Produljenje očekivanog životnog vijeka u Europi trijumf je javnog zdravstva i zdravstvenih usluga. No, to je također dovelo do velikih promjena u dobnoj strukturi stanovništva. To je izazvalo zabrinutost zbog manjeg udjela stanovništva koje će raditi, mogućih učinaka na gospodarski rast, dostupnosti mirovina te troškova i pružanja zdravstvene i socijalne skrbi (Cylus et al., 2019a).
Prednosti promicanja zdravlja
Iako starenje donosi izazove, pažljivija analiza pokazuje da će se zemlje moći nositi s njima uz odgovarajuće politike. Srećom na razini stanovništva, starenje – odnosno promjena u dobnoj strukturi stanovništva – spor je proces i imamo vremena za planiranje. Postoje alati (npr. PASH simulator Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike) koji omogućuju zemljama da projiciraju buduću potrošnju na zdravstvenu skrb i prihode potrebne za plaćanje potreba skrbi i koji omogućuju istraživanje učinaka različitih politika (Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, 2022.; Cylus et al., 2022.). PASH simulator korišten je za podršku političkim raspravama u Europi, kao i izvan regije (Normand i sur., 2022.).
Iako su dokazi o tome stare li ljudi u boljem ili lošijem zdravlju nego u prethodnim generacijama različiti, postoje dobri dokazi da možemo poboljšati zdravlje i neovisnost kod ljudi svih dobi (Rechel i sur., 2020.). Promicanje zdravlja pokazalo se isplativim u smanjenju potreba i troškova skrbi, a politike koje pomažu ljudima da ostanu aktivni mogu poboljšati zdravlje. Očekivano trajanje života raste za sve, ali je posebno brzo kod muškaraca, što znači da se povećao udio starijih ljudi koji žive kao parovi. Kućanstva s dvije osobe obično su održivija i trebaju manje skrbi.
Otključavanje resursa
Često izražena zabrinutost je da će biti manje radnika i više ljudi koji ne rade (Avendano i Cylus, 2019.). To ima implikacije za gospodarstvo, kao i za javne financije i potencijalno za zdravstveni sustav, ako se većim dijelom financira kroz socijalne doprinose povezane s tržištem rada (Cylus et al., 2019b). Pokazatelji poput omjera uzdržavanja u starijoj dobi mogu biti vrlo pogrešni. Projekcije sugeriraju da će, iako će se broj starijih od 65 godina povećati u većini zemalja, udio odrasle populacije s invaliditetom ostati prilično stabilan. Zdravi stariji ljudi mogu biti vrlo produktivni u plaćenom i neplaćenom poslu. Raniji dokazi upućuju na to da su stariji radnici obično manje produktivni, ali to možda više nije slučaj jer se potreba za fizičkom snagom smanjila. Dok neki ljudi žele otići u mirovinu, a oni koji nastave raditi na poslovima koji ih ne ispunjavaju imaju tendenciju lošijeg zdravlja, oni čiji ih poslovi ispunjavaju ostaju produktivni, imaju koristi od nastavka rada i čini se da uživaju u boljem zdravlju. To sugerira da bolji dizajn uloga za starije radnike može otključati koristan resurs.
Mnogi stariji ljudi značajno doprinose kao volonteri, radeći neplaćeni posao. Oni su ključni resurs za brigu o unucima koji omogućuju odrasloj djeci da ostanu u radnoj snazi. Oni su najveći izvor neplaćene skrbi za druge starije osobe i preuzimaju važne uloge u podršci formalnom pružanju zdravstvene i dugotrajne skrbi.
