UREDNIŠTVO
U ekonomiji blagostanja, ekonomski rast nije sam po sebi cilj, već način povećanja blagostanja ljudi i planeta. Koncept dobiva na zamahu, a čelnici se okupljaju na Islandu u svibnju 2025. na Forumu o ekonomiji blagostanja. Ovo izdanje časopisa EuroHealthNet donosi priče ljudi i organizacija diljem Europe koji pomažu u stvaranju zdravijih i održivijih gospodarstava i društava. Međutim, prijelaz na ekonomiju blagostanja ne dolazi bez prepreka i kompromisa. U svom uvodniku, Caroline Costongs iz EuroHealthNeta dijeli svoje uvide i razmatranja o izazovima s kojima se suočavamo i putu naprijed.
Dok objavljujemo ovo izdanje našeg časopisa, krećem na Forum o ekonomiji blagostanja u Reykjaviku na Islandu. Ovaj skup na visokoj razini okuplja vođe, praktičare i pokretače promjena kako bi raspravljali o tome kako možemo oblikovati naša gospodarstva kako bismo bolje podržali dobrobit ljudi i planeta. Ekonomija blagostanja osigurava da gospodarski rast, mjeren BDP-om, nije sam sebi cilj te da promiče, a ne šteti zdravlju i dobrobiti, kao što je danas prečesto slučaj. Okviri ekonomije blagostanja dobivaju sve više pozornosti na razini EU i na nacionalnim razinama, a kao EuroHealthNet želimo doprinijeti ovom zamahu kroz naše partnerstvo, naše projekte o socijalnoj jednakosti, okolišu i zdravlju te kroz ovaj časopis.
Ipak, osjećam se pomalo nelagodno. S jedne strane, smatram važnim susresti se s međunarodnim kolegama kako bismo se inspirirali i učili jedni od drugih te gradili viziju gospodarstva blagostanja. S druge strane, znam da putovanjem na Island doprinosim klimatskim promjenama i onečišćenju zraka, potkopavajući samu svrhu svog putovanja. Možda bih umjesto toga trebao uložiti više truda lokalno kako bih se, između ostalog, susretao i razmjenjivao iskustva s ljudima koji se suočavaju s siromaštvom i svakodnevnim problemima.
Ova dilema samo je jedan primjer izazova preoblikovanja gospodarstava u koja smo vezani; put rijetko je bez trzaja i uključuje izbore, pregovaranje o interesima i sklapanje kompromisa.
Dileme u tranziciji prema ekonomiji blagostanja
Postoje mnoge političke inicijative koje doprinose postizanju gospodarstava koja generiraju veću dobrobit i time su usklađene s gospodarstvom dobrobiti, a mnoge od njih istražene su u člancima u ovom časopisu. To uključuje ekološki održive i pravedne zdravstvene sustave poput onog koji Austrija gradi, ulaganja u sport na lokalnoj razini, a ne u elitne sportove, inicijative za dobrobit djece poput onih na Islandu, promicanje kvalitetnog sna, politike rodne ravnopravnosti i fiskalne strategije koje nastoje uravnotežiti društvene i ekonomske ishode.
Međutim, naše gospodarstvo nas je zaključalo u strukture i ponašanja koja je vrlo teško promijeniti. Stoga, promjene nisu moguće bez znatnih troškova i na individualnoj i na društvenoj razini. To znači da je vrlo malo političkih odluka u potpunosti obostrano korisno, a mnoge će koristiti interesima nekih ljudi, sektora, mjesta itd. u odnosu na druge. Na primjer, dobro osmišljene politike koje potiču starije osobe da dulje ostanu u svojim domovima riskiraju ograničavanje dostupnosti stanovanja za mlađe generacije. Uvoz egzotičnog voća i povrća može poboljšati zdravlje nekih, ali njihov prijevoz doprinosi onečišćenju i često ga čini nedostupnim kućanstvima s niskim prihodima. Smanjenje fosilnih goriva pomaže okolišu, ali što je s ljudima čija egzistencija ovisi o njima?
Jesmo li mi, kao javnozdravstvena zajednica, opremljeni za rješavanje ovih dilema i zauzimanje jasnog stava o takvim pitanjima, od kojih su mnoga složene i etične prirode? Važno je da to učinimo, budući da ona imaju implikacije na ukupnu razinu zdravlja stanovništva, kao i na nejednakosti u zdravstvu i međugeneracijsku pravednost, što će EuroHealthNet istaknuti kada doprinesemo nadolazećem Strategija EU za međugeneracijsku pravednost. EuroHealthNet razvija etički okvir koji će nam u tome pomoći i usmjeravati naš rad na ekonomiji dobrobiti. To uključuje način na koji surađujemo s privatnim sektorom kako bismo pregovarali o interesima za poboljšanje općeg zdravlja i dobrobiti te kako bismo ih također pozvali na odgovornost.
