Život, rad i COVID-19: kako su se promijenili životi žena i mladih ljudi

Pitcure žena koja radi od kuće s djecom

Procijenjeno vrijeme čitanja: 6 zapisnik

 Otkako je COVID-19 stigao u Europu, Eurofound istražuje kako pandemija mijenja način na koji radimo i živimo. Ovdje sažimaju neke od svojih nalaza o rodnim nejednakostima i generacijskim podjelama. Tko je dobro prošao, a tko nije? Kako možemo koristiti te nalaze dok pokušavamo obnoviti?

od Anna Gallinat

Prošlo je više od godinu dana otkako je COVID-19 pogodio Europu. Zdravstvena kriza brzo se pretvorila u krizu koja je dramatično utjecala na gotovo sve aspekte svakodnevnog života. Ekonomski, društveni i radni učinci pandemije nastavljaju se, a kraj im se još ne nazire.

Od početka COVID-19, Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) proveo je posebno istraživanje o učincima pandemije na ljude diljem Europe kako bi kreatorima politike pomogao u pravednom oporavku. Konkretno, tri kruga jedinstvenog e-istraživanja, Živi, radi i COVID-19, u travnju i srpnju 2020., kao i u ožujku 2021., zabilježili su pandemijska iskustva na uzorku od 138,000 Europljana.

Najnovije ponavljanje e-istraživanja pokazalo je da se postojeće nejednakosti povećavaju. To je zbog nejednakog utjecaja pandemije na osjetljive skupine. Između opadajućih razina mentalnog zdravlja i gubitka posla diljem Europe, žene, mladi ljudi, nezaposleni i skupine s niskim prihodima najviše su patili poduzimanjem mjera za suzbijanje širenja virusa COVID-19.

nejednakost spolova

Utjecaj COVID-19 na žene ima mnogo aspekata. S jedne strane, Živi, radi i COVID-19 e-anketa ističe lošiju ravnotežu između privatnog i poslovnog života žena s djecom tijekom pandemije u usporedbi s muškarcima i ženama bez djece. Kako je pandemija odmicala, najveći porast među roditeljima koji su izvijestili da su 'previše umorni nakon posla kako bi obavljali kućanske poslove' bio je među ženama s malom djecom. To su najjače osjetile žene s malom djecom koje su radile samo od kuće. Važno je zapamtiti da žene snose najveću njegu i drugi neplaćeni posao.

E-anketa o životu, poslu i e-anketi o COVID-19_ roditelji_ koji su izvijestili da su preumorni nakon posla kako bi obavljali kućanske poslove
Udio roditelja koji navode da su preumorni nakon posla da bi obavljali kućanske poslove, EU27 (%)

S druge strane, istraživanje Eurofounda pokazalo je da je više žena nego muškaraca ostalo bez posla. Također je veća vjerojatnost da će biti među otpuštenim radnicima. Zbog odvojene prirode tržišta rada u EU -u, radnice imaju tendenciju biti prezastupljene u onim sektorima i zanimanjima koja su najviše pogođena karantenama i gašenjima. To uključuje turizam i ugostiteljstvo. Osim toga, mnoge žene koje su otpuštene ili otpuštene su slabo plaćene radnice. Žene na višoj ljestvici plaća su nastavile raditi i to su mogle raditi od kuće.

Zajedno, ovi događaji daju sumornu sliku rodne ravnopravnosti u Europi. Nedavno objavljeni zajednički politički pregled Eurofound -a i Europskog instituta za ravnopravnost spolova (Konvergencija naviše u ravnopravnosti spolova: Koliko je bliska Unija ravnopravnosti?) naglašava da društveni i gospodarski utjecaj krize izazvane COVID-19 prijeti poništavanjem dosadašnjih postignuća u rodnoj ravnopravnosti, osobito u zemljama s nižom razinom rodne ravnopravnosti u kojima je najveći napredak postignut posljednjih godina.

E-anketa Život, rad i e-istraživanje o COVID-19: Promjene u zapošljavanju (u tisućama), prema spolu i kvintilu plata za posao: Usporedba globalne financijske krize i prve faze krize COVID-19, EU27
Promjene u zapošljavanju (u tisućama), prema spolu i kvintilu plaće na poslu: Usporedba globalne financijske krize i prve faze krize COVID-19, EU27

Generacijska podjela

Život, rad i COVID-19 Rizik od depresije prema dobnoj skupini i krugu e-istraživanja, EU27 (%)
Rizik od depresije prema dobnoj skupini i krugu e-ankete, EU27 (%)

Osim nisko plaćenih žena, mladi su nesrazmjerno ostali bez posla zbog COVID-19. To je zato što je veća vjerojatnost da imaju ugovore na određeno vrijeme i imaju atipične oblike posla. Također su prezastupljeni u sektorima koji su najteže pogođeni ograničenjima, poput maloprodaje, putovanja i ugostiteljstva. Prema Živi, radi i COVID-19 e-istraživanjem u srpnju 2020., 11% ispitanika u dobi od 18 do 29 godina izgubilo je posao na početku pandemije, u usporedbi s 8% radnika starijih od 30 godina.

