“Mentalno zdravlje na poslu predugo je ostalo u sjeni”, belgijski zamjenik premijera poziva EU da sljedećih 10 godina posveti mentalnom zdravlju

Za the prvi put u desetljeću, belgijsko predsjedništvo Vijeća Europske unije postavila je mentalno zdravlje i dobrobit u prvi plan agende EU. U razgovoru s Frankom Vandenbrouckeom, potpredsjednikom belgijske vlade i ministrom socijalne skrbi i javnog zdravstva, istražujemod u vizionarske inicijative belgijskog predsjedništva EU-a, kako se Belgija zalaže za mentalno zdravlje europskih radnika i naglašava ključnu potrebu za stalnim podizanjem svijesti o mentalnom zdravlju, ne samo sada nego i u godinama koje dolaze.

Budući da su izbori za Europski parlament održani ranije ovog mjeseca, sada je vrijeme za postavljanje agende i oblikovanje narativa koji će potaknuti značajne promjene, razmišljajući o prošlosti i usmjeravajući se prema budućim idealima. Ipak, usred političke buke u Bruxellesu, gdje se tu uklapaju mentalno zdravlje i blagostanje?

Nekoć potisnuto u zadnji dio kad se radilo o političkim programima, mentalno zdravlje je posljednjih godina zaokupilo pozornost i društva i vlada, a pokret za pozitivno mentalno zdravlje uzima maha diljem Europe. Ne iznenađuje da su nedavne krize poput pandemije i rastućih troškova života preoblikovale društvo i, posljedično, preoblikovale način na koji kreatori politike pristupaju mentalnom zdravlju.

"Nitko od europskih građana nije pošteđen uzastopnim krizama s kojima smo se nedavno suočili. Temelji koji će pomoći da se trend preokrene postoje, nacionalno zakonodavstvo diljem Europe može se smatrati dobrom praksom, a postoje mnoge inicijative u javnom i privatnom sektoru koji mogu pružiti inspiraciju,” kaže Vandenbroucke.

2023. pokazala se velikom godinom za mentalno zdravlje. U lipnju prošle godine, Europska komisija lansirala je svoju prvu viziju za Sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju u cijeloj EU, priznajući da je mentalno zdravlje sastavni dio cjelokupnog zdravlja osobe. Ubrzo je Europski parlament glasovao za a prijaviti pozivajući na izravnije financiranje za rješavanje rastućih problema mentalnog zdravlja u Europi, označavajući značajan politički signal za svijest o mentalnom zdravlju.

Čvrsto vraćanje mentalnog zdravlja na stol

Kada je Belgija preuzela predsjedanje Vijećem EU-a u siječnju 2024., jedna od njezinih hrabrih i ambicioznih misija bila je čvrsto vratiti mentalno zdravlje na politički dnevni red, posebno kada je u pitanju dobrobit radnika.

"Mentalno zdravlje na poslu predugo je ostalo u sjeni. Diljem Europe izostanci s posla su u porastu, tehnologije u nastajanju poput umjetne inteligencije imaju dubok utjecaj na svijet rada, a granice između radnog i neradnog vremena postaju zamagljene”, objašnjava Vandenbroucke.

Ključni poziv belgijskog predsjedništva? Prepoznati važnost mentalnog zdravlja u poticanju poticajnog radnog okruženja. "Počnite raditi, pristup zapošljavanju za pojedince s psihičkim problemima hitna je briga u našim društvima koja se brzo razvijaju", kaže Vandenbroucke.

Opsežan istraživanje je otkrio štetne učinke koje COVID-19 ima i nastavlja imati na mentalno zdravlje i dobrobit ljudi. Od početka pandemije, stope anksioznosti i depresije su porasle 25%. Osobito ranjiva na ove izazove je europska zdravstvena i socijalna radna snaga koja se bori s iscrpljenošću i moralnim nevoljama dok neumorno radi na ispunjavanju zahtjeva za svojim uslugama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je poslala jasno upozorenje da su promjene potrebne. Opisujući trenutačno stanje europske zdravstvene radne snage kao a 'tempirana bomba', organizacija upozorava da bi, bez hitne akcije, nedostaci u zdravstvenoj i zdravstvenoj radnoj snazi ​​mogli izazvati katastrofu za europsku regiju.

Ipak, postoji nada na horizontu. Četiri godine nakon početka pandemije, vlade sada preispituju kako mogu bolje zaštititi mentalno zdravlje i dobrobit Europljana suočenih s takvim seizmičkim izazovima.