Izbjegavanje polarizacije
Ove dileme nisu nove za javno zdravstvo, ali postaju sve složenije – i vidljivije – u javnim raspravama i na društvenim mrežama. Također moramo biti svjesni da rasprave o ekonomiji blagostanja mogu dovesti do polarizacije, posebno u današnjem brzo mijenjajućem političkom, društvenom i tehnološkom kontekstu. Ljudi imaju različite vrijednosti i načela, s ekstremno desničarskim skupinama na samom kraju spektra.
Koliko snažno bismo trebali inzistirati na promjeni paradigme koja odražava ekonomiju blagostanja kada nekima to zvuči kao da se zalažemo za smanjenje rasta? Ili bismo trebali zauzeti nijansiraniji pristup? Ne bismo li se trebali usredotočiti na specifične dileme i kompromise te bolje saslušati različite perspektive prije nego što osmislimo naša politička rješenja za ekološke granice i društvene temelje?
Preporučujem vam da ovo pročitate intervju s Dominicom Wattersom u ovom izdanju, koji dijeli svoje iskustvo strukturne nejednakosti u stanovanju, pristupu hrani, prihodima i odgoju djece. Njegovo i životno iskustvo mnogih drugih prečesto je odsutno iz upravljačkih odluka. Isticanje takvih osobnih priča može stvoriti više razumijevanja za donošenje teških odluka potrebnih za prijelaz na ekonomije blagostanja.
Izazivanje moćnih interesa
Nitko ne želi gospodarstvo koje iskorištava ljude, šteti okolišu te narušava zdravlje i dobrobit. Pa ipak, vrlo malo njih je spremno snositi cijenu promjene. Bogati i moćni branit će svoje interese - i u tome uspijevaju.
Europska komisija je konkurentnost učinila svojom Sjevernjačkom zvijezdom, uz jačanje obrambene industrije i naoružavanje Europe. Trenutni napori EU za deregulaciju imaju za cilj uklanjanje trgovinskih barijera kao dio nove Strategije jedinstvenog tržišta. U međuvremenu, lobiranje u industriji cvjeta, što otežava nego ikad reguliranje alkohola, duhana, ultraprerađene hrane i drugih proizvoda štetnih za zdravlje.
Ove reforme imat će nacionalne implikacije. Na primjer, nedavno pravilo u Francuskoj koje je zabranjivalo kratke letove tamo gdje postoje opcije vlaka oslabljeno je. Irski plan dodati zdravstvena upozorenja na etikete alkohola možda sljedeći. Ove snažne interese bit će teško prevladati, posebno zato što su naši vlastiti resursi u opasnosti od smanjenja. Javno zdravlje i dobrobit riskiraju da budu dodatno depriorizirani u nadolazećim dugoročnim proračunskim raspravama EU-a za razdoblje 2028. – 2034.
Put naprijed
Transformacija naših gospodarstava u gospodarstva blagostanja je moguća - ali zahtijeva bolje razumijevanje dilema, kompromisa i utjecaja političkih izbora te pažljivo mapiranje argumenata i protuargumenata. Također moramo mobilizirati širu javnost, izvan zajednica javnog zdravstva i gospodarstva blagostanja. Većina Europljana podržava klimatske akcije, na primjer, ali ne vjeruju vladama da će ispuniti očekivanja. Prema Eurobarometru, 88% Europljana kaže da im je socijalna Europa osobno važna, tako da postoji veliki potencijal za angažman.
Iskrenim slušanjem nada i strahova ljudi - i njihovih briga o promjeni sustava rada, stanovanja, korištenja energije, prijevoza, hrane i potrošnje - možemo smanjiti polarizaciju i izgraditi podršku. Rješavanjem njihovih opravdanih briga o migracijama, cijepljenju i drugim osjetljivim temama potičemo povjerenje. Izgradnjom saveza za razvoj zajedničke vizije bolje budućnosti te njezinom zajedničkom komunikacijom i provedbom, možemo izazvati postojeće interese i potaknuti promjene. To, pak, može stvoriti političku volju potrebnu za stvaranje gospodarstava koja stvaraju veće blagostanje. Nadam se da ćete uživati u čitanju raznih članaka u ovom časopisu, jer svi oni doprinose takvoj zajedničkoj viziji.
U ovom izdanju
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.