Naša su društva dosegla svoju kritičnu točku. Demografske promjene, rastuće nejednakosti, klimatska kriza, COVID-19 i utjecaji rata u Ukrajini imaju negativan učinak na zdravlje i dobrobit naših društava. EuroHealthNet-ov godišnji seminar “Jači u vrijeme krize – Ulaganje u dobrobit i zdravstvenu pravednost za mlade i stare” okupio je stručnjake za javno zdravstvo i kreatore politike kako bi razgovarali o ovim pitanjima.
Gabriella Sutton, službenica za politiku i praksu i Alison Maassen, voditeljica programa u EuroHealthNetu, razrađuju važnost ulaganja u temeljne uvjete za dobro zdravlje i daju pregled ključnih poruka s godišnjeg seminara koji je održan u Bruxellesu u svibnju 2022. Make svakako pogledati Izvještaj sa seminara kao dobro.
Prebacivanje fokusa na zdravlje i dobrobit
Kao ključne faze u životnom tijeku, ljudi u ranim i kasnijim godinama života posebno su osjetljivi na negativne učinke višestrukih kriza. Način na koji pristupamo zdravlju i dobrobiti tijekom ovih faza ima izravne posljedice na dugoročnu otpornost naših zdravstvenih sustava i naših širih društava. Moramo dati prioritet zdravstvenoj jednakosti i dobrobiti među djecom, mladima, obiteljima i starijim ljudima kako bismo osigurali da imaju bitne uvjete i resurse za napredak, postavljajući ih za cjeloživotno zdravlje i dobrobit. Dok se politički fokus i financijski resursi preusmjeravaju na reagiranje na trenutačne krize, javnozdravstveni stručnjaci mogu odigrati važnu ulogu u zagovaranju i kataliziranju proaktivnijeg i paradigmatičnijeg pomaka koji daje prioritet ulaganjima u temeljne uvjete i odrednice zdravlja i dobrobiti. Kako se to može učiniti?
Godišnji seminar EuroHealthNeta “Jači u vrijeme krize – Ulaganje u dobrobit i zdravstvenu pravednost za mlade i stare” okupio je stručnjake za javno zdravstvo i kreatore politike kako bi raspravljali o prioritetima javnih ulaganja u zdravstvenu pravednost i dobrobit u djetinjstvu, adolescenciji i u starijim skupinama, u kontekstu višestrukih kriza. Spektar govorničkih intervencija učinkovito se oslanjao na ključne nalaze istraživanja, razvoj politike EU-a i obećavajuće pristupe koji bi mogli pomoći u očuvanju osnovnih uvjeta za dobro zdravlje, uključujući mir, obrazovanje, stabilan i održiv ekosustav, socijalnu pravdu i jednakost.[1]
Njegovanje zdravog školskog okruženja
Unutar fokusa na mlađe skupine, škole su istaknute kao ključno okruženje za uspostavljanje temelja zdravog života i omogućavanje pozitivnog učinka prelijevanja unutar šire zajednice[2].
Zapravo, dobro osmišljeni programi “škola koje promiču zdravlje” pridonose smanjenju nejednakosti i dodatno su isplativi s visokim povratom ulaganja. Istraživanja su pokazala da bi povrat ulaganja (kroz izbjegavanje izravnih troškova zdravstvene skrbi povezanih s liječenjem i upravljanjem kroničnim bolestima) bio 824% za sveobuhvatne zdravstvene programe, 465% za višekomponentne intervencije i 484% za kurikulum tjelesnog odgoja[3].
Takve brojke kontekstualiziraju važnost ulaganja u integrirane pristupe promicanju zdravlja unutar školskih okruženja. Oni također ocrtavaju ključnu ulogu koju javnozdravstveni stručnjaci mogu odigrati u prenošenju svoje stručnosti unutar školskih okruženja i boljem pozicioniranju sebe kao „katalizatora strukturalne promjene“, probijajući se kroz skrivene pristupe za promicanje dobrih zdravstvenih ishoda.[2]
Pristup javnom zdravlju i dobrobiti usmjeren na ulaganja, podržan dokazanim ekonomskim povratima ulaganja, može stvoriti veći zamah za zagovaranje dugoročnijih rješenja za trenutne izazove.
Ekonomske koristi zdravog i aktivnog starenja
Prebacujući raspravu na starije skupine, seminar je također razbio uobičajene (pogrešne) percepcije o starenju stanovništva. Stanovništvo Europe koje ubrzano stari predstavlja neizvjesnost na više frontova, uključujući održivost javnih financija i dostupnost socijalnih usluga i dugoročne skrbi. Međutim, nalazi[4] razbiti percepciju da će starenje stanovništva automatski rezultirati usporenim gospodarskim rastom, manjim poreznim prihodima i povećanjem izdataka za zdravstvo. Suprotno tome, oni pokazuju da čimbenik koji utječe na gospodarski rast nije veličina starije radne snage, već stanje njihovog zdravlja. To ukazuje da zdrava starija radna snaga nije povezana sa sporijim gospodarskim rastom, ali predviđanja pokazuju upravo suprotno.
Sa stajališta izdataka za zdravstvo, literatura je pokazala da stariji ljudi u prosjeku koštaju više, ali starenje neće samo po sebi utjecati na izdatke za zdravstvo[5]. Potrošnja za zdravstvo tek se polako povećava i na nju uglavnom utječu troškovi na kraju života u starijoj dobi[6], koji se može moderirati kroz učinkovite politike koje promiču zdravo i aktivno starenje.
