Procijenjeno vrijeme čitanja: 6 zapisnik
Otkako je COVID-19 stigao u Europu, Eurofound istražuje kako pandemija mijenja način na koji radimo i živimo. Ovdje sažimaju neke od svojih nalaza o rodnim nejednakostima i generacijskim podjelama. Tko je dobro prošao, a tko nije? Kako možemo koristiti te nalaze dok pokušavamo obnoviti?
od Anna Gallinat
Prošlo je više od godinu dana otkako je COVID-19 pogodio Europu. Zdravstvena kriza brzo se pretvorila u krizu koja je dramatično utjecala na gotovo sve aspekte svakodnevnog života. Ekonomski, društveni i radni učinci pandemije nastavljaju se, a kraj im se još ne nazire.
Od početka COVID-19, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) provodi specifična istraživanja o učincima pandemije na ljude diljem Europe kako bi pomogla kreatorima politika u postizanju pravednog oporavka. Konkretno, tri kruga jedinstvene e-ankete, Život, rad i COVID-19 , u travnju i srpnju 2020., kao i ožujku 2021., obuhvatila su iskustva pandemije na uzorku od 138 000 Europljana.
Najnovije ponavljanje e-istraživanja pokazalo je da se postojeće nejednakosti povećavaju. To je zbog nejednakog utjecaja pandemije na osjetljive skupine. Između opadajućih razina mentalnog zdravlja i gubitka posla diljem Europe, žene, mladi ljudi, nezaposleni i skupine s niskim prihodima najviše su patili poduzimanjem mjera za suzbijanje širenja virusa COVID-19.
nejednakost spolova
Utjecaj COVID-19 na žene ima mnogo aspekata. S jedne strane, e-anketa Život, rad i COVID-19 ističe lošiju ravnotežu između poslovnog i privatnog života kod žena s djecom tijekom pandemije u usporedbi s muškarcima i ženama bez djece. Kako je pandemija napredovala, najveći porast među roditeljima koji su izjavili da su „preumorni nakon posla za obavljanje kućanskih poslova“ bio je među ženama s malom djecom. Žene s malom djecom koje su radile samo od kuće to su najsnažnije osjetile. Važno je zapamtiti da žene nose najveći dio brige i drugog neplaćenog posla.
S druge strane, istraživanje Eurofounda pokazalo je da je više žena nego muškaraca ostalo bez posla. Također je veća vjerojatnost da će biti među otpuštenim radnicima. Zbog odvojene prirode tržišta rada u EU -u, radnice imaju tendenciju biti prezastupljene u onim sektorima i zanimanjima koja su najviše pogođena karantenama i gašenjima. To uključuje turizam i ugostiteljstvo. Osim toga, mnoge žene koje su otpuštene ili otpuštene su slabo plaćene radnice. Žene na višoj ljestvici plaća su nastavile raditi i to su mogle raditi od kuće.
Uzeti zajedno, ovi događaji slikaju sumornu sliku rodne ravnopravnosti u Europi. Nedavno objavljeni zajednički politički sažetak Eurofounda i Europskog instituta za rodnu ravnopravnost ( Uzlazna konvergencija u rodnoj ravnopravnosti: Koliko je blizu Uniji ravnopravnosti? ) naglašava da društveni i ekonomski utjecaj krize COVID-19 prijeti poništavanjem prošlih postignuća u rodnoj ravnopravnosti, posebno u zemljama s nižim razinama rodne ravnopravnosti gdje su posljednjih godina postignuti najveći napredci.
Generacijska podjela
Osim slabo plaćenih žena, mladi su nesrazmjerno izgubili posao zbog COVID-19. To je zato što je vjerojatnije da će biti na privremenim ugovorima i imati atipične oblike rada. Također su prekomjerno zastupljeni u sektorima koje su ograničenja najteže pogodila, poput maloprodaje, putovanja i ugostiteljstva. Prema e-anketi Living, working and COVID-19 iz srpnja 2020., 11% ispitanika u dobi od 18 do 29 godina izgubilo je posao na početku pandemije, u usporedbi s 8% radnika starijih od 30 godina.
