Posljednjih godina, prevalencija pretilosti u djece u stalnom je porastu diljem Europe, što predstavlja značajnu prijetnju dobrobiti mlađe generacije na kontinentu. Ova javnozdravstvena kriza potaknula je usklađene napore za rješavanje temeljnih uzroka dječje pretilosti i promicanje zdravijih stilova života djece.
Zajednička akcija Best-ReMaP (JA), koju vodi Nacionalni institut za javno zdravstvo Slovenije (NIJZ), dokaz je snage suradnje u javnom zdravstvu. Ova je inicijativa okupila 36 partnera iz 24 europske zemlje i zemlje pristupnice kako bi istražili potencijal provedbe triju ključnih politika hrane i prehrane: preformulacije hrane, ograničenja reklamiranja hrane djeci i javne nabave hrane.
Trogodišnje putovanje Best-ReMaP JA ne samo da je osiguralo mnoštvo resursa za kreatore politike, već je pružilo i neprocjenjive smjernice o stvaranju zdravijeg prehrambenog okruženja za buduće generacije. Ovaj zajednički poduhvat pokazuje dubok utjecaj paneuropske suradnje u rješavanju složenih izazova javnog zdravstva. Čujemo se sa stručnjacima iz NIJZ-a kako bismo otkrili zašto je paneuropska suradnja ključna za rješavanje ove javnozdravstvene krize.
Nije tajna da je pretilost u dječjoj dobi sve veći problem, a stope pretilosti rastu iz godine u godinu. Znamo da će pretila djeca vrlo vjerojatno postati pretile odrasle osobe, što dovodi do mnogih fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema kako stare, uključujući oblike raka i dijabetesa. Sprječavanje pretilosti mladih je ulaganje u zdravlje tijekom cijelog života.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća okruženja u kojima živimo značajno su se promijenila i sada imamo više nego ikad dostupno nezdrave hrane. Dok se odgovornost za donošenje zdravih izbora često stavlja na pojedince, to jednostavno nije moguće ako zdravi izbori nisu dostupni u njihovom okruženju.
Suradnička inicijativa bavi se pretilošću u dječjoj dobi
Rastuća zabrinutost zbog pretilosti u dječjoj dobi potaknula je zajednički napor da se riješi ovaj gorući problem. Zajednička akcija (JA) - odgovor je na razini EU-a za pomoć nacionalnim vlastima, akademicima i neprofitnim organizacijama diljem EU-a da rade zajedno na rješavanju zajedničkog problema - pojavila se kao inicijativa na razini EU-a za poticanje suradnje između nacionalnih vlasti, akademske institucije i neprofitne organizacije diljem bloka. Iskoristivši ovu priliku, osnovali smo konzorcij, JA Best-ReMaP, koji okuplja raznoliku grupu od 36 partnera iz 24 europske zemlje. Ova uključiva mreža obuhvaća subjekte od ministarstava zdravstva i nacionalnih zdravstvenih instituta do sveučilišta. Ali što je ta raznolika skupina imala zajedničko? Svi su bili predani poboljšanju zdravlja i prehrane djece.
To zahtijeva da se pozabavimo pretilim životnim okruženjima u kojima žive neka djeca. Pretilosti promiču povećanje tjelesne težine tako što hranu visoke energetske gustoće čine dostupnom, dostupnom i pristupačnom te izlažu djecu marketingu nezdrave hrane. U isto vrijeme, ta okruženja otežavaju mršavljenje, na primjer, ograničenim mogućnostima aktivnog prijevoza poput vožnje biciklom ili hodanja ili malog prostora za igru djece vani.
Znamo da je vjerojatnije da će djeca iz obitelji s manje sredstava živjeti u nezdravim okruženjima, što dovodi do viših razina pretilosti u djetinjstvu. Uzimajući u obzir ove čimbenike, Best-ReMaP je nastojao osigurati da svaka inicijativa za smanjenje pretilosti u djece također smanji nejednakosti u stopama pretilosti.
Djelujte sada: Rješavanje pretilosti u dječjoj dobi
Fokus zajedničke akcije Best-ReMaP bio je na prilagodbi, repliciranju i provedbi učinkovitih zdravstvenih intervencija. Usredotočili smo se na prakse koje su bile uspješne u nekoliko područja.
Prvo od tih područja bilo je praćenje i reformulacija prerađene hrane, koji je pomogao vlastima da poduzmu mjere kako bi postojeće prerađene prehrambene proizvode učinili zdravijima. Iako nije sva prerađena hrana nezdrava, neka—posebno ultra-prerađena hrana—obično ima izrazito visok sadržaj kalorija, šećera i masti.
Razvili smo i implementirali standardizirani europski sustav za praćenje ponude hrane i njezin nutritivni sadržaj, kao i za prepoznavanje najboljih praksi i mogućnosti za preoblikovanje— promjenu obrade i sastava hrane. Mjere za poboljšanje reformulacije mogu potaknuti proizvođače da zamijene svoje proizvode zdravijim opcijama.
Naše praćenje pokazalo je da je suradnja u Best-ReMaP-u pridonijela povećanju ponude zdravije prerađene hrane (smanjenjem soli, šećera i masti iz prerađene hrane) dostupnih na tržištima EU.
Smanjenje izloženosti marketingu hrane
Drugo područje kojim se bavilo bilo je smanjenje marketinga hrane djeci. Best-ReMaP je razvio nove pristupe praćenja koji promiču bolje razumijevanje toga koliko su široko i snažno djeca izložena štetnom marketingu hrane putem raznih kanala, online i offline.
Suradnja između Best-ReMaP-a i WHO Europe dovela je do ažuriranja WHO Europe modela profila hranjivih tvari, koji je pomogao zemljama da razviju politike za ograničavanje marketinga nezdrave hrane djeci. Ranjiva djeca bila su poseban fokus ažuriranog modela. Još jedan rezultat napora Best-ReMaP-a bio je da je nekoliko država članica EU usvojilo kodeks ponašanja.
Korištenje javne nabave
Treće i posljednje područje fokusa bilo je javna nabava zdrave hrane u javnom prostoru, što uključuje sve nabave hrane i ugovaranje ugostiteljskih usluga od strane javnih tijela. Javna nabava utječe i na potrošnju hrane i na obrasce proizvodnje hrane i mogla bi poboljšati prehrambeno okruženje za djecu u javnim ustanovama, poput škola.
Kako bi unaprijedili praksu, partneri Best-ReMaP-a započeli su s analizom situacije nabave u svojim zemljama. Nalazi su korišteni za uspostavljanje međusektorske radne skupine u državama članicama sudionicama.
Također smo izgradili znanje, implementirali i testirali dobre prakse te izradili minimalne kriterije za održiva, društvena i ekološki prihvatljiva lokalna prehrambena okruženja. Kako bismo rezimirali sav rad na javnoj nabavi, napravili smo pregled studija slučaja s naučenim lekcijama.
(Re)mapiranje postignuća i gledanje naprijed
Osvrćući se na rad Best-ReMaP-a, ponosni smo na uspješnu nacionalnu implementaciju najboljih praksi u sva tri polja politika. Naša predanost smanjenju nejednakosti u zdravlju bila je crvena nit koja je povezivala sav rad Best-ReMapa.
U sva tri područja politike, našom su suradnjom razvijeni i poboljšani okvirni modeli s vrlo konkretnim aktivnostima usmjerenim na javno zdravlje koje su identificirane. Dvije najbolje obećavajuće akcije održivosti Best-ReMaP-a su baza podataka o hrani, koji je brendirano od strane Zajedničkog istraživačkog vijeća EU-a i pregled održivosti prehrambenog sustava za EU semestar. Suradnja s različitim inicijativama dionika na razini EU-a i na nacionalnoj razini pomogla je i nastavit će maksimizirati učinak ovih alata.
Svi rezultati Best-ReMaP-a uključeni su u 'Konačni plan integracije i održivosti', koji je sažeo predložene politike i načine za izmjenu postojećih aktivnosti na europskoj razini i razini država članica. O izvješću i mogućnostima provedbe raspravljalo se s različitim dionicima na razini EU-a i na nacionalnoj razini.
Ono što je najvažnije, drago nam je vidjeti da će se prakse Best-ReMaP-a u sva tri područja unaprijediti na razini EU-a nadolazećim zajedničkim djelovanjem PreventNCD od siječnja 2024. do kraja 2027.
Zajednička akcija Best-ReMaP predstavlja dobar primjer europske suradnje za poboljšanje zdravlja i prehrane djece kroz zajedničko učenje o provedbi dobre prakse. Radnje i rezultati Best-ReMaP-a podržavaju program EU4Health, inicijativu EU-a Healthier Together, plan EU-a za pobjedu protiv raka i strateške smjernice EU-a od farme do vilice.
dr. Mojca Gabrijelčič Blenkuš
Dr. Mojca Gabrijelčič je doktorica medicine, specijalistica javnog zdravstva, doktorica društvenih znanosti. Njezina područja interesa i stručnosti su pristupi promicanju zdravlja, javne politike, jednakost u zdravlju i ekonomija blagostanja, prehrana i tjelesna aktivnost, starenje i slabost te kvaliteta života. Mojca je bila znanstvena koordinatorica JA Best-ReMaP 2020. – 2023. i bit će koordinatorica radne skupine za održivost politike u novom JAPrevent NCD 2024. – 2027. Kao bivša predsjednica EuroHealthNeta, počasna je savjetnica Izvršnog odbora EuroHealthNet partnerstva .
Petra Ožbolt
Petra Ožbolt znanstvena je novakinja zaposlena u Institutu pri Centru za istraživanje i razvoj znanja. Petra je magistrirala nutricionizam na Biotehnološkom fakultetu u Ljubljani, Slovenija. Ona radi na inicijativi Best-ReMaP i bit će uključena u Joint Action Prevent NCD počevši od 2024. (područja: tjelesna aktivnost i zadaci Radnog paketa 4 o održivosti politike).
Monika Robnik Levart
Monika Robnik Levart studirala je sanitarno inženjerstvo na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. 2017. godine magistrirala. Monika trenutno radi u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (NIJZ) kao sanitarni inženjer. Posebno je zanimaju područja starenja, nejednakosti i prehrane.