Troškovi zdravstvene zaštite
Još jedna briga je naizgled neizbježan porast budućih troškova zdravstvene skrbi. Ovo nije ni neizbježno ni neizdrživo (Williams i sur., 2019.). Nekako je mit da starenje dovodi do povećanja troškova. Rastuća očekivanja u svim dobnim skupinama, povećana dostupnost učinkovitih intervencija i politički izbori sve su važniji. Dokazi pokazuju da su očigledni visoki troškovi skrbi za starije ljude zapravo visoki troškovi skrbi na kraju života, a svatko od nas umire samo jednom (Normand i sur., 2021.). Visoki troškovi na kraju života nastaju za vrlo mali udio ostavitelja. Studije su pokazale da pažljiva procjena potreba i podrška boljim izborima poboljšavaju iskustvo na kraju života i mogu smanjiti troškove. Također, troškovi na kraju života manji su kod starijih pokojnika, pa bi prelazak na ljude koji umiru u starijoj dobi trebao dovesti do nižih troškova na kraju života. Zemlje mogu odlučiti potrošiti više na zdravstvenu skrb, ali starenje će, u najboljem slučaju, igrati malu ulogu.
Jasno je da će vjerojatno doći do velikog (proporcionalnog) porasta troškova dugotrajne skrbi. Pokazalo se da se one povećavaju s godinama. Međutim, trenutni udio BDP-a za dugotrajnu skrb je nizak, tako da visoko proporcionalno povećanje predstavlja skromno apsolutno povećanje. Također bi trebalo biti moguće u mnogim zemljama pružiti učinkovitiju dugotrajnu skrb, s više rehabilitacije, većom podrškom za neovisan život i manjom ovisnošću o institucionalnoj skrbi.
Ekonomičan objektiv
Unatoč uobičajenom viđenju starenja kao demografske vremenske bombe, dokazi upućuju na složeniju priču (Greer i sur., 2022.). Primjena ekonomske perspektive na starenje stanovništva otkriva neke izazove, ali i neke prilike. U mnogim slučajevima starije osobe su resurs, a ne trošak, i uz pravilnu politiku mogu pridonijeti i plaćenom i neplaćenom radu. To u određenoj mjeri može smanjiti učinak na radnu snagu. Svako povećanje troškova skrbi povezano sa starenjem bit će sporo i dovoljno skromno da se njime može upravljati.
- Avendano M, Cylus J. 2019. Rad u starijoj životnoj dobi: zašto je važan, kako utječe na zdravlje i mogućnosti politike za podršku zdravstvenoj sposobnosti za rad. Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Kopenhagen (Danska): Svjetska zdravstvena organizacija 2019. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/working-at-older-ages-why-it-s-important-how-it-affects-health-and-the-policy-options-to-support-health-capacity-for-work-study
- Cylus J, Figueras J, Normand C. 2019a. Hoće li starenje stanovništva značiti kraj socijalne države? Pregled dokaza i opcija politike. Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Kopenhagen (Danska): Svjetska zdravstvena organizacija 2019. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/will-population-ageing-spell-the-end-of-the-welfare-state-a-review-of-evidence-and-policy-options-study
- Cylus J, Roubal T, Ong P, Barber S. 2019b. Održivo financiranje zdravstva sa stanovništvom koje stari: implikacije različitih mehanizama povećanja prihoda i političkih opcija. Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Kopenhagen (Danska): Svjetska zdravstvena organizacija 2019. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/sustainable-health-financing-with-an-ageing-population-implications-of-different-revenue-raising-mechanisms-and-policy-options-study
- Cylus J, Williams GA, Carrino L, Roubal T, Barber S. 2022. Starenje stanovništva i financiranje zdravstva: Metoda za predviđanje dvije strane istog novčića. Zdravstvena politika 126 (12): 1226-1232. https://doi.org/10.1016/j.healthpol.2022.10.004
- Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike. 2022. PASH (Population Aging financial Sustainability gap for Health Systems) Simulator. Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/themes/observatory-programmes/health-and-economy/population-ageing-financial-sustainability-gap-for-health-systems-simulator