Mentalno zdravlje mladih ljudi postalo je još jedno pitanje za zabrinutost. U proljeće 2021. mentalno blagostanje doseglo je najnižu razinu u svim dobnim skupinama od početka pandemije. Najgore su prošli mladi ljudi i oni koji su ostali bez posla. Gotovo dvije trećine ljudi (64%) u najmlađoj dobnoj skupini (18–34 godine) izloženo je riziku od depresije.
Štoviše, zatvaranje škola i prelazak na online učenje vjerojatno će pojačati nejednakosti između najpovlaštenijih i najugroženijih. Značajne razlike u znanju i dobrobiti u cijeloj obitelji također će utjecati na pomoć djeci i mladima u učenju. Mladi ljudi s potpornim obiteljima i pristupom internetu i računalima kod kuće bit će bolji od onih bez takvih sredstava.
S većom nesigurnošću na tržištu rada i pogoršanjem mentalnog zdravlja, sada postoji stvaran rizik od trajnog ožiljka mladih ljudi. Također riskiramo smanjenje zaposlenosti jedne generacije. Generacija koja je već platila visoku cestarinu u prethodnoj recesiji.
Zaključak
Možda bi moglo doći u iskušenje da sve naše suvremene nedaće otkrijemo utjecajima koronavirusa. No, istina je da su, unatoč velikom napretku, dugotrajne nejednakosti u Europi već zahuktale prije nego što nam je COVID-19 uzdrmao živote. Prepoznavanje potrebe rješavanja tih nejednakosti dovelo je do Europskog stupa socijalnih prava 2017. godine. Uslijedio je akcijski plan za njegovu provedbu u ožujku 2021. Stup sada služi kao kompas EU -a za postizanje boljih životnih i radnih uvjeta. Također ima važnu ulogu u podupiranju oporavka od pandemije COVID-19.
Uloga Eurofounda nije samo utvrditi što se dogodilo, već i pružiti analizu temeljenu na dokazima koja može pomoći u formuliranju politika. Njegov rad ističe da bi COVID-19 mogao biti katalizator za temeljne promjene koje će definirati budućnost Europe te da umjesto da se "oporavljamo" od krize, kao što smo to učinili prije deset godina, možemo preispitati svoja očekivanja za svoje živote i preoblikovati svoje razumijevanje onoga što možemo postići suradnjom.
Daljnje čitanje
- Letak s činjenicama: Život, rad i COVID-19 (ažurirano u travnju 2021.): Mentalno zdravlje i povjerenje opadaju diljem EU-a s ulaskom pandemije u još jednu godinu
- Podaci: Živi, radi i COVID-19
- Izvještaj o istraživanju: COVID-19: Implikacije za zapošljavanje i radni vijek
- Ukratko o politici: Konvergencija naviše u ravnopravnosti spolova: Koliko je bliska Unija ravnopravnosti?
- Blog: COVID-19 mogao bi biti katalizator temeljnih promjena koje će definirati budućnost Europe
- grafički prikaz: Ravnopravnost spolova i COVID-19
- Blog: Mladost u doba COVID -a
- Blog: Odabir izazova - Strategija EU -a za ravnopravnost spolova za godinu dana
- Vijesti: 2020 otkrivene greške na europskom tržištu rada i u društvu koje bi mogle poslužiti za oblikovanje rasprave o budućnosti Europe
- Stranica teme: Covid-19
- Stranica teme: Europska Stup za socijalna prava
Anna Gallinat
Anna Gallinat je referentica za komunikacijske projekte u odjelu za informacije i komunikacije na Eurofoundu od veljače 2018. Ona podržava i radi u različitim timovima u jedinici kako bi osigurala koordiniran i strateški pristup u aktivnostima Eurofounda na terenu. Ona također izrađuje komunikacijske rezultate o različitim međusektorskim temama, poput spola, COVID-19 ili politike EU.
Anna je prije toga radila na EuroHealthNetu u Bruxellesu, gdje je bila odgovorna za komunikaciju i upravljanje projektima za projekte vezane uz zdravstvo EU. Diplomirala je psihologiju na Sveučilištu Twente u Nizozemskoj. Također je diplomirala rodne i medijske studije na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti.