Zašto su društveni čimbenici zanemareni tijekom pandemije?

Kada je pandemija COVID-19 prvi put pogodila Europu u veljači 2020., vlada odgovori prvenstveno usmjereni na 'izravnati krivulja stope infekcije za sprječavanje bolesti i smrti and preopterećenost zdravstvenog sustava. Međutim, oni propustio uzeti u obzir utjecaj koji to grub smanjenje odgovori to bi imalo za one s nesigurnim zaposlenjem, siromaštvom, pretrpanim stanovima i drugim ranjivim okolnostima. Posljedično, postojeće zdravlje i društvene nejednakosti su se pogoršale. Kako to da, tijekom najveće javnozdravstvene krize u stoljeću, psihosocijalni uvidi nisu uzeti u obzir? 

Nedostatak kapaciteta u javnom zdravstvu

Vlasti za javno zdravstvo prednjačile su u odgovoru svojih zemaljas tijekom prvih mjeseci pandemije. Većina javnih zdravstvenih tijela morala je preuzeti dodatne zadatke, pružanje smjernice za javnost i servirati kao savjetnici donositeljima politika i odluka. Proizveli su istraživanje i saznali o izbijanju, dok su istovremeno upravljali praćenjem i praćenjem infekcija. 

Kako bi zadovoljile najhitnije zahtjeve kao odgovor na pandemiju, agencije za javno zdravstvo bile su prisiljene promijeniti svoje kapacitete kako bi zadovoljile ovu hitnu potrebu. Ovaj lijevo vlasti sa nedovoljno vremena i resursa za pravilnu procjenu utjecaja odluka na pravednost zdravlja, Kao rezultat, odgovor koji se temelji na načelima javnog zdravlja, promicanja zdravlja, prevencije bolesti i "Zdravlje u svim politikama" često nije razmatran, a jedva da je bilo ikakve suradnje s mentalnim zdravljem, socijalnim službama ili tijelima civilnog društva također reagirajući na pandemiju na terenu. 

Primjeri dobre prakse

Tijekom vrhunca pandemije, Javno zdravstvo Škotli pomogao integrirati zdravstvenu pravednost u Škotsku Odgovor COVID-19. Na primjer, nejednakosti u ishodima bolesti COVID-19 utvrđene su stratifikacijom podataka prema etničkoj pripadnosti, a procjena utjecaja nejednakosti na zdravlje (HIIA) poslužila je škotskoj strategiji cjepiva. Zdravstvena grupa za inkluziju pomogla je javnim službama prepoznati i ublažiti zdravstvene posljedice pandemije koje nisu povezane s COVID-om za marginalizirane i isključene skupine. Public Health Scotland također je radio na tome financijske mjere i mjere za zapošljavanje koje su poduzete kako bi se spriječilo siromaštvo. 

Znamo da ne postoji idealno rješenje za pandemiju i da će neke skupine uvijek biti pod negativnijim utjecajem nego druge odabrano ublažavanje mjere. Ipak možemo djelovati savjesnozajedljivo podržati najugroženije. Možemo odlučiti koje ćemo kompromise primijeniti i osigurati da se društveni aspekti ne zanemare. Kada donosimo ove odluke, moramo ih uključiti perspektive unutar i izvan sektora javnog zdravstva kako bi se osiguralo da se društveni čimbenici ne zanemaruju. 

Izazovi utvrđivanja dokaza o psihosocijalnom utjecaju

Dok je relativno iskren za prikupljanje podataka o infekcijama, prijemu u bolnicu i smrtnosti mnogo je teže kvantificirati utjecaj usamljenosti, obiteljskog nasilja i zlouporabe droga, ili drugo izazovi za mentalno zdravlje i obrazovni razvoj. 

Gledajući samo jednu mjeru ublažavanja - zatvaranje škola – možemo razumjeti dramatične i nejednake učinke koje je imalo na djecu, s dugoročnim posljedicama za njihovo obrazovanje i dobrobit. Tijekom ovih zatvaranja, mnoga djeca, posebno ona s poteškoćama u učenju, toliko su zaostali da nikada neće moći sustići ovo vitalno obrazovanje. Ove izgubljene prilike za učenje odjekivat će diljem svijeta njihov životni tijek, s negativnim zdravstvenim i socioekonomskim posljedicama. Obrazovanje, sa svojim učinkom na prihode, zapošljavanje i zdravstveno ponašanje, važna je odrednica zdravlja i blagostanja i proći će godine dok ne budemo u mogućnosti izmjeriti puni učinak Povezano s COVID-19 zatvaranja škola. 

Primjeri dobre prakse za razumijevanje i rješavanje psihosocijalnih učinaka bolesti COVID-19

Kada su se škole prvi put zatvorile 2020. Javno zdravstvo Škotska pokrenuo istraživanje o ranoj dobi među obiteljima s djecom u dobi od 2 do 7 godina. 11,000 XNUMX odgovora pokazalo je da mala djeca bila su pogođena više nego što se očekivalo, naročito u siromašnijim obiteljima. Na temelju ovih saznanja škotska vlada odlučila je ponovno otvoriti igrališta i škole te organizirati ljetne programe. 

U listopadu 2020., kada je Slovenija bila u službenom izvanrednom stanju u vezi s COVID-19, Slovenski institut za javno zdravstvo (NIJZ) u suradnji s Ministarstvom zdravstva uspostavio je Radna skupina za psihološku podršku koji se sastoji od dionika koji predstavljaju korisnike usluga mentalnog zdravlja, pružatelje usluga, istraživače i nacionalne donositelje odluka. 

