Klimatske promjene sve više ugrožavaju naše zdravlje i predstavljaju velike izazove za zdravstvene sustave. Dr. Ruperta Lichtenecker iz Kompetencijskog centra za klimu i zdravlje pri Austrijskom nacionalnom institutu za javno zdravstvo dijeli svoju stručnost o održivim strategijama za promicanje zdravlja, jačanje socijalne pravde i osiguranje budućnosti našeg zdravstvenog sustava.
Klimatske promjene su već dugo evidentne, s ekstremnim vremenskim događajima poput poplava, toplinskih valova i porasta alergija koji predstavljaju ne samo prijetnju zdravlju pojedinaca već i sve veći teret za zdravstveni sustav.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da su klimatske promjene najveća zdravstvena prijetnja 21. stoljeća. Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1.5 stupnjeva Celzija, potrebne su brze i sveobuhvatne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima, uključujući zdravstvo. Samo sektor zdravstva je... odgovoran za 5.9% do 6.7% nacionalne emisije CO₂u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
Utjecaj zdravstvenog sustava na okoliš nadilazi njegovu potrošnju energije. Dio njegovih emisija stakleničkih plinova proizlazi iz prijevoza, uključujući dostavu potrepština i putovanje zdravstvenog osoblja na posao. Kao pružatelj obroka i pacijentima i osoblju, njegov izbor proizvoda, sastojaka i dobavljača može dodatno doprinijeti onečišćenju. Ustanove također zahtijevaju mnogo resursa i proizvoda – često predmeta za jednokratnu upotrebu – što doprinosi otpadu.
No zdravstveni sektor ne samo da doprinosi klimatskim promjenama. Zapravo, na njega utječu i doprinose im. Posljedice klimatskih promjena po mentalno i fizičko zdravlje povećavaju potražnju za zdravstvenim uslugama, dok ekstremni vremenski događaji mogu oštetiti objekte, uzrokovati nestanke struje te dovesti do nedostatka opskrbe i osoblja. analize pokazuju da će posljedični troškovi klimatskih promjena biti najveći u zdravstvenom sektoru ako se ne poduzmu nikakve mjere. Budući da je toliko relevantan za klimu, zdravstveni sektor stoga ima odgovarajuću potrebu za djelovanjem.
Brojne negativne posljedice klimatske krize, ogromni povezani troškovi, nacionalno i međunarodno definirani i obvezujući ciljevi i okviri te preporuke stručnjaka pokazuju hitnost sveobuhvatnog djelovanja u zdravstvenom sektoru u vezi sa zaštitom klime.
Postizanje trostruke pobjede: poboljšanje održivosti zdravstvene zaštite, zdravlja i socijalne pravde
Mjere zaštite klime i održivosti u zdravstvenim ustanovama važan su doprinos ublažavanju učinaka klimatskih promjena, promicanju zdravlja i osiguravanju sigurnosti i kvalitete zdravstvene skrbi. Ekološka održivost u zdravstvenom sektoru nadilazi puku zaštitu okoliša jer stvara uvjete koji pomažu u smanjenju zdravstvenih i socijalnih nejednakosti općenito.
Na primjer, izgradnja klimatski prihvatljivih zdravstvenih ustanova s učinkovitim ventilacijskim sustavima i zelenilom smanjuje emisije, poboljšava kvalitetu zraka, kao i mikroklimu i unutarnju klimu te štiti od vrućine. To ima posebno blagotvoran utjecaj na pacijente i njihov proces oporavka. Osiguranje zelenila u vanjskim i unutarnjim prostorima dodatno poboljšava mentalno blagostanje pacijenata i jača sposobnost zaposlenika da se koncentriraju i opuste.
Ustanove za njegu zahtijevaju mnogo energije za pružanje usluga i osiguravanje skrbi i sigurnosti pacijenata. Proširenje korištenja obnovljivih izvora energije pomaže u smanjenju cijena energije, što zauzvrat sprječava energetsko siromaštvo. Jačanje i olakšavanje održivih rješenja za mobilnost, kao što su javni prijevoz, e-mobilnost, biciklizam i hodanje, i za zaposlenike i za pacijente smanjuje emisije i poboljšava dostupnost zdravstvenih ustanova. To je ključni čimbenik, posebno u hitnim slučajevima.
Kad su u pitanju obroci i nabava, postoje daljnje mogućnosti smanjenja utjecaja na okoliš koje također koriste zdravlju. Regionalna, sezonska, zdrava, organska i pošteno proizvedena hrana te obroci na biljnoj bazi zahtijevaju manje resursa i promiču zdravlje pacijenata i zaposlenika, bez obzira na njihov društveni status. Temeljenje nabave na načelima očuvanja resursa, održivosti i kružnog gospodarstva štedi resurse i troškove, a zauzvrat štiti funkcionalnost zdravstvenog sustava i osigurava pristup skrbi za sve.
Sigurni i održivi sustavi opskrbe središnji su stup za pružanje skrbi svim ljudima, a posebno ranjivim skupinama. Korištenje obnovljivih izvora energije i proizvoda za višekratnu upotrebu te stvaranje raznolikih, regionalnih i održivih lanaca opskrbe hranom, lijekovima i medicinskim proizvodima osigurava tu opskrbu.
Promatrajući utjecaj mjera održivosti, jasno je: poboljšanje održivosti zdravstvenog sustava ne samo da smanjuje emisije i troškove, već i doprinosi socijalnoj pravdi.
U ekonomiji blagostanja – gdje se uspjeh gospodarstva mjeri njegovim utjecajem na blagostanje – ulaganja u održivost zdravstvenih sustava očit su izbor. Ona poboljšavaju blagostanje ljudi i planeta te pomažu u pokretanju prijelaza prema zdravom i pravednom društvu.
Austrijske inicijative utiru put održivim zdravstvenim sustavima
U Austriji su posljednjih godina razvijene i provedene specifične strategije i projekti za održivu transformaciju zdravstvenog sustava. Oni se sada smatraju najboljom praksom, kako na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razini.
Jedna dostignuta prekretnica je Austrijska strategija za klimatski neutralan zdravstveni sustav, koju je razvio Odjel za klimatsku neutralnost i održivu transformaciju Austrijskog nacionalnog instituta za javno zdravstvo (Gesundheit Österreich) u ime Saveznog ministarstva socijalnih poslova, zdravstva, skrbi i zaštite potrošača. Strategija je nastala kroz participativni proces u koji su uključeni donositelji odluka, dionici i stručnjaci. Javno ju je u srpnju 2024. predstavio nadležni ministar socijalnih poslova i zdravstva te stručnjaci, a središnja je osnova za osiguravanje da se zdravstveni sustav i zdravstvene ustanove razvijaju na klimatski prihvatljiv, održiv i zdravstveno učinkovit način.
The Projekt 'Konzultacije za klimatski prihvatljive zdravstvene ustanove' podržava zdravstvene ustanove u Austriji specifičnim stručnim znanjem i podrškom u razvoju klimatski prihvatljivih, zdravstvenih i održivih ustanova. Bolnice, domovi za umirovljenike i skrb, centri za primarnu zdravstvenu zaštitu, ambulante, liječničke ordinacije i ljekarne podržavaju se u razvoju i provedbi konkretnih mjera zaštite klime. Razmatraju se sva relevantna područja djelovanja, uključujući zgrade i energiju, mobilnost, zelene površine, gospodarenje resursima i otpadom, održivu nabavu i prehranu. Od travnja 2025. u projektu sudjeluje 502 zdravstvene ustanove, uključujući 131 bolnicu i 135 domova za umirovljenike i skrb.
Tečaj 'Menadžeri klime u zdravstvenim ustanovama' ima za cilj jačanje vještina zaposlenika u zdravstvenom sektoru te provedbu promicanja zdravlja i zaštite klime u zdravstvenim ustanovama. Tečaj je već završilo više od 80 zaposlenika.
Klimatski neutralan i održiv zdravstveni sustav ključan je za buduću održivost našeg zdravstvenog sustava. Štiti zdravlje stanovništva, čuva naša sredstva za život i jača sustav suočen s budućim izazovima.
Zaštita klime je zaštita zdravlja, a zaštita zdravlja je zaštita ljudi!
Dr. Ruperta Lichtenecker
Dr. Ruperta Lichtenecker je voditeljica Kompetencijskog centra za klimu i zdravlje pri Austrijskom nacionalnom institutu za javno zdravstvo (Gesundheit Österreich Gmbh, GÖG). Kao ekonomistica i istraživačica, njezin rad usmjeren je na područja koja uključuju održivost zdravstvenih sustava, ekonomiju okoliša, zdravlja i energije, zaštitu klime, promicanje zdravlja, predviđanje i upravljanje krizama.