Procijenjeno vrijeme čitanja: 11 zapisnik
Što se dogodilo na COP26 i što Glasgowski klimatski pakt znači za javno zdravlje? Gdje će javno zdravstvo biti u budućim pregovorima o klimatskim promjenama?
Dobrodošli u COP
“Vidim puno zabrinutih lica. Svi izgledaju vrlo ozbiljno”, kaže žena na ulici, dijeleći letke o ratu i fosilnim gorivima. U blizini, druga žena na improviziranoj pozornici strastveno moli za opstanak u ime autohtonih naroda diljem svijeta. U pitanju su život, smrt, opstanak i kvaliteta života koje ćemo voditi. U srijedu, 8. studenog 10. je 2021 sati ujutro, a ovo je COP26 u Glasgowu, Škotska. Upravo je objavljena prva verzija teksta koji će s vremenom postati Glasgowski klimatski pakt.
Svaka linija se analizira kako bi se razumjelo što je osvojeno, a što izgubljeno. Pod hladnim sivim nebom, delegati žure u predvorje dok planiraju svoje sljedeće pregovaračke strategije. U ovom trenutku malo tko bi mogao predvidjeti dramatične scene koje će se odvijati u narednim danima. Ovaj globalni sastanak gotovo će propasti. Pregovarači će spasiti dogovor samo u plačnim scenama blizu ponoći, više od dana nakon što su se svjetski čelnici trebali vratiti u svoje avione.
Odluke koje se ovdje donose su pitanja opstanka na globalnoj razini. No osjetit ćemo mnoge utjecaje na nacionalnoj, lokalnoj i individualnoj razini. Na ovoj konferenciji zdravlje se nazire više nego u prethodnim raspravama o klimatskoj krizi.
U Europi se plima mijenja. Sve je veće priznanje da će klimatske promjene dramatično utjecati na naše zdravlje. Postavljaju se pitanja o tome kako ublažiti zdravstvene učinke poplava, požara i toplinskih valova koji već danas uzrokuju goleme gubitke i patnje u Europi. Ali nadalje, što možemo učiniti da spriječimo da se pogorša?
Od Pariza do Glasgowa
Da bismo razumjeli što se dogodilo u Glasgowu i što to znači za javno zdravstvo, prvo moramo razumjeti što se dogodilo u Parizu 2015. na COP21, i rezultirajući Pariški sporazum.
Tada je sklopljen značajan sporazum: sve zemlje pristale su raditi zajedno na ograničavanju globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 stupnja, te da će težiti 1.5 stupnja. Svaki djelić stupnja zagrijavanja dovest će do teškog gubitka života i sredstava za život. Slogan “1.5 za ostanak na životu” ubrzo je postao upečatljiv podsjetnik na ono što je u igri. Na konferenciji su se zemlje obvezale izložiti svoje sve ambicioznije planove za borbu protiv klimatskih promjena svakih 5 godina od tada.
2020. je stoga bio prvi rok za zemlje da pokažu kako će ispuniti svoja obećanja. Trebali su predstaviti svoje 'Nacionalno određene doprinose', poznate kao NDC. Pandemija je odgodila proces, a umjesto 26. održan je COP2021 2020. U Glasgowu su bila i druga pitanja – Pariški sporazum ostavio je mnoga pitanja bez odgovora.
Zemlje su ušle u pregovore za COP26 s četiri navedena cilja:
- Osigurajte globalnu nulu do sredine stoljeća i držite 1.5 stupnjeva na dohvat ruke. To je značilo postavljanje ciljeva smanjenja emisija za 2030., što bi nam omogućilo da dosegnemo neto nulu do 2050.
- Prilagodite se zaštiti zajednica i prirodnih staništa. To znači izgradnju otpornih sustava koji mogu zaštititi živote i spriječiti štetu.
- Mobilizirati financije. Razvijene zemlje obećale su mobilizirati najmanje 100 milijardi USD godišnje za financiranje klimatskih promjena do 2020. Na COP26 zemlje su trebale pokazati kako će ispuniti ovo obećanje – ali to nisu učinile.
