EuroHealthNet nedavno je objavio an informativni vodič o financiranju usluga promicanja zdravlja. Vodič ima za cilj pokazati kako preći s potrošnje na kurativne pristupe na ulaganje u preventivne pristupe za bolje zdravlje i dobrobit. Istražuje kako se resursi i kapaciteti mogu mobilizirati kako bi se pomoglo financiranju ovih prijelaza i doprinijelo „ekonomiji blagostanja“.
Napisao Andrew Barnfield
Europa se suočava s dobro dokumentiranom investicijskom krizom u društvenu infrastrukturu za zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge, koja izravno utječe na zdravlje i dobrobit svih građana. Od financijske krize 2008. godine javna ulaganja u društvenu infrastrukturu dramatično su se smanjila i ostala su 20% niža nego prije deset godina. Procjenjuje se da je jaz ulaganja u društvenu infrastrukturu u EU veći od 150 milijardi eura godišnje[I]. Osim toga, proračuni za promicanje zdravlja suočavaju se s stalnom financijskom nesigurnošću. U cijeloj Europi otprilike samo 3% izdataka zdravstvenog sustava dodjeljuje se javnom zdravlju, promicanju zdravlja i prevenciji bolesti[Ii]. Za usporedbu, oko dvije trećine troši se na ljekovitu i rehabilitacijsku skrb, a ostatak na medicinsku robu i upravljanje.
Usluge promicanja zdravlja vitalna su i vrijedna društvena usluga[Iii]. Ravnopravno i održivo javno zdravlje ključno je za gospodarski razvoj društva i društvenu održivost. Sve veće nejednakosti, starenje društva i s time povezana opterećenja kroničnih bolesti, zajedno s klimatskim promjenama i migracijskim izazovima povećavaju potražnju za uslugama. Troškovi dugotrajne skrbi i dalje rastu. Preventivne mjere koje se provode putem usluga za promicanje zdravlja zahtijevaju trajno i namjensko financiranje. Trenutne strategije ulaganja i javno financiranje nisu prikladne, neodržive su i proizvode nepravedne društvene, ekonomske i ekološke troškove.
Svi zdravstveni i socijalni sustavi traže nove načine za održivo zadovoljavanje potreba i često navode prevenciju kao bolju investiciju od lijekova. Inovativna višesektorska rješenja potrebna su za najprikladnije i pravednije korištenje javnih sredstava te za povećanje dodane vrijednosti privatnih ulaganja. Od ključne je važnosti ulagati u vrste socijalne infrastrukture i usluga za promicanje zdravlja koje najbolje odgovaraju potrebama i očekivanjima ljudi, posebno za one koji su u nepovoljnom položaju. Moraju se razmotriti i razviti dugoročna rješenja i alternativni financijski instrumenti kako bi se popunile postojeće praznine u ulaganjima. Veze između različitih područja moraju se hitno uspostaviti ako se koristi za zdravlje, dobrobit, održivi razvoj, jednakost i sigurnost žele koristiti, koristiti i koristiti.
Od ključne je važnosti ulagati u vrste socijalne infrastrukture i usluga za promicanje zdravlja koje najbolje odgovaraju potrebama i očekivanjima ljudi, posebno za one koji su u nepovoljnom položaju.
Informacijski vodič EuroHealthNeta o uslugama promicanja zdravlja (razvijen uz podršku WHO Europe -a i WHO -ove koalicije partnera) ima za cilj izgraditi kapacitete javnog zdravstva i šire zajednice socijalne politike u državama članicama EU -a za pristup novim sredstvima, poput povećanog investicijskog fonda. InvestEU '. Istražuje kako možemo povećati sredstva pametnijim oporezivanjem, potaknuti ulaganja i inovativno razmišljanje te prepoznati zdravlje kao imovinu. Daje primjere kroz niz međusektorskih studija slučaja. Vodič također predstavlja skup kriterija ulaganja usmjerenih na javno zdravlje za potencijalne ulagače ili financijske menadžere.
Financiranje javnih usluga inherentna je etička odluka[Iv]. Međutim, moramo naglasiti da ovaj vodič ni na koji način ne podržava provedbu naknada ili povećanje naknada za korisnike bilo koje javne usluge. Niti je to poziv na rasprodaju programa do kojih je lako doći ili koje je lako financirati radi brze financijske dobiti. Radije, s ovim vodičem[V] pozivamo da se etički okvir stavi u središte odluka donesenih radi poboljšanja usluga koje promiču zdravlje i zdravlja svih ljudi. Što mislimo pod ovim? Mislimo da etička perspektiva uključuje uzimanje u obzir društvenih, okolišnih, univerzalnih i transparentnih čimbenika, kao i financijskih povrata. Financijski prinosi ne smiju imati prednost. U središtu usluga za promicanje zdravlja su ljudi. Za sve ove usluge prioritet broj jedan mora biti poboljšanje zdravlja i dobrobiti svih ljudi, bez obzira na njihovo podrijetlo, okolnosti ili sposobnost plaćanja.
Etička perspektiva uključuje uzimanje u obzir društvenih, okolišnih, univerzalnih i čimbenika transparentnosti, kao i financijskih povrata.
Stalna rasprostranjenost zdravstvenih nejednakosti u europskim zemljama i unutar njih znači da su potrebni novi pristupi. Ograničenja proračuna za javno zdravstvo zahtijevaju kreativne i nove načine financiranja i pružanja usluga koje promiču i štite zdravlje i dobrobit. Kako bi zadovoljili te potrebe, kreatori politike i planeri u različitim odjelima zahtijevaju alate za identificiranje novih mogućnosti financiranja i tehnike za njihovu primjenu. Ulaganje u dobro planirane, pravične i na dokazima utemeljene usluge promicanja zdravlja ima višestruke koristi. To uključuje jačanje lokalnih zajednica, osiguravanje kvalitetnih zdravstvenih i socijalnih usluga, poticanje održivosti okoliša i poticanje gospodarske aktivnosti.
Znajući da su proračuni za promicanje zdravlja među najugroženijim područjima potrošnje zdravstvenog sustava - često se smanjuju kad su sredstva ograničena - na raspolaganju je niz akcija. Naš novi vodič s informacijama predstavlja niz mogućnosti koje planeri i kreatori politike mogu koristiti za rješavanje nekih od ovih izazova s resursima, poboljšanje zdravlja i dobrobiti te rješavanje postojanosti i rasprostranjenosti zdravstvenih nejednakosti koji su među najvažnijim izazovima za vlade u rješavanju.[VI].
Rješavanje društvenih odrednica zdravlja korisno je za sve u našem društvu. Ovaj vodič nudi izvor inspiracije za financiranje usluga koje smanjuju društvenu izolaciju, rješavaju psihosocijalne probleme na poslu, smanjuju potrošnju proizvoda štetnih po zdravlje i sprječavaju loše zdravlje prije nego što počne.
Vodič istražuje kako možemo povećati sredstva pametnijim oporezivanjem, potaknuti ulaganja i inovativno razmišljanje te prepoznati zdravlje kao imovinu. Daje primjere kroz niz međusektorskih studija slučaja. Vodič također predstavlja skup kriterija ulaganja usmjerenih na javno zdravlje za potencijalne ulagače ili financijske menadžere. Kriteriji imaju za cilj premostiti jaz između javnog zdravlja, blagostanja i financijskih ulaganja. Vodič koji je razvijen u suradnji s Regionalnim uredom SZO -a za Europu i Koalicijom partnera WHO -a bit će dopunjen interaktivnim mrežnim alatom koji će biti pokrenut u siječnju 2020.
