Tijekom pandemije pristup zdravstvenoj zaštiti bio je ograničen, a mi smo bili prisiljeni postati izoliraniji. U takvim uvjetima, kako možemo pomoći starijim ljudima da žive neovisnim životom i imaju aktivnu ulogu u našim zajednicama?
Napisala Monika Robnik1, Andreja Mezinec1, Ria Jagodić1, Luka Kronegger2 i Mojca Gabrijelčič Blenkuš1
Izbijanje COVID-19 značajno je utjecalo na sve aspekte života diljem Europe. Osim što ugrožava naše zdravlje, i pandemija predstavlja ozbiljan izazov za naše društveno -ekonomske sustave. Otkrivene su postojane zdravstvene nejednakosti u našim društvima. Ova pandemija će imati najteži udar o životu ljudi koji žive u oskudici ili se suočavaju s teškim društveno -ekonomskim okolnostima. Posebno smo zabrinuti zbog utjecaja na starije osobe u društveno i ekonomski teškim situacijama. Također ne bismo trebali zanemariti kulturološke i zdravstvene aspekte koji pomažu starijoj populaciji da živi samostalno i aktivno se uključuje u društvo.
Pandemija COVID-19, poput drugih katastrofa, potkopava sposobnost starijih ljudi i izglede za preživljavanje kao posljedicu osobito hitnih mentalnih problema i psihičkih problema te kvara u uslugama za sprječavanje i liječenje kroničnih stanja te za pružanje socijalne podrške. Nadalje, održavanje odnosa stariji ljudi često identificiraju kao središte svoje dobrobiti, ali društveno distanciranje promijenilo je živote svih u društvu, a promijenilo je i odnose i osobni kontakt. U Dodatku, usamljenost i društvena izolacija mogu utjecati na zdravlje. Savjeti za izbjegavanje javnih aktivnosti smanjili su mobilnost i tjelesnu aktivnost među starijim osobama, što bi moglo uzrokovati prerana sarkopenija, preuranjena i slabost. Takvi događaji nažalost smanjuju neovisnost starijih ljudi. Trenutna pandemija posebno je nepovoljna za zdravlje i dobrobit starijih ljudi u ruralnim područjima.
Ovdje smo utvrdili kako pandemija COVID-19 posebno utječe na starije ljude u udaljenim područjima. Nije nam namjera pružiti cjelovit pregled - umjesto toga, cilj nam je podići svijest predstavljanjem nekih nalaza o pojedinim pitanjima vezanim za starenje u udaljenim područjima općenito, ali to bi se moglo koristiti i za stvaranje informiranog odgovora na trenutnu situaciju .
Utječe li COVID-19 na sve starije osobe podjednako? Kakvo je stanje u udaljenim područjima?
Tijekom pandemije COVID-19 neke su skupine bile pogođene više od drugih, poput onih koje su već socijalno izolirane, ljudi slabog zdravlja ili onih koji žive u zajednicama s niskim prihodima. Siromašnije zajednice teško su pogođene smanjenjem javnih usluga i gubitkom društvene infrastrukture (društveni klubovi, vrtići, knjižnice itd.). Društvena izolacija u kasnijem životu određena je karakteristikama lokalnog susjedstva i osobnim osobinama pojedinca. Život u siromašnom području, u urbanim i ruralnim sredinama, povezan je s povećana razina isključenosti. Socijalna isključenost u kasnijoj životnoj dobi povezana je s nizom nepovoljnih ishoda po zdravlje i dobrobit, uključujući moguće pogoršanje dugotrajne bolesti, invaliditeta, psihičke tegobe, nižu kvalitetu života, neispunjene potrebe socijalne skrbi i povećan rizik od usamljenosti. Karakteristike ruralnih područja, poput manje gustoće naseljenosti i geografski raštrkanije populacije, čine to je teže i skuplje za stvaranje i održavanje sveobuhvatne uslužne infrastrukture uobičajene u urbanim područjima.
Osim već spomenutih posljedica, stariji se ljudi suočavaju značajan rizik od razvoja teške bolesti ako se zaraze COVID-19 zbog fizioloških promjena koje dolaze sa starenjem i potencijalnih temeljnih zdravstvenih stanja. Stariji ljudi u ruralnim područjima također su ekonomski ugroženi: žive u područjima s veće stope siromaštva i niže stope osiguranja, dodatno pogoršavajući nejednakosti.
Starenje u udaljenim područjima - mišljenja dionika
Korištenje električnih romobila ističe Slovenske Alpe su udaljeno područje u Sloveniji koje je za mnoge ljude vrlo važan životni prostor. Slovenija, kao i ostatak Europe, ima starenje stanovništva što je veliki izazov za sve. U Slika 1 prikazana je piramida stanovništva pojedinih općina alpske regije Slovenije za 1999. i 2018. godinu. To nam pokazuje da stanovništvo slovenskih Alpa stari.
