Active and Healthy Ageing (ASTAHG) . ASTAHG povezuje pet alpskih zemalja. Njegov je opći cilj inovirati javne politike posvećene aktivnom starenju stanovništva alpskog prostora poboljšanjem kapaciteta javnih vlasti da „koordiniraju napore iz različitih sektora i na različitim razinama kako bi se inicijativama prilagođenim potrebama alpskog teritorija odgovorilo“. Kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva, ASTAHG je identificirao 7 područja (zdravstvena skrb, dugotrajna skrb, socijalna skrb, samostalan život, dobrobit, turizam, mobilnost i promet) koja služe kao njegov glavni fokus. Tijekom protekle godine, NIJZ je posvetio poseban ASTAHG tim radu na aktivnostima u udaljenim područjima slovenskog alpskog prostora. Većina našeg rada oslanja se na rad sa zainteresiranim stranama iz javnih vlasti, civilnog društva, akademske zajednice i industrije.
NIJZ je 2019. godine distribuirao online anketu identificiranim dionicima u slovenskom alpskom prostoru . Anketa se temeljila na već postojećem nacionalnom istraživanju, ali je dodatno prilagođena za potrebe projekta ASTAHG kako bi se dobio uvid u to kako se pružaju usluge starijoj populaciji i kako su međusobno povezane. U anketi je sudjelovalo 198 dionika, a imala je dva glavna preliminarna ishoda. Prvo smo dionike pitali o najvažnijim ciljevima njihovih organizacija u podršci starijoj populaciji. Kao najvažnije su odabrali: 1) promicanje zdravog načina života među starijom populacijom, 2) dobru dostupnost zdravstvenih usluga i 3) usluge za podršku životu u udaljenim područjima. Posljednja dva posebno su važna s obzirom na mjere izolacije uzrokovane COVID-om-19.
Drugo, mapirali smo organizacije koje pružaju usluge starijim osobama u udaljenom slovenskom alpskom prostoru. U središtu su bile općine, ustanove socijalne skrbi i zdravstvene ustanove. Manje povezani, ali i dalje relevantni dionici su nevladine organizacije, volonterske organizacije i obrazovne institucije - a sve one bi se mogle više angažirati u zajedničkoj podršci starijoj populaciji u udaljenim područjima. Nakon što se trenutna ograničenja ublaže i vratimo se nekom novom obliku normalnosti, mapirana mreža dionika može nam pomoći da shvatimo tko se s kim povezuje i koliko je jak taj odnos (debljina linije) - vidi Sliku 2. Osim toga, kartu dionika mogli bi koristiti političari ili akteri u regiji, a mogla bi se pokazati i kao prednost nakon pandemije COVID-19.
Nadalje, kako bi se upoznala s mišljenjima i stavovima dionika u slovenskom alpskom prostoru, ASTAHG je organizirao konferenciju . Kako bi aktivno uključio relevantne aktere u lokalnim udaljenim zajednicama, konferencija je uključivala i radionicu. Ključne poruke radionice bile su da moramo biti svjesni i prepoznati potrebe starije populacije, uspostaviti veze među dionicima i olakšati razmjenu iskustava. Naglašen je potencijal i vrijednost volonterskog rada. Informacije prikupljene tijekom radionice korisne su i za trenutnu pandemiju COVID-19. Pandemija nam je pokazala važnost ispravne i iskrene komunikacije, suradnje između različitih sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te da je važno dijeliti dobre prakse i poticati volonterski rad.
Kakva je budućnost starije populacije u udaljenim područjima u odnosu na COVID-19?
Podrška starijim osobama, njihovim obiteljima i njegovateljima ključan je dio sveobuhvatnog odgovora Slovenije na pandemiju. Širenje točnih informacija ključno je kako bi se osiguralo da starije osobe dobiju jasne poruke i resurse o tome kako ostati fizički i mentalno zdrave tijekom i nakon pandemije. Potrebno je rano otkrivanje starijih osoba koje su socijalno deprivirane. Nadalje, zdravstvena skrb može se bolje prilagoditi potrebama starije populacije jačanjem terenskih usluga socijalnih ili zdravstvenih stručnjaka. Naši preliminarni nalazi također sugeriraju da bi život u udaljenim područjima mogao biti lakši kada bi se životni okoliš učinio prilagođenijim starijim osobama. Osim očitih koristi za starije stanovništvo, ove bi mjere također pomogle u privlačenju i zadržavanju radne snage u udaljenim područjima.
Štoviše, u trenutnim okolnostima postalo je jasno koliko je važna međusobna povezanost i suradnja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U projektu ASTAHG, ovu suradnju olakšava Transnacionalni upravni odbor.
Podrška i zaštita starijih ljudi koji žive neovisno u zajednici odgovornost je svih. Dobro zdravlje počinje u zajednici. Dugoročno moramo razmotriti strukturu naših zdravstvenih sustava, njihovu održivost i njihovu sposobnost da zaštite sve u kriznim vremenima.
Bilješke
- Radi u NIJZ -u, Slovenskom nacionalnom institutu za javno zdravstvo
- Radi na UL-FSS-u, Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani
Monika Robnik Levart
Monika Robnik Levart studirala je sanitarno inženjerstvo na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. 2017. godine magistrirala. Monika trenutno radi u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (NIJZ) kao sanitarni inženjer. Posebno je zanimaju područja starenja, nejednakosti i prehrane.
Andreja Mezinec
Andreja Mezinec diplomirala je organizaciju menadžmenta i društvene djelatnosti. Nakon 10 godina rada u privatnom sektoru, ušla je u područje javnog zdravstva. Sada je zaposlena u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo u OE Nova Gorica kao nacionalna promotorica zdravlja. Posljednjih pet godina svoj je rad posvetila području aktivnog i zdravog starenja. Aktivno je sudjelovala u projektu AHA.SI (aktivno i zdravo starenje u Sloveniji) te u područnoj jedinici NIJZ -a za Novu Goricu. Zajedno s kolegama brine se o izazovima starenja stanovništva u regiji Sjeverna Primorska, a sada je vodila i aktivnosti za projekt ASTAHG, koji koordinira.
Ria Jagodić
Ria Jagodić diplomirala je na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani i na Fakultetu organizacijskih znanosti Sveučilišta u Mariboru. Na NIJZ -u radi 15 godina na područjima preventivnih zdravstvenih programa i promicanja zdravlja. Posljednjih godina radi i na polju starenja. Na sadašnjoj poziciji nacionalna je promotorica zdravlja u područnoj jedinici NIJZ -a u Kranju.
dr. Luka Kronegger
Dr. Luka Kronegger povezan je kao docent i istraživač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani te kao gostujući profesor u Centru za sociološka istraživanja na KU Leuven. Radi u malim, kreativnim i produktivnim timovima visokokvalificiranih istraživača. Njegove organizacijske, komunikacijske i vodeće vještine stjecao se i trenirao formalnim i neformalnim treninzima, radom na istraživačkim projektima i vodećim pozicijama u nevladinim organizacijama.
dr. Mojca Gabrijelčič Blenkuš
Dr. Mojca Gabrijelčič je doktorica medicine, specijalistica javnog zdravstva, doktorica društvenih znanosti. Njezina područja interesa i stručnosti su pristupi promicanju zdravlja, javne politike, jednakost u zdravlju i ekonomija blagostanja, prehrana i tjelesna aktivnost, starenje i slabost te kvaliteta života. Mojca je bila znanstvena koordinatorica JA Best-ReMaP 2020. – 2023. i bit će koordinatorica radne skupine za održivost politike u novom JAPrevent NCD 2024. – 2027. Kao bivša predsjednica EuroHealthNeta, počasna je savjetnica Izvršnog odbora EuroHealthNet partnerstva .