- Greer SL, Lynch J, Reeves A, Falkenbach M, Gingrich J, Cylus J, Bambra C. Starenje i zdravlje: politika boljeg starenja. Figueras J, McKee M, Mossialos M, Busse R (ur.) Cambridge: Cambridge University Press. Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/m/ageing-and-health-the-politics-of-better-policies
- Normand C, Williams GA, Cylus J. 2022. Implikacije starenja stanovništva za financiranje zdravstva u regiji Zapadnog Pacifika: Istraživanje budućih scenarija i opcija politike za odabrane zemlje pomoću PASH simulatora. Serija Ekonomija zdravog i aktivnog starenja Novi dokazi za regiju Zapadnog Pacifika. Svjetska zdravstvena organizacija 2022. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/the-implications-of-population-ageing-for-health-financing-in-the-western-pacific-region-exploring-future-scenarios-and-policy-options-for-selected-countries-using-the-pash-simulator
- Normand C, May P, Johnston B, Cylus J. 2021. Zdravstvena i socijalna skrb pred kraj života: mogu li politike smanjiti troškove i poboljšati ishode? Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Kopenhagen (Danska): Svjetska zdravstvena organizacija 2021. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/health-and-social-care-near-the-end-of-life-can-policies-reduce-costs-and-improve-outcomes
- Rechel B, Jagger C, McKee M. 2020. Živjeti dulje, ali boljeg ili lošijeg zdravlja? Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Svjetska zdravstvena organizacija 2019. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). 2020. Dostupno na: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/living-longer-but-in-better-or-worse-health
- Williams G, Cylus J, Roubal T, Ong P, Barber S. 2019. Održivo financiranje zdravstva sa stanovništvom koje stari: hoće li starenje stanovništva dovesti do nekontroliranog rasta izdataka za zdravstvo? Korištenje električnih romobila ističe ekonomija zdravog i aktivnog starenja serije. Kopenhagen (Danska): Svjetska zdravstvena organizacija 2019. (djeluje kao organizacija domaćin i tajništvo Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike). Dostupno u: https://eurohealthobservatory.who.int/publications/i/sustainable-health-financing-with-an-ageing-population-will-population-ageing-lead-to-uncontrolled-health-expenditure-growth
Charles Norman
Charles Normand je profesor ekonomije palijativne skrbi i rehabilitacije na Institutu Cicely Saunders na King's Collegeu u Londonu, profesor emeritus na Trinity Collegeu u Dublinu i počasni profesor zdravstvene ekonomije na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Njegovi glavni trenutni istraživački interesi su financiranje zdravstvene skrbi i ekonomija starenja te palijativna skrb i njega na kraju života. Radio je na nizu studija o ekonomskim i zdravstvenim ekonomskim aspektima starenja u Irskoj. Dugi niz godina surađivao je sa WHO-om i Europskim opservatorijem za zdravstvene sustave i politike, a trenutno je suvoditelj programa rada na starenju stanovništva i utjecaju na zdravstvenu i socijalnu skrb. Nedavno je bio koautor sažetka politike Opservatorija o skrbi na kraju života i nadolazećeg sažetka o starenju i financiranju zdravstvene skrbi za Regionalni ured Zapadnog Pacifika.
Gemma Williams
Gemma je članica londonskog središta Opservatorija i nalazi se na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti.
Provodi komparativna istraživanja zdravstvenih sustava, fokusirajući se prvenstveno na zdravstvenu radnu snagu, politiku financiranja zdravstva, zdravstvene nejednakosti, zdravo starenje, digitalno zdravlje te migracije i zdravlje.
Jonathan Cylus
Jon Cylus je voditelj londonskih centara Zvjezdarnice sa sjedištem na London School of Economics, gdje je viši znanstveni suradnik, i na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, gdje je počasni znanstveni suradnik.
Njegovo glavno istraživanje je o zdravstvenim sustavima, fokusirajući se prvenstveno na politiku financiranja zdravstva, zdravstvenu ekonomiju i učinak zdravstvenog sustava, kao i na ekonomiju starenja stanovništva.