Mentalno zdravlje mladih ljudi postalo je još jedno pitanje za zabrinutost. U proljeće 2021. mentalno blagostanje doseglo je najnižu razinu u svim dobnim skupinama od početka pandemije. Najgore su prošli mladi ljudi i oni koji su ostali bez posla. Gotovo dvije trećine ljudi (64%) u najmlađoj dobnoj skupini (18–34 godine) izloženo je riziku od depresije.

Štoviše, zatvaranje škola i prelazak na online učenje vjerojatno će pojačati nejednakosti između najpovlaštenijih i najugroženijih. Značajne razlike u znanju i dobrobiti u cijeloj obitelji također će utjecati na pomoć djeci i mladima u učenju. Mladi ljudi s potpornim obiteljima i pristupom internetu i računalima kod kuće bit će bolji od onih bez takvih sredstava.

S većom nesigurnošću na tržištu rada i pogoršanjem mentalnog zdravlja, sada postoji stvaran rizik od trajnog ožiljka mladih ljudi. Također riskiramo smanjenje zaposlenosti jedne generacije. Generacija koja je već platila visoku cestarinu u prethodnoj recesiji.

Zaključak

Možda bi moglo doći u iskušenje da sve naše suvremene nedaće otkrijemo utjecajima koronavirusa. No, istina je da su, unatoč velikom napretku, dugotrajne nejednakosti u Europi već zahuktale prije nego što nam je COVID-19 uzdrmao živote. Prepoznavanje potrebe rješavanja tih nejednakosti dovelo je do Europskog stupa socijalnih prava 2017. godine. Uslijedio je akcijski plan za njegovu provedbu u ožujku 2021. Stup sada služi kao kompas EU -a za postizanje boljih životnih i radnih uvjeta. Također ima važnu ulogu u podupiranju oporavka od pandemije COVID-19.

Uloga Eurofounda nije samo utvrditi što se dogodilo, već i pružiti analizu temeljenu na dokazima koja može pomoći u oblikovanju politike. Njegov rad naglašava da bi COVID-19 mogao biti a katalizator temeljnih promjena koji će definirati budućnost Europe, i umjesto da se 'oporavimo' od krize, kao što smo to učinili prije deset godina, umjesto toga možemo poništiti svoja očekivanja za svoje živote i preoblikovati naše razumijevanje onoga što možemo postići suradnjom.

Daljnje čitanje

Anna Gallinat
EuroHealthNet | + postovi

Anna Gallinat je referentica za komunikacijske projekte u odjelu za informacije i komunikacije na Eurofoundu od veljače 2018. Ona podržava i radi u različitim timovima u jedinici kako bi osigurala koordiniran i strateški pristup u aktivnostima Eurofounda na terenu. Ona također izrađuje komunikacijske rezultate o različitim međusektorskim temama, poput spola, COVID-19 ili politike EU.

Anna je prije toga radila na EuroHealthNetu u Bruxellesu, gdje je bila odgovorna za komunikaciju i upravljanje projektima za projekte vezane uz zdravstvo EU. Diplomirala je psihologiju na Sveučilištu Twente u Nizozemskoj. Također je diplomirala rodne i medijske studije na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti.

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *


Razdoblje reCAPTCHA verifikacije je isteklo. Molimo ponovno učitajte stranicu.

Centar za preporučivanje privatnosti

Pretplatite se na našu mailing listu

 

Uspješno ste se pretplatili na bilten

Došlo je do pogreške prilikom pokušaja slanja vašeg zahtjeva. Molim te pokušaj ponovno.

Bit ćete pretplaćeni na mjesečni bilten EuroHealthNet-a 'Health Highlights' koji pokriva zdravstvenu ravnopravnost, dobrobit i njihove odrednice. Da biste saznali više o tome kako rukujemo vašim podacima, posjetite odjeljak "privatnost i kolačići" na ovom web mjestu.

Sadržaj ove web stranice strojno je preveden s engleskog.

Iako su uloženi razumni napori kako bi se osigurali točni prijevodi, možda ima pogrešaka.

Žao nam je zbog neugodnosti.

Preskoči na sadržaj