Podrška starijim osobama u udaljenim područjima u vrijeme nakon pandemije COVID-19

Tijekom pandemije pristup zdravstvenoj zaštiti bio je ograničen, a mi smo bili prisiljeni postati izoliraniji. U takvim uvjetima, kako možemo pomoći starijim ljudima da žive neovisnim životom i imaju aktivnu ulogu u našim zajednicama?

 

Napisala Monika Robnik1, Andreja Mezinec1, Ria Jagodić1, Luka Kronegger2 i Mojca Gabrijelčič Blenkuš1

 

Izbijanje COVID-19 značajno je utjecalo na sve aspekte života diljem Europe. Osim što ugrožava naše zdravlje, i pandemija predstavlja ozbiljan izazov za naše društveno -ekonomske sustave. Otkrivene su postojane zdravstvene nejednakosti u našim društvima. Ova pandemija će imati najteži udar o životu ljudi koji žive u oskudici ili se suočavaju s teškim društveno -ekonomskim okolnostima. Posebno smo zabrinuti zbog utjecaja na starije osobe u društveno i ekonomski teškim situacijama. Također ne bismo trebali zanemariti kulturološke i zdravstvene aspekte koji pomažu starijoj populaciji da živi samostalno i aktivno se uključuje u društvo.

Pandemija COVID-19, poput drugih katastrofa, potkopava sposobnost starijih ljudi i izglede za preživljavanje kao posljedicu osobito hitnih mentalnih problema i psihičkih problema te kvara u uslugama za sprječavanje i liječenje kroničnih stanja te za pružanje socijalne podrške. Nadalje, održavanje odnosa stariji ljudi često identificiraju kao središte svoje dobrobiti, ali društveno distanciranje promijenilo je živote svih u društvu, a promijenilo je i odnose i osobni kontakt. U Dodatku, usamljenost i društvena izolacija mogu utjecati na zdravlje. Savjeti za izbjegavanje javnih aktivnosti smanjili su mobilnost i tjelesnu aktivnost među starijim osobama, što bi moglo uzrokovati prerana sarkopenija, preuranjena i slabost. Takvi događaji nažalost smanjuju neovisnost starijih ljudi. Trenutna pandemija posebno je nepovoljna za zdravlje i dobrobit starijih ljudi u ruralnim područjima.

Ovdje smo utvrdili kako pandemija COVID-19 posebno utječe na starije ljude u udaljenim područjima. Nije nam namjera pružiti cjelovit pregled - umjesto toga, cilj nam je podići svijest predstavljanjem nekih nalaza o pojedinim pitanjima vezanim za starenje u udaljenim područjima općenito, ali to bi se moglo koristiti i za stvaranje informiranog odgovora na trenutnu situaciju .

Utječe li COVID-19 na sve starije osobe podjednako? Kakvo je stanje u udaljenim područjima?

Tijekom pandemije COVID-19 neke su skupine bile pogođene više od drugih, poput onih koje su već socijalno izolirane, ljudi slabog zdravlja ili onih koji žive u zajednicama s niskim prihodima. Siromašnije zajednice teško su pogođene smanjenjem javnih usluga i gubitkom društvene infrastrukture (društveni klubovi, vrtići, knjižnice itd.). Društvena izolacija u kasnijem životu određena je karakteristikama lokalnog susjedstva i osobnim osobinama pojedinca. Život u siromašnom području, u urbanim i ruralnim sredinama, povezan je s povećana razina isključenosti. Socijalna isključenost u kasnijoj životnoj dobi povezana je s nizom nepovoljnih ishoda po zdravlje i dobrobit, uključujući moguće pogoršanje dugotrajne bolesti, invaliditeta, psihičke tegobe, nižu kvalitetu života, neispunjene potrebe socijalne skrbi i povećan rizik od usamljenosti. Karakteristike ruralnih područja, poput manje gustoće naseljenosti i geografski raštrkanije populacije, čine to je teže i skuplje za stvaranje i održavanje sveobuhvatne uslužne infrastrukture uobičajene u urbanim područjima.

Osim već spomenutih posljedica, stariji se ljudi suočavaju značajan rizik od razvoja teške bolesti ako se zaraze COVID-19 zbog fizioloških promjena koje dolaze sa starenjem i potencijalnih temeljnih zdravstvenih stanja. Stariji ljudi u ruralnim područjima također su ekonomski ugroženi: žive u područjima s veće stope siromaštva i niže stope osiguranja, dodatno pogoršavajući nejednakosti.

Starenje u udaljenim područjima - mišljenja dionika

Slika 1: Usporedba piramide stanovništva pojedinih općina alpske regije Slovenije (Projekt ASHTAG) za 1999. i 2018. Izvor: SiSTAT, pristupljeno 13.5.2019.

Korištenje električnih romobila ističe Slovenske Alpe su udaljeno područje u Sloveniji koje je za mnoge ljude vrlo važan životni prostor. Slovenija, kao i ostatak Europe, ima starenje stanovništva što je veliki izazov za sve. U Slika 1 prikazana je piramida stanovništva pojedinih općina alpske regije Slovenije za 1999. i 2018. godinu. To nam pokazuje da stanovništvo slovenskih Alpa stari.

Kao odgovor na starenje slovenskog stanovništva, nacionalna vlada usvojila je Strategija aktivnog starenja u 2017. Pruža odgovore na demografske izazove s kojima se naše društvo suočava danas, a još više u budućnosti. 2018. NIJZ je počeo sudjelovati u projekt INTERREG Alpine Space Transnational Governance of Active and Healthy Aging (ASTAHG). ASTAHG povezuje pet alpskih zemalja. Njegov opći cilj je da inovirati javne politike posvećene aktivnom starenju stanovništva alpskog prostora poboljšanjem sposobnosti javnih vlasti da “koordiniraju napore iz različitih sektora i na različitim razinama kako bi odgovorile prilagođenim inicijativama za alpske teritorijalne potrebe”. Kako bi zadovoljio potrebe stanovništva, ASTAHG je identificirao 7 domena (zdravstvena zaštita, dugotrajna skrb, socijalna skrb, neovisni život, dobrobit, turizam, mobilnost i prijevoz) koji služe kao njegov glavni fokus. Tijekom prošle godine NIJZ je posvetio poseban tim ASTAHG -a za rad na aktivnostima u udaljenim područjima slovenskog alpskog prostora. Većina našeg rada oslanja se na rad s dionicima iz javnih tijela, civilnog društva, akademske zajednice i industrije.

U 2019. NIJZ je distribuirao internetsko istraživanje na adresu identificirali dionike u slovenskom alpskom prostoru. Istraživanje se temeljilo na već postojećem nacionalnom istraživanju, ali je dodatno prilagođeno u svrhu projekta ASTAHG kako bi se dobio uvid u to kako se usluge starijoj populaciji pružaju i međusobno povezuju. U istraživanju je sudjelovalo 198 dionika koji su imali dva glavna preliminarna ishoda. Prvo smo zainteresirane strane pitali o najvažnijim ciljevima njihovih organizacija u pružanju podrške starijoj populaciji. Kao najvažnije odabrali su: 1) promicanje zdravog načina života među starijom populacijom, 2) dobra dostupnost zdravstvenih usluga i 3) usluge za podršku životu u udaljenim područjima. Posljednje dvije posebno su važne u svjetlu mjera ograničavanja COVID-19.

Slika 2: Crtež društvenih mreža

Drugo, kartirali smo organizacije koje pružaju usluge starijim osobama u udaljenom slovenskom alpskom prostoru. U središtu su bile općine, ustanove socijalne skrbi i zdravstvene ustanove. Manje povezani, ali još uvijek relevantni dionici su nevladine organizacije, volonterske organizacije i obrazovne ustanove- a sve bi se one mogle više angažirati u zajedničkoj podršci starije populacije u udaljenim područjima. Nakon ublažavanja trenutnih ograničenja i povratka na neki novi oblik normalnosti, zacrtana mreža dionika mogla bi nam pomoći da shvatimo tko se s kim povezuje i koliko je jaka ta veza (debljina linije) - vidi Slika 2. Osim toga, kartu dionika mogli bi koristiti političari ili akteri u regiji, a mogla bi se pokazati i kao prednost nakon pandemije COVID-19.

Nadalje, kako bi se upoznali s mišljenjima i stavovima dionika u slovenskom alpskom prostoru, ASTAHG je organizirao konferenciji. Kako bi se aktivno uključili relevantni igrači u lokalne udaljene zajednice, konferencija je uključivala i radionicu. Ključne poruke radionice bile su da moramo biti svjesni i prepoznati potrebe starije populacije, uspostaviti veze među dionicima i olakšati razmjenu iskustava. Istaknut je potencijal i vrijednost volonterskog rada. Podaci prikupljeni tijekom radionice također su korisni za trenutnu pandemiju COVID-19. Pandemija nam je pokazala važnost ispravne i poštene komunikacije, suradnje između različitih sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te da je važno razmjenjivati ​​dobre prakse i poticati dobrovoljni rad.

Kakva je budućnost starije populacije u udaljenim područjima u odnosu na COVID-19?

Podrška starijim ljudima, njihovim obiteljima i njihovim skrbnicima bitan je dio sveobuhvatnog odgovora Slovenije na pandemiju. Širenje točnih informacija ključno je osigurati da stariji ljudi dobiju jasne poruke i resurse o tome kako ostati fizički i psihički zdravi tijekom i nakon pandemije. Potrebno je rano otkrivanje starijih osoba koje su socijalno ugrožene. Nadalje, zdravstvena zaštita može se bolje prilagoditi potrebama starije populacije jačanjem terenskih usluga socijalnih ili zdravstvenih djelatnika. Naši preliminarni nalazi također sugeriraju da bi život u udaljenim područjima mogao biti lakši ako bi se životna sredina učinila prilagođeniji dobi. Osim očitih koristi za starenje stanovništva, ove bi mjere također pomogle u privlačenju i zadržavanju radne snage u udaljenim područjima.

Štoviše, u trenutnim okolnostima postalo je jasno koliko su međusobna povezanost i suradnja važni na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U projektu ASTAHG tu suradnju olakšava Odbor za transnacionalno upravljanje.

Podrška i zaštita starijih ljudi koji žive neovisno u zajednici odgovornost je svih. Dobro zdravlje počinje u zajednici. Dugoročno moramo razmotriti strukturu naših zdravstvenih sustava, njihovu održivost i njihovu sposobnost da zaštite sve u kriznim vremenima.

 

Bilješke

  1. Radi u NIJZ -u, Slovenskom nacionalnom institutu za javno zdravstvo
  2. Radi na UL-FSS-u, Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani
Monika Robnik Levart
Sanitarni inženjer at  |  + postovi

Monika Robnik Levart studirala je sanitarno inženjerstvo na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. 2017. godine magistrirala. Monika trenutno radi u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (NIJZ) kao sanitarni inženjer. Posebno je zanimaju područja starenja, nejednakosti i prehrane.

Andreja Mezinec
Nacionalni promotor zdravlja at NIJZ, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo |  + postovi

Andreja Mezinec diplomirala je organizaciju menadžmenta i društvene djelatnosti. Nakon 10 godina rada u privatnom sektoru, ušla je u područje javnog zdravstva. Sada je zaposlena u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo u OE Nova Gorica kao nacionalna promotorica zdravlja. Posljednjih pet godina svoj je rad posvetila području aktivnog i zdravog starenja. Aktivno je sudjelovala u projektu AHA.SI (aktivno i zdravo starenje u Sloveniji) te u područnoj jedinici NIJZ -a za Novu Goricu. Zajedno s kolegama brine se o izazovima starenja stanovništva u regiji Sjeverna Primorska, a sada je vodila i aktivnosti za projekt ASTAHG, koji koordinira.

Ria Jagodić
Nacionalni promotor zdravlja at NIJZ, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo |  + postovi

Ria Jagodić diplomirala je na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani i na Fakultetu organizacijskih znanosti Sveučilišta u Mariboru. Na NIJZ -u radi 15 godina na područjima preventivnih zdravstvenih programa i promicanja zdravlja. Posljednjih godina radi i na polju starenja. Na sadašnjoj poziciji nacionalna je promotorica zdravlja u područnoj jedinici NIJZ -a u Kranju.

dr. Luka Kronegger
Docent i istraživač at Fakultet društvenih znanosti i Sveučilište u Ljubljani |  + postovi

Dr. Luka Kronegger povezan je kao docent i istraživač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani te kao gostujući profesor u Centru za sociološka istraživanja na KU Leuven. Radi u malim, kreativnim i produktivnim timovima visokokvalificiranih istraživača. Njegove organizacijske, komunikacijske i vodeće vještine stjecao se i trenirao formalnim i neformalnim treninzima, radom na istraživačkim projektima i vodećim pozicijama u nevladinim organizacijama.

dr. Mojca Gabrijelčič Blenkuš
Viši savjetnik at NIJZ, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo |  + postovi

Dr. Mojca Gabrijelčič je doktorica medicine, specijalistica javnog zdravstva, doktorica društvenih znanosti. Njezina područja interesa i stručnosti su pristupi promicanju zdravlja, javne politike, jednakost u zdravlju i ekonomija blagostanja, prehrana i tjelesna aktivnost, starenje i slabost te kvaliteta života. Mojca je bila znanstvena koordinatorica JA Best-ReMaP 2020. – 2023. i bit će koordinatorica radne skupine za održivost politike u novom JAPrevent NCD 2024. – 2027. Kao bivša predsjednica EuroHealthNeta, počasna je savjetnica Izvršnog odbora EuroHealthNet partnerstva .

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *


Razdoblje reCAPTCHA verifikacije je isteklo. Molimo ponovno učitajte stranicu.

Pretplatite se na našu mailing listu

 

Uspješno ste se pretplatili na bilten

Došlo je do pogreške prilikom pokušaja slanja vašeg zahtjeva. Molim te pokušaj ponovno.

Bit ćete pretplaćeni na mjesečni bilten EuroHealthNet-a 'Health Highlights' koji pokriva zdravstvenu ravnopravnost, dobrobit i njihove odrednice. Da biste saznali više o tome kako rukujemo vašim podacima, posjetite odjeljak "privatnost i kolačići" na ovom web mjestu.

Sadržaj ove web stranice strojno je preveden s engleskog.

Iako su uloženi razumni napori kako bi se osigurali točni prijevodi, možda ima pogrešaka.

Žao nam je zbog neugodnosti.

Preskoči na sadržaj