Pozitivno, postoji značajan poticaj zdravom i aktivnom starenju na razini EU-a i međunarodnoj razini, s alatima kao što je Europska strategija skrbi[7], Europski stup socijalnih prava[8], indeks aktivnog starenja[9], Madridski međunarodni akcijski plan[10] za rješavanje problema starenja i Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje[11], pokazujući predanost ovoj promjeni. Ipak, i dalje ostaju nedostaci u razinama provedbe u zemljama, budući da ulaganja u okruženja prilagođena starenju i promicanje zdravlja unutar naših složenih društvenih struktura zahtijevaju integrirane i sukreativne pristupe sa starijim skupinama.
Seminar je uključivao vrijedne uvide o tome kako se to postiže 'sa zemlje' u Andaluziji (Španjolska), Walesu te sjevernim i baltičkim zemljama. Kako promicanje zdravlja postaje sve više prepoznato zbog svoje uloge u osiguravanju otpornih zdravstvenih i socijalnih sustava, stručnjaci u javnom zdravstvu imaju sve veću središnju ulogu u mobiliziranju kolektivnog i međusektorskog promišljanja politika i usluga, preusmjeravajući pozornost na potrebu za ulaganjima koja stavljaju zdravlje i pravednost na prvo mjesto. Jezgra.
Vrijeme za promjene
Kao što pokazuju negativni učinci višestrukih kriza s kojima smo se suočili, tradicionalni načini postupanja možda više nisu održivi.
Kako bi se izgradila otpornost među društvima, ulaganja bi trebala obnoviti strukture i pristupe, utjelovljujući alternativne ekonomske modele i modele skrbi, kao što su Ekonomija blagostanja.
Postizanje ekonomije blagostanja – gdje su dobrobit ljudi i ekonomski razvoj međuovisni i više se međusobno osnažuju – ključna je vizija koja gleda u budućnost.[12] Vizija koju su države članice EU-a već izrazile u svojim zaključcima Vijeća 2019[13] kao i od strane WHO-a u svojoj nedavnoj Ženevskoj povelji o dobrobiti pokrenutoj tijekom 10. Globalne konferencije o promicanju zdravlja.[14]
Pristup javnom zdravlju i dobrobiti usmjeren na ulaganja, podržan dokazanim ekonomskim povratima ulaganja, može stvoriti veći zamah za zagovaranje dugoročnijih rješenja za trenutne izazove. Stručnjaci javnog zdravstva, kao stručnjaci za vrijednost promicanja zdravlja i intervencija temeljenih na pravednosti, stoga igraju ključnu ulogu u poticanju ulaganja ove prirode.
Kako bi to učinili, govornici su ponovili da je vrijeme da područje javnog zdravstva krene putem suradnje s drugim društvenim sektorima, kako bi se povećala njihova financijska pismenost i razumijevanje. Ovo bi mogao biti prvi korak ka ulaganju u kapacitete javnog zdravstva iznutra, kako bi se osiguralo da profesionalci na tom području mogu dati snažan argument za ulaganja u promicanje zdravlja koja obuhvaćaju bit ekonomije blagostanja izvan četiri zida svojih entiteta.
Ekonomija blagostanja
Pogledajte i podijelite kratki isječak EuroHealthNeta o ekonomiji blagostanja - poticanje tranzicije prema zdravijim, uključivijim i održivijim društvima.
Zahvale
Uz posebnu zahvalu govornicima i moderatorima seminara, koji su svojim pronicljivim i provokativnim intervencijama pridonijeli plodnim raspravama - dr. Mojca Gabrijelčič Blenkuš (Nacionalni institut za javno zdravstvo u Sloveniji), Lorna Renwick (Javno zdravstvo Škotske), g. Toma Šutić (Kabinet potpredsjednika za demokraciju i demografiju, Europska komisija), profesor Terje Andreas Eikemo (Centar za istraživanje globalnih zdravstvenih nejednakosti), gđa Jana Hainsworth (Eurochild), Prof. Didier Jourdan (Katedra UNESCO-a za globalno zdravlje i obrazovanje), dr. Ana Carriazo (Regionalno ministarstvo zdravstva i obitelji Andaluzije), gđa. Vicky Jones (Središte za podršku negativnim iskustvima u djetinjstvu, javno zdravstvo Wales), gđa. Gemma Williams (Europski opservatorij za Zdravstveni sustavi i politike London Hub), gospođa Susanna Ulinski (DG EMPL, Europska komisija), Dr. Ülla-Karin Nurm (Partnerstvo sjeverne dimenzije u javnom zdravstvu i socijalnoj dobrobiti), g. Klaus Niederlander (Udruga za potpomognuto stanovanje), prof. Silvio Brusaferro (Institut Vrhunski di Zdravlje), gospođa Tatjana Buzeti (SZO Europski ured za ulaganja u zdravlje i razvoj), gđa. Marianne Takki (DG SANTE, Europska komisija).
[7]Europska komisija, Europska strategija skrbi.
[8]Europska komisija, Europski stup socijalnih prava.
[9] UNECE, Indeks aktivnog starenja.
[11]Europska komisija, Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje (EIP o AHA).
[12] EuroHealthNet, 2022. Ekonomija blagostanja za jednakost u zdravlju.
[13]Zaključci Vijeća o ekonomiji blagostanja, 2019.
[14] Ženevska povelja Svjetske zdravstvene organizacije o dobrobiti, 2022.