"Uzimajući u obzir negativnu korelaciju između dugog izbivanja i povratka na posao, rano otkrivanje, upućivanje i skrb o radnicima koji se suočavaju sa simptomima psihičkog poremećaja od iznimne su važnosti za sprječavanje pogoršanja simptoma koji potencijalno mogu dovesti do ozbiljnijih stanja ili komorbiditeta. Učiniti stoga je potrebno razmotriti organizacijske i individualne čimbenike koji su mogli dovesti do razvoja problema s mentalnim zdravljem kako bi se postupilo u skladu s tim”, naglašava Vandenbroucke.

Mentalno zdravlje na poslu predugo je ostalo u sjeni. Diljem Europe izostanak s posla je u porastu, nove tehnologije poput umjetne inteligencije imaju dubok utjecaj na svijet rada, a granice između radnog i neradnog vremena postaju zamagljene.

web_banner_BP_2

Rušenje prepreka: podrška povratku na posao

U današnjem svijetu koji se brzo mijenja, s njegovim stalnim izazovima, osiguravanje pristupa zapošljavanju za osobe s problemima mentalnog zdravlja najvažnije je. Svatko, bez obzira na radni status (radnik, zaposlenik, poslodavac itd.), zaslužuje pristup preventivnim uslugama mentalnog zdravlja. Prilagodba ovih usluga, poput praćenja, pregleda i podrške, ključna je za ispunjavanje specifičnih potreba svake osobe.

"Rješavanje mentalnog zdravlja ne može se više provoditi izolirano; ono mora biti integrirano u šire okvire politike", kaže Vandenbroucke. „Olakšavanje pristupa tržištu rada dio je ciljeva postavljenih Europskim stupom socijalnih prava, kao i socijalna zaštita i uključenost općenito.”

Vodeći dobrobit na radnom mjestu u Europi

Belgijski pristup promicanju mentalnog zdravlja na poslu nudi vrijedne uvide ostatku Europe. Inicijative kao što je pilot projekt savezne agencije o izgaranju, FEDRIS, namijenjen radnicima u zdravstvenom sektoru, pruža dvogodišnju putanju savjetovanja s prilagođenim mjerama za pojedinca i radno okruženje, a pokazao je pozitivne rezultate u poboljšanju mentalnog i fizičkog blagostanja. To je dovelo do proširenja programa na sve sektore.

"Većina osoba s mentalnim problemima željela bi imati plaćeni posao. Međutim, dio njih je nezaposlen. Pomoć osobama s mentalnim problemima u podržanom povratku na posao je imperativ", kaže Vandenbroucke.

Belgijsko usvajanje Individualni smještaj i podrška (IPS) pristup zapošljavanju, uz glavne politike 'povratka na posao', ima za cilj pružiti intenzivnu potporu za održivo i uključivo zapošljavanje. Ovaj pristup utemeljen na dokazima, međunarodno priznat zbog svoje učinkovitosti, prati osobe s umjerenim do teškim psihičkim problemima u traženju posla što je ranije moguće i nastavlja im nuditi personaliziranu podršku nakon što su pronašli posao.

U prosincu 2023. Belgija je također završila svoju inicijativu 'Sandboxes'. Ovaj projekt suradnje sa stručnjacima u zdravstvu imao je za cilj razumjeti kako poboljšati privlačnost i udobnost rada u zdravstvenim ustanovama.

"Nekoliko koncepata i konkretnih ideja testirano je i dorađeno unutar operativnih okruženja u belgijskim bolnicama. Suradnja sa zdravstvenim radnicima i ispitivanja u njihovim radnim okruženjima bili su neophodni za ono što smo željeli postići: htjeli smo započeti s onim što već postoji", objašnjava Vandenbroucke .

Hoće li biti EU direktiva o psihosocijalnim rizicima na poslu?

Prepoznavanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu također je dobilo značaj u međunarodnim pravnim okvirima. Instrumenti kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, konvencije MOR-a o sigurnost i zdravlje na radu, nasilje i uznemiravanje na poslu, A Europska socijalna povelja naglasiti važnost rješavanja ovih rizika. Na razini EU, Europski stup socijalnih prava (EPSR) označio je pomak u predstavljanju primarne referentne točke za djelovanje na razini EU-a o dobrobiti na radnom mjestu.