- Radite zajedno na isporuci. To je značilo finaliziranje 'Pariškog pravilnika' koji bi regulirao Pariški sporazum.
Klimatska kriza i javno zdravstvo
Klimatska kriza je, jasno, pitanje javnog zdravlja. Povezan je s društvenim i ekološkim determinantama zdravlja.
Te veze vidimo u, na primjer, smrtima i bolestima povezanim s ekstremnim vremenskim pojavama kao što su poplave, požari i toplinski valovi. Povezan je s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima. To će utjecati na širenje bolesti koje se prenose vodom i zrakom. Doći će do mentalnih i društvenih učinaka; devastacija okoliša, gubitak domova i obitelji prirodno će utjecati na našu sposobnost da živimo dobro. Osim toga, moramo razmotriti kako ćemo živjeti u svijetu pogođenom sukobima i migracijama povezanim sa sve oskudnijim resursima.
Pitanje zdravstvene pravičnosti
Treba uzeti u obzir i dimenziju kapitala. Negativni zdravstveni učinci klimatskih promjena najteže će pasti na naše najugroženije susjede. Oni već doživljavaju nejednakosti u zdravstvenim ishodima povezanim s okolišem. Danas u Europi najsiromašniji među nama žive s najvećim onečišćenjem zraka, koji žive u domovima koji su loše opremljeni da se nose s ekstremnim promjenama temperature i koji su najosjetljiviji na fluktuacije cijena goriva. U široj skali, najmanje obrazovani i najranjiviji na nezaposlenost mogu vidjeti da njihovi poslovi u zagađujućim industrijama nestaju dok prelazimo na zelenu ekonomiju. Osjetit će zdravstvene posljedice nezaposlenosti.
Postoji daljnja zabrinutost da će promjene u načinu života potrebne za ublažavanje klimatskih promjena biti nedostupne, što će dovesti do većih jazova između onih koji imaju i nemaju. Na primjer, pristup kvalitetnoj hrani, fluktuacije u troškovima "zelenog života" i troškovi prijevoza s nižim udjelom ugljika
Zdravlje, pravednost i klimatske promjene mogu se smatrati neraskidivim pitanjima. Rješenja za rješavanje tri problema zajedno postoje – to je bilo jedno od ključnih pitanja koje je istražio Projekt INHERIT, budući da će mnoge strategije za ublažavanje klimatskih promjena proizvesti jasne zajedničke koristi za javno zdravlje.
Zdravlje u pregovorima
Korištenje električnih romobila ističe Glasgowski klimatski pakt rezultat je COP26 i predstavlja ono što je dogovoreno. Rano prepoznaje važnost zdravlja. Drugi odlomak opisuje pandemiju i potrebu za održivim i uključivim oporavkom. Četvrti stavak izričito priznaje pravo na zdravlje.
Zdravlje je imalo radikalno drugačije – i važnije – mjesto u pregovorima 2021. nego u prethodnim procesima COP-a. Nekoliko je razloga iza toga.
Zdravlje kao znanstveno prioritetno područje
Kao prvo, predsjedništvo Ujedinjenog Kraljevstva u pregovorima je zdravlje označilo 'prioritetnim područjem znanosti'. Radili su s organizacijama kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Healthcare Without Harm i Greener NHS na Zdravstveni program COP26. Ovaj program prepoznao je da klimatske promjene utječu na zdravlje i zdravstvene nejednakosti, da pozitivni zdravstveni rezultati pronađeni u rješavanju klimatskih promjena mogu potaknuti snažnije djelovanje, da smanjenje ugljika u zdravstvenim sustavima može dovesti do značajnog smanjenja emisija i da otporni zdravstveni sustavi mogu bolje zaštititi narod. Zdravstveni program imao je 5 prioriteta:
- Izgradnja zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene.
- Razvijanje održivih zdravstvenih sustava s niskim udjelom ugljika.
- Istraživanje prilagodbe zdravlju.
- Uključivanje zdravstvenih prioriteta u nacionalno određene doprinose (NDC)
- Podizanje glasa zdravstvenih djelatnika kao zagovornika jače ambicije u pogledu klimatskih promjena.
Zdravstveni argument za klimatsko djelovanje
Uoči konferencije, WHO je nastojao odraziti stavove javnozdravstvene zajednice o klimatskim promjenama, te argumentirati i naglasiti hitnost djelovanja na klimatske promjene. Rezultat je bio 'Posebno izvješće COP26: Zdravstveni argument za klimatsko djelovanje'. Daje 10 preporuka:
- Posvetite se zdravom oporavku.
- O našem zdravlju se ne može pregovarati. Stavite zdravstvenu i socijalnu pravdu u središte pregovora UN-a o klimi.
- Iskoristite zdravstvene prednosti klimatskog djelovanja.
- Izgraditi zdravstvenu otpornost na klimatske rizike.
- Stvoriti energetske sustave koji štite i poboljšavaju klimu i zdravlje.
- Ponovno zamislite urbano okruženje, transport i mobilnost.
- Zaštitite i obnovite prirodu kao temelj našeg zdravlja.
- Promicati zdrave, održive i otporne prehrambene sustave.
- Financirajte zdraviju, pravedniju i zeleniju budućnost kako biste spasili živote.
- Poslušajte zdravstvenu zajednicu i prepišite hitne klimatske mjere.
Recept za zdravu klimu
Pritisak za više djelovanja na vezama između klime i zdravlja došao je od ljudi unutar zdravstvenih sustava. A 'Recept za zdravu klimu' sada je potpisalo preko 450 organizacija (uključujući EuroHealthNet) koje predstavljaju preko 45 milijuna zdravstvenih radnika, zajedno s više od 3,400 pojedinaca iz 102 različite zemlje. Ovaj hitni poziv na klimatske mjere dolazi od liječnika, službenika javnog zdravstva i drugih. Oni vide da klimatske promjene već utječu na ljude koje žele zaštititi i izliječiti. Oni prepoznaju da sami zdravstveni sustavi moraju biti dekarbonizirani kako bi se spriječio začarani krug. Ovo pismo podržali su Globalni savez za klimu i zdravlje i WHO
Prvi put je na COP-u bio zdravstveni paviljon čiji je domaćin bila SZO. Omogućio je dva tjedna događanja usredotočenih na zdravlje i osigurao mjesto susreta zdravstvene zajednice na COP-u.
Očekivanje naspram isporuke
Zdravstveni program
Organizatori zdravstvenog programa mogu tvrditi određeni uspjeh. Njihovi napori usmjereni su na prva dva područja zdravstvenog programa: 'Obveza 1: zdravstveni sustavi otporni na klimu' i 'Obveza 2: Održivi zdravstveni sustavi s niskim udjelom ugljika. Ukupno 51 država potpisala je te obveze. Neke su se obvezale razviti zdravstvene sustave 'neto nula', a neke od tih zemalja dodatno su ponudile datume kada će dosegnuti nultu neto. Prva skupina ima za cilj postići svoj cilj do 2030. godine, dok su druge dale sebi do 2050. godine.
Samo pet od dvadeset i sedam zemalja EU-a potpisalo je bilo koju obvezu:
- Belgija
- Njemačka
- Irska
- Nizozemska
- Španjolska
Norveška i Velika Britanija također su preuzele obveze.
Zdravlje u Glasgowskom klimatskom paktu
Kada promatramo Glasgowski klimatski pakt u cjelini, teško je tvrditi da je uspjeh po pitanju zdravlja.
Zemlje su došle u Glasgow objasniti kako će ispuniti svoja obećanja o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1.5 stupnjeva. Ovo je granica za katastrofalne ljudske utjecaje, ali će i dalje dovesti do goleme patnje i lošeg zdravlja. Obveze NDC-a dane u Glasgowu – ako budu ispunjene – dovele bi nas do procjene 2.4 stupnjeva.
Fosilna goriva, koja pokreću klimatske promjene, bila su sporna tema na konferenciji. Rani nacrt signalizirao je mogući kraj subvencioniranja fosilnih goriva, ali neke su se zemlje protiv toga borile u završnim satima pregovora. Tvrdili su da bi zelena tranzicija trebala biti pravedna; predanost brzim energetskim tranzicijama, rekli su, ne bi im dopustila da zaštite svoje zemlje da se suoče s nekim od neposrednih prijetnji s kojima se njihovo stanovništvo suočava. Iako korištenje ugljena čini 40% godišnjeg CO2 emisija, konačni tekst o tom pitanju bio je slab. Stranke su se složile 'ubrzati napore za postupno ukidanje nesmanjene energije iz ugljena i postupno ukidanje neučinkovitih subvencija za fosilna goriva, istovremeno pružajući ciljanu potporu najsiromašnijim i najranjivijim u skladu s nacionalnim okolnostima i prepoznajući potrebu za potporom prema pravednoj tranziciji.'
Konačno, globalni neuspjeh u mobiliziranju financiranja za rješavanje klimatskih promjena ograničit će napredak i ostaviti neke nacije u teškoćama.
Bolje vrijeme pred nama?
Još uvijek imamo razloga biti pozitivni u pogledu budućnosti. Zahvaljujući radu međunarodnih organizacija, zdravstvenih tijela i zdravstvene radne snage, zdravlje sada ima mjesto za pregovaračkim stolom. Stranke su sve svjesnije veza između klimatskih promjena i zdravlja. Zamah raste, a zdravstvena zajednica ima priliku mobilizirati se i vidjeti stvarnu promjenu. Suočavamo se s povezanim izazovima: zaštita i promicanje zdravlja u svijetu koji se brzo mijenja, poboljšanje zdravstvene jednakosti i upravljanje klimatskim promjenama. Ako zdravstvena zajednica nastavi pokazivati te veze, postoji prilika za napredak na više frontova.
Globalan
Na globalnoj razini, SZO će nastaviti raditi na ovim pitanjima i globalni klimatski i zdravstveni savez, čiji je EuroHealthNet član, nastavit će raditi na globalnom zagovaranju. IANPHI je nedavno objavio a Putokaz za djelovanje na zdravlje i klimatske promjene
ŠIROM Europe
U Europi možemo očekivati promjene u zakonodavstvu, npr
- Ažurirana pravila o onečišćenju zraka
- Europska zelena ponuda
- Fond za socijalnu klimu
- Europski klimatski pakt
- Inovacijski fond
- Europska urbana agenda
- Istraživačka misija Horizon Europe o klimatski neutralnim i pametnim gradovima.
U isto vrijeme, Europski opservatorij za klimu i zdravlje pružit će alate i druge resurse o klimi i zdravlju.
EuroHealthNet je uspostavio klimatsku krizu kao strateško prioritetno područje za sljedećih 5 godina, te će nastaviti raditi na tim temama kroz javnozdravstvenu politiku, praksu i istraživanje. Partneri EuroHealthNeta – nacionalne i regionalne agencije za javno zdravstvo – kažu da već svjedoče učincima klimatskih promjena i zdravlja. Počinju provoditi inovativne prakse kako bi ublažili i izbjegli lošije ishode. U studenom 2021. tijela javnog zdravstva okupila su se kako bi razmijenila svoj rad na prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena. Ovo je tek početak stalne suradnje u nadolazećim godinama. EuroHealthNet je sada službeni promatrač procesa UNFCCC-a i nastavit će pratiti i podržavati globalna događanja i pregovore.
Daljnje čitanje i resursi
- Izjava EuroHealthNet: Naše zdravlje je ugroženo ako zaključci COP26 ne iskoriste prilike za zdravu, pravedniju budućnost
- EuroHealthNet resurse o javnom zdravlju, klimatskoj krizi i održivosti
- Korištenje električnih romobila ističe Europski opservatorij za klimu i zdravlje
- TKO radi na Klimatske promjene i zdravlje
- Korištenje električnih romobila ističe Globalni savez za klimu i zdravlje
Alexandra je viša komunikacijska koordinatorica EuroHealthNeta i urednica časopisa EuroHealthNet.
Njezina glavna područja fokusa su zdravstvene nejednakosti i veze između zdravlja i klimatskih promjena, zapošljavanja i starenja.
Strastvena je za priče i način na koji ih pričamo, stvarajući prostore za dijalog i nove oblike moći i odlučivanja.
Možete je pronaći na twitteru @AlexandraLatham