U drugom primjeru, Nizozemski institut za javno zdravlje i okoliš (RIVM) uspostavio je a corona bihevioralna jedinica već u ožujku 2020. za pružanje koordinirane podrške na temelju znanosti o ponašanju, uključujući psihosocijalne učinke, kreatorima politike i vladi tijekom pandemije. 

Ne uzimajući u obzir društveni gradijent

Ranjive skupine, poput obitelji koje žive u siromaštvu, migranata, beskućnika ili osoba s invaliditetom, među skupinama su koje je pandemija najviše pogodila, često s dramatičnim posljedicama. Međutim, to je samo vrh ledenog brijega. Postoji i puno šira skupina ljudi, s višom društvenom ljestvicom, ali još uvijek žive s malim primanjima ili u malim domovima, koji se možda ne smatraju ranjivima, ali koji su također bili jako pogođeni pandemijom. Dijelovi ove skupine također bi mogli biti kritičniji prema cijepljenju ili bi mogli vidjeti manju vrijednost u znanosti o COVID-19. Umjesto odbacivanja individualnih pogleda ljudi, trebali bismo bolje slušati njihove brige, pronaći učinkovitije načine komunikacije i predložiti rješenja koja odgovaraju njihovim potrebama, kako bismo poboljšali povjerenje u naša društva i sustave javnog zdravstva. 

Ne postoji jedinstven glas u javnom zdravstvu

U području javnog zdravstva postoji mnogo različitih glasova i perspektiva, koji odražavaju različite discipline unutar javnog zdravstva. Moramo uzeti u obzir sve te glasove i shvatiti da uvijek postoje kompromisi koji se moraju napraviti kada se odgovara na prijetnje javnom zdravlju. Odgovori na prijetnju javnom zdravlju trebaju biti pažljivo uravnoteženi kako bi se riješili i biomedicinski i psihosocijalni učinci koje prijetnja može predstavljati, uz kratkoročne i dugoročne učinke. Znamo da, nažalost, ne postoji idealno rješenje za pandemiju, a neke skupine uvijek riskiraju da budu pod većim negativnim utjecajem od drugih. Ipak, možemo djelovati savjesno kako bismo ublažili te negativne utjecaje. Kao akteri u javnom zdravstvu, također bismo trebali biti ovlašteni odrediti koje ustupke primijeniti, ne prepuštajući ovu odluku drugima.

pexels-kampus-production-7551597
brian-mcgowan-GmKHxZZJcb4-unsplash

Kako možemo bolje?

Tevo nekoliko načina u kojem bismo mogli bolje integrirati psihosocijalna pitanja i pitanja promicanja zdravlja naše javno zdravstvo strategije - oboje do odgovoriti na i oporaviti se od struje 'multi-kriza' suočavamo se, kao iu budućoj pandemijis: 

  • Psihosocijalne mjere moraju biti sastavni dio javnozdravstvenih paketa odgovora. To biti potpuno učinkovit, ovo mora uključuju fiskalnu i financijsku politiku za ublažavanje socioekonomskih učinaka pandemije (na primjer, podržati ljude dok su u samoizolaciji) 
  • Donošenje odluka treba biti vođeno pravednošću, temeljeno na dokazima iz revizija zdravstvene pravednosti i procjenama utjecaja zdravstvenih nejednakosti mjera odgovora. 
  • Povećajte korištenje uvida u ponašanje i kulturu za informiranje o javnozdravstvenim politikama a zatim poboljšati povjerenje i olakšati pridržavanje odabranih javnozdravstvenih mjera. To uključuje rad s fokusnim skupinama i korištenje kvalitativnih metodologija za prikupljanje dokaza o psihosocijalnoj dobrobiti. 
  • Poboljšati csuradnja i koordinacija između ključ sektorima, uključujući sektor obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavanja i stanovanja. Ovi sektori mogu imati potpornu i integrativnu ulogu u pružanju zdravstvene i socijalne skrbi u modernim sustavima javne politike. 
  • Innaborati seulaganja u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, primarnu skrb, obrazovanje i skrb u ranom djetinjstvu, dugotrajnu skrb i usluge mentalnog zdravlja kako bi se te usluge ojačale i bolje integrirale u mjere odgovora na pandemiju. 
  • Izgradite sustavne veze s civilnim društvima i organizacijama na terenu do dodatno olakšati pružanje skrbi. 
  • Osigurajte osigurati učinkovite zdravstvene komunikacijske strategije (npr. od zdravstvenih vlasti i političkih vođa) i baviti se dezinformacijama i lažnim vijestima na društvenim mrežama. 
Caroline Costongs
Direktor at EuroHealthNet | + postovi

Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.

Ostavi odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *


Razdoblje reCAPTCHA verifikacije je isteklo. Molimo ponovno učitajte stranicu.

Pretplatite se na našu mailing listu

 

Uspješno ste se pretplatili na bilten

Došlo je do pogreške prilikom pokušaja slanja vašeg zahtjeva. Molim te pokušaj ponovno.

Bit ćete pretplaćeni na mjesečni bilten EuroHealthNet-a 'Health Highlights' koji pokriva zdravstvenu ravnopravnost, dobrobit i njihove odrednice. Da biste saznali više o tome kako rukujemo vašim podacima, posjetite odjeljak "privatnost i kolačići" na ovom web mjestu.

Sadržaj ove web stranice strojno je preveden s engleskog.

Iako su uloženi razumni napori kako bi se osigurali točni prijevodi, možda ima pogrešaka.

Žao nam je zbog neugodnosti.

Preskoči na sadržaj