Zaštita i promicanje zdravlja na radnom mjestu od iznimne je važnosti s obzirom na središnje mjesto rada mnogih Europljana. Rad pruža izvor prihoda i socijalne zaštite, pomaže u određivanju društvenog statusa, otvara pristup društvenim mrežama i izlaže osobu različitim radnim okruženjima.
Znanstvena literatura ukazuje na najmanje četiri međusobno povezana načina na koje su rad i zapošljavanje ključni za zdravlje stanovništva i zdravstvene nejednakosti:
- Tržište rada i gospodarske politike određuju stope zaposlenosti i uvjete zapošljavanja, na primjer nesiguran, nesiguran ili neformalan rad.
- Plaće i plaće čine najveći dio prihoda za većinu ljudi, a niski prihodi utječu na zdravlje zbog materijalne oskudice i stresa; oni su pak često povezani s nezdravim ponašanjem i stilovima života.
- Nepovoljni radni uvjeti u smislu fizičkih, bioloških i kemijskih opasnosti, nesreća, dugog ili nepravilnog radnog vremena, smjenskog rada i fizički zahtjevnog rada povećavaju rizik od lošeg zdravlja radnika.
- Način organiziranja radnih mjesta značajno se promijenio, a psihološki i socio-emocionalni zahtjevi za poslom i izazovi postali su mnogo češći. Neravnoteža između potražnje i kontrole te napora i nagrade doprinosi širenju psihološki nepovoljnog okruženja na radnom mjestu.
Zapošljavanje i radni uvjeti štetni po zdravlje neravnomjerno su raspoređeni po radnoj snazi, pri čemu su niže društveno-ekonomske skupine obično pod većim rizikom od lošeg zdravlja zbog rada od viših društveno-ekonomskih. Stoga je jasno da rad ne utječe samo na zdravlje, već doprinosi i pogoršava zdravstvene nejednakosti.
Kreatori politike i istraživači suočavaju se s izazovom identificiranja tržišta rada i socijalnih politika na nacionalnoj, regionalnoj i razini radnog mjesta koje evidentno smanjuju zdravstvene nejednakosti. Mnogi radnici trenutačno se suočavaju s nesigurnim uvjetima - štetnim za zdravlje - i niske su plaće sve učestalije; u 2010. 8.4% radnika u EU-u bilo je u opasnosti od siromaštva u 2010. S obzirom na zapošljavanje i rast na političkoj agendi, poseban naglasak treba staviti na pronalaženje politika i praksi vezanih za zapošljavanje koje pomažu poboljšanju zdravlja ugroženog i siromašnog stanovništva grupe i pomažu u smanjenju zdravstvenih nejednakosti.
Ovaj izazov prihvaća profesor Johannes Siegrist sa Sveučilišta u Dusseldorfu u sklopu VOZAČI projekt. Njegov se rad usredotočuje na identificiranje veza između radnih uvjeta, društvenih nejednakosti i nejednakog zdravlja, okupljajući trenutne dokaze o zapošljavanju i intervencijama na području zaštite zdravlja i sigurnosti na različitim razinama te kritički procjenjujući njihovu učinkovitost. Krajnji cilj njegova rada je razviti model koji povezuje politike zapošljavanja i socijalne politike s kvalitetom rada i nejednakostima u zdravlju. Ovaj rad će informirati razvoj metodologija zagovaranja i studija slučaja radi provjere nalaza i pružiti doprinos znanstvenim i političkim preporukama za lokalnu, regionalnu, nacionalnu i EU razinu odlučivanja.
Projekt DRIVERS sufinanciran je iz Sedmog okvirnog programa iz DG Research.
Priopćenja za javnost o VOZAČIMA
Korisne web stranice
Politike i instrumenti EU -a u pravednom zapošljavanju
Tim vozača
Claudia Marinetti i Linden Farrer koordinator su istraživanja i znanja EuroHealthNet-a i referent za projektnu politiku. Obojica rade na VOZAČIMA „Rješavanje strateških odrednica za smanjenje nejednakosti u zdravlju putem 1) Ranog djetinjstva, 2) Ostvarivanja poštenog zapošljavanja i 3) Socijalne zaštite. VOZAČI projekt sufinancira Sedmi okvirni program iz DG Research.