Kao odgovor na starenje slovenskog stanovništva, nacionalna vlada usvojila je Strategija aktivnog starenja u 2017. Pruža odgovore na demografske izazove s kojima se naše društvo suočava danas, a još više u budućnosti. 2018. NIJZ je počeo sudjelovati u projekt INTERREG Alpine Space Transnational Governance of Active and Healthy Aging (ASTAHG). ASTAHG povezuje pet alpskih zemalja. Njegov opći cilj je da inovirati javne politike posvećene aktivnom starenju stanovništva alpskog prostora poboljšanjem sposobnosti javnih vlasti da “koordiniraju napore iz različitih sektora i na različitim razinama kako bi odgovorile prilagođenim inicijativama za alpske teritorijalne potrebe”. Kako bi zadovoljio potrebe stanovništva, ASTAHG je identificirao 7 domena (zdravstvena zaštita, dugotrajna skrb, socijalna skrb, neovisni život, dobrobit, turizam, mobilnost i prijevoz) koji služe kao njegov glavni fokus. Tijekom prošle godine NIJZ je posvetio poseban tim ASTAHG -a za rad na aktivnostima u udaljenim područjima slovenskog alpskog prostora. Većina našeg rada oslanja se na rad s dionicima iz javnih tijela, civilnog društva, akademske zajednice i industrije.
U 2019. NIJZ je distribuirao internetsko istraživanje na adresu identificirali dionike u slovenskom alpskom prostoru. Istraživanje se temeljilo na već postojećem nacionalnom istraživanju, ali je dodatno prilagođeno u svrhu projekta ASTAHG kako bi se dobio uvid u to kako se usluge starijoj populaciji pružaju i međusobno povezuju. U istraživanju je sudjelovalo 198 dionika koji su imali dva glavna preliminarna ishoda. Prvo smo zainteresirane strane pitali o najvažnijim ciljevima njihovih organizacija u pružanju podrške starijoj populaciji. Kao najvažnije odabrali su: 1) promicanje zdravog načina života među starijom populacijom, 2) dobra dostupnost zdravstvenih usluga i 3) usluge za podršku životu u udaljenim područjima. Posljednje dvije posebno su važne u svjetlu mjera ograničavanja COVID-19.
Drugo, kartirali smo organizacije koje pružaju usluge starijim osobama u udaljenom slovenskom alpskom prostoru. U središtu su bile općine, ustanove socijalne skrbi i zdravstvene ustanove. Manje povezani, ali još uvijek relevantni dionici su nevladine organizacije, volonterske organizacije i obrazovne ustanove- a sve bi se one mogle više angažirati u zajedničkoj podršci starije populacije u udaljenim područjima. Nakon ublažavanja trenutnih ograničenja i povratka na neki novi oblik normalnosti, zacrtana mreža dionika mogla bi nam pomoći da shvatimo tko se s kim povezuje i koliko je jaka ta veza (debljina linije) - vidi Slika 2. Osim toga, kartu dionika mogli bi koristiti političari ili akteri u regiji, a mogla bi se pokazati i kao prednost nakon pandemije COVID-19.
Nadalje, kako bi se upoznali s mišljenjima i stavovima dionika u slovenskom alpskom prostoru, ASTAHG je organizirao konferenciji. Kako bi se aktivno uključili relevantni igrači u lokalne udaljene zajednice, konferencija je uključivala i radionicu. Ključne poruke radionice bile su da moramo biti svjesni i prepoznati potrebe starije populacije, uspostaviti veze među dionicima i olakšati razmjenu iskustava. Istaknut je potencijal i vrijednost volonterskog rada. Podaci prikupljeni tijekom radionice također su korisni za trenutnu pandemiju COVID-19. Pandemija nam je pokazala važnost ispravne i poštene komunikacije, suradnje između različitih sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini te da je važno razmjenjivati dobre prakse i poticati dobrovoljni rad.
Kakva je budućnost starije populacije u udaljenim područjima u odnosu na COVID-19?
Podrška starijim ljudima, njihovim obiteljima i njihovim skrbnicima bitan je dio sveobuhvatnog odgovora Slovenije na pandemiju. Širenje točnih informacija ključno je osigurati da stariji ljudi dobiju jasne poruke i resurse o tome kako ostati fizički i psihički zdravi tijekom i nakon pandemije. Potrebno je rano otkrivanje starijih osoba koje su socijalno ugrožene. Nadalje, zdravstvena zaštita može se bolje prilagoditi potrebama starije populacije jačanjem terenskih usluga socijalnih ili zdravstvenih djelatnika. Naši preliminarni nalazi također sugeriraju da bi život u udaljenim područjima mogao biti lakši ako bi se životna sredina učinila prilagođeniji dobi. Osim očitih koristi za starenje stanovništva, ove bi mjere također pomogle u privlačenju i zadržavanju radne snage u udaljenim područjima.
Štoviše, u trenutnim okolnostima postalo je jasno koliko su međusobna povezanost i suradnja važni na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U projektu ASTAHG tu suradnju olakšava Odbor za transnacionalno upravljanje.
Podrška i zaštita starijih ljudi koji žive neovisno u zajednici odgovornost je svih. Dobro zdravlje počinje u zajednici. Dugoročno moramo razmotriti strukturu naših zdravstvenih sustava, njihovu održivost i njihovu sposobnost da zaštite sve u kriznim vremenima.
Bilješke
- Radi u NIJZ -u, Slovenskom nacionalnom institutu za javno zdravstvo
- Radi na UL-FSS-u, Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani