Koliko ste spavali sinoć? Možda je to osobno pitanje, ali san je upravo to, osoban. Oblikuju ga naše individualne okolnosti, rutine i izazovi. Ipak, iako je vitalni dio svakodnevnog funkcioniranja, za mnoge ljude diljem Europe san je postao privilegija, a ne nužnost. Ali to nije u redu. Nedostatak sna nije samo zdravstveni problem, već i društveni i ekonomski.
Anja Strmšek i koautori iz NIJZ-a u Sloveniji raspravljaju o tome zašto je san ključan za dobrobit, koje su promjene potrebne i kako ekonomija dobrobiti, usmjerena na poboljšanje kvalitete života, može riješiti nejednakost u spavanju, što će koristiti i pojedincima i društvu.
Zdravlje sna je temeljno za sve aspekte ljudskog funkcioniranja, bitno za optimizaciju zdravlja srca i metabolizma, kao i imuniteta, mozga i mentalnog zdravlja. Podupire biološke funkcije koje omogućuju tijelu da se prilagodi i funkcionira, od naših gena do našeg ponašanja.
San nije luksuz za one s previše slobodnog vremena; to je biološka nužnostIpak, nedostatak sna i poremećaji sna su rašireni, pogađaju i odrasle i djecu te predstavljaju značajan teret za javno zdravstvo. Loš san povezan je s negativnim zdravstvenim posljedicama, uključujući kardiovaskularne bolesti, pretilost, dijabetes, hipertenziju, depresiju i smrtnost od svih uzroka. Manje od preporučenih sedam sati sna za odrasle povećava te rizike. Utjecaji nedostatka sna također se manifestiraju u padu kognitivnih funkcija, utječući na pažnju, vrijeme reakcije, radno i dugoročno pamćenje, motoričke vještine i vještine donošenja odluka, verbalne funkcije, inhibiciju odgovora i motivaciju. Zapravo, oko 20% svih Smatra se da su ozbiljne prometne nesreće povezane s nedostatkom sna.
Noćne smjene mogu biti kancerogene za ljude
Mnoge naše biološke funkcije, poput ciklusa spavanja i buđenja, apetita, probave, tjelesne temperature i općeg raspoloženja, slijede dnevne obrasce poznate kao cirkadijalni ritmovi. Ove ritmove reguliraju geni cirkadijalnog sata koji se nalaze u gotovo svakoj stanici našeg tijela, a glavni sat našeg mozga osigurava da rade sinkronizirano. Ova harmonija je bitna za optimalno zdravlje. Međutim, kada su naši obrasci spavanja ili izloženost svjetlu poremećeni, poput rada u noćnoj smjeni, promjene vremenskih zona ili izloženosti svjetlu tijekom normalnih sati spavanja, to može dovesti do poremećaja cirkadijalnog ritma. posljedice uključuju smanjene performanse, veći rizik od lošeg zdravlja i veću vjerojatnost opasnih pogrešaka.
Otprilike svaki peti radnik diljem svijeta radi u noćnoj smjeni, što je ključno za jamčenje cjelodnevne proizvodnje i aktivnosti. Radna skupina Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije klasificirala je noćni rad kao „vjerojatno kancerogen za ljude”, na temelju dokaza koji ga povezuju s rakom kod životinja i ograničenih dokaza kod ljudi. Unatoč tome, zdravlje sna još nije uključeno u preporuke IARC-a za prevenciju raka.
Društvene nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje sna
Loše zdravlje sna često odražava širu društvenu deprivaciju i isključenost. San nije isključivo određen unutarnjim biološkim čimbenicima, već i vanjskim, poput onih iz okoliša, poput svjetlosti, temperature, buke, kvalitete zraka, pa čak i godišnjih doba, koji mogu ili ometati ili poboljšati naš san. okolišni čimbenici često su određeni društvenim uvjetima, pri čemu će se ugrožene zajednice vjerojatnije suočiti lošija kvaliteta zraka, nered u susjedstvu, veća stopa kriminala i ograničen pristup zelenim površinamaUz biološke i okolišne utjecaje, na san utječu i psihološki i financijski stres, poput nemogućnosti stavljanja hrane na stol, sigurnosnih prijetnji, suočavanja s pritiscima moderne tehnologije i zahtjeva radne snage koja se očekuje da bude dostupna u svakom trenutku. Stres okolišnog i društvenog stresa, poput ekološke tjeskobe zbog klimatskih promjena, također... negativno utječe na san.
Ekonomski i društveni troškovi
Nepovoljna društvena i fizička okruženja, zajedno s individualnim ranjivostima, mogu povećati ekonomske troškoveUzmimo, na primjer, osobu koja pati od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Zbog PTSP-a, ona također može iskusiti nedostatak sna i slabije funkcioniranje tijekom dana, što rezultira povećanim izostanci s posla i viši troškovi zdravstvene zaštite.
Rješavanje problema jednakosti u pogledu zdravlja spavanja ključno je, posebno za ranjive skupine poput žena, djece, osoba s niži socioekonomski status i manjinske rasne i etničke zajednicePravednost u pogledu zdravlja spavanja treba shvatiti kao pružanje jednakih mogućnosti svim pojedincima, bez obzira na dob, spol, rasu, geografsku lokaciju ili socioekonomski status, da postignu preporučenu količinu zadovoljavajućeg, učinkovitog sna u pravo vrijeme. san koji podržava i fizičko i mentalno zdravlje te cjelokupno blagostanje.
Zdravstvene prednosti dobrog sna i štetne posljedice nedostatka sna dovoljno su jasne i dobro istražene. To bi trebalo potaknuti hitne mjere za poticanje kulture zdravlja sna na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini radi poboljšanja zdravstvenih ishoda za sve. Moramo promovirati zdravstveno obrazovanje i osvješćivanje o zdravlju sna i cirkadijalnom funkcioniranju, standardizirati prikupljanje podataka o snu i cirkadijalnom ritmu u svim zemljama te integrirati inicijative za zdravlje sna u programe javnog zdravstva kako bismo... promicati sveukupnu dobrobit i unapređivati javno zdravlje.
Samo obrazovanje vjerojatno neće dovesti do trajnih promjena. Interaktivniji pristupi spavanju usmjereni na ponašanje, oni koji idu dalje od pukog savjeta, ali su utemeljeni na teorijama promjene ponašanja. Alati i tehnike koji aktivnije uključuju ljude, poput postavljanja ciljeva, praćenja navika spavanja i dobivanja povratnih informacija. To može uključivati rješavanje socijalnih kognitivnih procesa poput samopouzdanja, olakšavanje socijalne podrške. Također mogu uključivati pružanje praktičnih resursa poput vremena, osoblja i obrazovnih materijala poput strategija opuštanja, savjeta o higijeni spavanja i drugih alata za podršku zdravim navikama spavanja.
Uključivanje zdravlja sna u šire napore promicanja zdravlja, poput onih usmjerenih na prehranu i tjelesnu aktivnost, nudi praktičan i isplativ put naprijed.
Obećavajuća rješenja za poboljšanje zdravlja sna
Precizan, personalizirani pristup zdravlju stanovništva ključan je za postizanje zdravlja sna i ukupne zdravstvene jednakosti na razini zajednice, osiguravajući da sve osobe imaju jednake koristi.
Na društvenoj razini pojavljuju se neki obećavajući pristupi za poboljšanje zdravlja sna, poput ukidanja ljetnog računanja vremena, sustavnog uklanjanja nesigurnih poslova i ograničenja prekovremenog rada. U današnjem svijetu, gdje je stalna digitalna dostupnost postala norma, pritisak da se uvijek bude dostupan uzima danak sigurnosti i zdravlju radnika, posebno njihovom snu.
Pandemija COVID-19 dramatično je promijenila obrasce rada, jer je rad na daljinu i rad na daljinu postao mnogo češći diljem Europe. Ova nagla promjena potaknula je EU da djeluje kako bi se utvrdile jasnije granice jer su mnogi ljudi počeli brisati granice između kućnog i poslovnog života. Europska komisija je 2024. godine pokrenula prvu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima o pravednom radu na daljinu i pravo na prekid veze.
Ovdje, u Sloveniji, vlada je napravila pionirski korak donošenjem prava na isključenje, amandmanom na Zakon o radnim odnosima u studenom 2023. Bit ovog prava je jednostavna. Nakon određenog sata poslijepodne ili navečer, trebali bismo imati vremena za sebe, svoju obitelj i prijatelje – što je bitna komponenta ekonomije blagostanja.
U nadolazećim godinama, Slovenija će se usredotočiti na višerazinski pristup kako bi osigurala zdravlje sna za sve, usvajajući cjeloživotnu perspektivu. Potrebne su mjere ne samo na individualnoj, zajedničkoj i široj društvenoj razini, već i unutar širih društvenih okvira, uravnotežujući zagovaranje zdravlja sna s društvenim zahtjevima. Prepoznajući važnost međunarodne suradnje, Slovenija predvodi napore s europskim Zajednička akcija PreventNCD pripremiti plan za zajedničko strateško djelovanje u vezi sa spavanjem s europskim partnerima.
Anja Strmšek
Anjino primarno područje istraživanja je san kao odrednica zdravlja. Anja sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima te radi na području strateškog planiranja zdravih i brižnih zajednica (na razini slovenskih općina).