Unatoč tome, razlike u propisima među državama članicama naglašavaju potrebu za kohezivnim djelovanjem kako bi se osigurala dosljedna zaštita europskih radnika. Sljedeći saziv Europske komisije morat će odlučiti hoće li podnijeti zakonski prijedlog, najvjerojatnije u obliku direktive, o psihosocijalnim rizicima na radu.

"Ova bi direktiva trebala uključivati ​​barem sljedeće elemente: opseg, dosljednu definiciju psihosocijalnih rizika i ulogu svih aktera u poduzeću koji su uključeni u razradu i primjenu politike dobrobiti s posebnom pozornošću na informiranje i obuku. Mora također uspostaviti skup minimalnih preventivnih mjera, uzimajući u obzir karakteristike posla, organizaciju rada, međuljudske odnose na poslu, radne uvjete i fizičku radnu okolinu. Poslodavac također mora obratiti pozornost na interakciju između različitih čimbenika rizika koji utvrditi psihosocijalne rizike", kaže Vandenbroucke.

Moramo nešto nadoknaditi na europskoj razini, pa bismo možda svih deset od sljedećih deset godina trebali učiniti europskom godinom posvećenom podizanju svijesti o mentalnom zdravlju

Postavljanje nacrta za buduću dobrobit Europe

Fokus Belgije na mentalno zdravlje predstavlja pozitivan primjer, naglašavajući važnost davanja prioriteta dobrobiti na radnom mjestu. Uključivanje pitanja mentalnog zdravlja u politiku zapošljavanja odražava sve veće napore prema mentalno zdravlje u svim politikama, utirući put zdravijoj budućnosti s više podrške za sve Europljane.

Gledajući unaprijed, postoji sve veći poziv za posvećenim Europska godina mentalnog zdravlja. Takva bi inicijativa mogla donijeti brojne koristi, uključujući smanjenje stigme, poboljšano obrazovanje i razvoj politike. Usklađivanjem sa širim naporima, kao što je namjenska strategija EU-a za mentalno zdravlje, mogla bi katalizirati sveobuhvatnu akciju za rješavanje izazova mentalnog zdravlja diljem Europe.

"Općenito, Europska godina posvećena mentalnom zdravlju bila bi značajan korak prema rješavanju složenih izazova povezanih s mentalnim zdravljem i mogla bi igrati ključnu ulogu u promicanju zdravije Europe koja pruža više podrške", kaže Vandenbroucke.

"Imamo nešto za nadoknaditi na europskoj razini, pa bismo možda svih deset od sljedećih deset godina trebali učiniti europskom godinom posvećenom podizanju svijesti o mentalnom zdravlju."

 

Strategije za zdravije radno mjesto

EuroHealthNet-ov sažetak politike predstavlja zbirku javnozdravstvenih strategija usmjerenih na poticanje zdravijeg radnog okruženja uz istovremeno očuvanje i poboljšanje zdravlja i mentalne dobrobiti starijih radnika. Otkrijte EuroHealthNetov EPSR Flashcard Tool - rastavljanje svakog principa u komade veličine zalogaja.

Ruth Thomas
+ postovi

Ruth se pridružila timu EuroHealthNet u travnju 2022. kao službenica za komunikacije.

Diplomirala je tiskano novinarstvo na Sveučilištu Gloucestershire (UK) i radila je u neprofitnom sektoru više od deset godina. Ruth je svoje komunikacijske vještine primijenila na brojnim pozicijama, uključujući udrugu za trgovinu energijom u Bruxellesu i kao dio Nacionalne istraživačke mreže (Sêr Cymru / Stars Wales), gdje je bila smještena na sveučilištu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pretplatite se na našu mailing listu

 

Uspješno ste se pretplatili na bilten

Došlo je do pogreške prilikom pokušaja slanja vašeg zahtjeva. Molim te pokušaj ponovno.

Bit ćete pretplaćeni na mjesečni bilten EuroHealthNet-a 'Health Highlights' koji pokriva zdravstvenu ravnopravnost, dobrobit i njihove odrednice. Da biste saznali više o tome kako rukujemo vašim podacima, posjetite odjeljak "privatnost i kolačići" na ovom web mjestu.

Sadržaj ove web stranice strojno je preveden s engleskog.

Iako su uloženi razumni napori kako bi se osigurali točni prijevodi, možda ima pogrešaka.

Žao nam je zbog neugodnosti.

Preskoči na sadržaj