EuroHealthNet ima za cilj uvijek raditi na inovativan način, u partnerstvu s drugim dionicima i slijedeći pristupe „zdravlje u svim politikama”. Na ovaj način želimo postići napredak u zdravlju korak dalje i povezati ga s novim i novonastalim razvojem. Na primjer, EuroHealthNet sudjelovao je u SPREAD 2050, konzorciju FP7 koji kombinira održivi razvoj, promjene načina života i dobrobit.
Autor: Caroline Costongs
Moramo prilično drastično promijeniti način života kako bismo ostali unutar planetarnih granica naših prirodnih bogatstava. Kako to možemo učiniti? Kako možemo učiniti naš način života održivijim i zdravijim u isto vrijeme? Društvene promjene zahtijevaju političko vodstvo, kao i kolektivne akcije i odgovorne građane. To će se dogoditi samo ako se pristupi odozdo prema gore i odozgo prema dolje spoje. U SPREAD 2050 identificirali smo četiri pokretača održivog i zdravog načina života: (1) politika i upravljanje, (2) gospodarstvo i monetarni sustav, (3) društvene i tehnološke inovacije i (4) promjena ponašanja.
Napredak naših gospodarstava trenutno se mjeri u smislu razine proizvodnje i potrošnje, a naše težnje suštinski su povezane s obrascima gospodarskog rasta; osobito sada u doba gospodarske krize. Nedavna su istraživanja pokazala da gospodarski rast do određenog praga BDP -a dovodi do poboljšanja života ljudi. No, kad se taj prag prijeđe, postoje dokazi da gospodarski rast i subjektivna dobrobit više nisu povezani.
Sada je dobro vrijeme za istraživanje alternativnih ekonomskih modela koji uzimaju u obzir ograničene prirodne resurse, okoliš, kvalitetu života i zdravstvenu ispravnost. Obećavajuće prakse identificirane u SPREAD 2050 pokazuju da postoje pozitivni trendovi i rješenja, koji se odnose na komplementarne valute, nove pristupe i poslovne modele i nove načine rada. Time Bank u Helsinkiju, na primjer, gdje se usluge (npr. Čuvanje djece, kuhanje) razmjenjuju na temelju vremenskih kredita, a ne u gotovini, učinkovit je model koji također povećava društveni kapital i uključuje nezaposlene i/ili starije ljude u društvo, što zauzvrat koristi za zdravlje i dobrobit.
Stručnjaci za promicanje zdravlja i donositelji odluka trebali bi bliže surađivati s dionicima održivog razvoja. Smanjenje korištenja privatnih automobila i promicanje tjelesne aktivnosti očita je dobitna strana. „Zeleni i održivi“ marketing sve je veće područje. Utjecaj medija na način života je ogroman. Morali bismo se bolje povezati s tim mogućnostima. Postoje i zajednički izazovi s kojima se treba boriti. Relevantni akteri, poput donositelja politika, grupa potrošača, medijskih tvrtki i same industrije trebali bi regulirati pitanja poput lažnih „zelenih“ tvrdnji o proizvodima („zeleno pranje“), baš poput lažnih „zdravstvenih“ tvrdnji i zbunjujuće velikog broja ekoloških i druge oznake održivosti.
Način života i ponašanje određeni su složenošću faktora i uvjeta poput emocija, normi, vrijednosti i uvjerenja ljudi, kao i njihovih životnih i radnih uvjeta. Također znamo da se promjena ponašanja ne može postići bez uvažavanja temeljnih društveno-ekonomskih čimbenika. Osim toga, održivi i zdravi stilovi života moraju postati lak i atraktivan zadani izbor. Važno je razmotriti kako prilagoditi makroekonomske politike kao i društvenu infrastrukturu kako bi se do 2050. godine došlo do pomaka prema održivim i zdravim stilovima života. Potrebni su višestruki pristupi, od informativnih kampanja do pravnih okvira, uključujući oporezivanje, subvencije i druge financijske poticaje.
Pozivamo sektore politike zdravstva, održivog razvoja i klimatskih promjena da udruže snage i usvoje zajedničke pristupe. Donositelji odluka i stručnjaci za promicanje zdravlja i javno zdravlje također moraju:
- Gledajte unaprijed i predvidite kako bi se društva mogla razvijati u budućnosti te nastojte promijeniti prevladavajući naglasak na kratkoročne vizije i rješenja naglašavajući dugoročne utjecaje trenutnog načina života;
- Pružite snažne argumente i pravovremene dokaze velikom broju aktera i dionika, uključujući gospodarstvo i industriju, o tim dugoročnim utjecajima i mogućim rješenjima;
- Istaknite društvenu jednakost - i utjecaj novih „zelenih“ rješenja na zdravlje;
- Odredite „kompromise“, nisu svi održivi stilovi života zdravi;
- Prepoznati i poticati obećavajuću praksu i pokrete te pronaći načine za njihovo povećanje;
- Razviti nove i inovativne mehanizme, alate i metodologije te izgraditi kapacitete koji će omogućiti održive promjene i alternative koje će očuvati okoliš, kao i poboljšati zdravlje i dobrobit za sve.
EuroHealthNet bio je uključen u projekt SPREAD Sustainable Lifestyles 2050. Ovaj projekt predstavljao je novu vrstu istraživanja koju testira Europska komisija u okviru FP7 programa Društveno-ekonomske i humanističke znanosti. SPREAD 2050 razvio je bazu znanja o održivim stilovima života u području življenja, kretanja i potrošnje. Zdravlje, dobrobit i socijalna jednakost integrirani su u EuroHealthNet kao međusektorske teme. Dionici iz poslovanja, istraživanja, politike i civilnog društva te iz različitih sektora (poput zdravstva, prometa, stanovanja, urbanog planiranja i ekonomije) surađivali su na osmišljavanju budućih scenarija, kao i na planu istraživanja i plana za održivi život do 2050. godine.
Caroline Costongs
Caroline Costongs direktorica je EuroHealthNeta.