Skupina stručnjaka iz radnog paketa održivosti Joint Action PreventNCD istražuje opasnosti koje predstavljaju komercijalne sile—poznate kao komercijalne determinante zdravlja (CDoH)—i njihov utjecaj na naše blagostanje. Monika Robnik Levart i kolege raspravljaju o potencijalu ekonomije blagostanja za rješavanje ovih problema i zajedničkim naporima potrebnim da se najzdravija opcija učini najlakšom.
Nezarazne bolesti (NCD), uključujući rak, bolesti srca, dijabetes, moždani udar i kronična stanja pluća, čine 74% svih smrtnih slučajeva u svijetu. Europa nije iznimka jer se nosi s teškim teretom ovih bolesti koje se uglavnom mogu spriječiti, a koje i dalje imaju razoran učinak na zdravlje pojedinaca i javno zdravlje.
NCD su povezani s nezdravim stilom života i okolišnim čimbenicima rizika, ali to ne objašnjava potpunu sliku. Osim izbora stila života i drugih individualnih čimbenika, što zapravo pokreće porast NCD-a u Europi? Komercijalne determinante zdravlja (CDoH)—sustavi, prakse i putevi kroz koje komercijalni akteri potiču zdravlje i pravednost— igraju glavnu ulogu u oblikovanju okoline u kojoj živimo. Ove determinante utječu na 'izbore' životnog stila koji su nam dostupni, kao što su pristup zdravijoj hrani, naš okoliš te uporaba duhana i alkohola, što ima veliki utjecaj na naše zdravstvene ishode.
Baviti se tim odrednicama nije lako. Zahtijeva koordinirani odgovor na više razina koji se ne bavi samo pojedinačnim navikama, već i strukturalnim i komercijalnim utjecajima koji ih oblikuju. Promjene u politici koje daju prioritet javnom zdravlju – poput strožih propisa o marketingu štetnih proizvoda, poboljšanog pristupa hranjivoj hrani i strože zaštite okoliša – ključni su koraci u rješavanju temeljnih uzroka nezaraznih bolesti. Zajednička akcija prevencije nezaraznih bolesti (JA PreventNCD) inicijativa je osmišljena kako bi se pozabavila determinantama zdravlja, uključujući izazove utjecaja industrije, podupiranjem strategija i politika kojima je cilj smanjiti teret raka i drugih nezaraznih bolesti, usredotočujući se na individualne i društvene čimbenike rizika.
Ako mi, kao zdravstveni djelatnici, ne preuzmemo CDoH, izgradnja zdravijih zajednica i smanjenje razlika u zdravlju postaje gotovo nemoguće. Motivirani dubokim utjecajem koji komercijalne determinante imaju na javno zdravlje, posebno u rješavanju nezaraznih bolesti, omogućuje nam poticanje zdravijih zajednica i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. JA PreventNCD nudi brojne mogućnosti za takve pozitivne promjene.
Komercijalne odrednice zdravlja: temeljni uzrok naše javnozdravstvene krize?
U novije prijelomno izvješće prema WHO-u, samo četiri industrije – alkohol, duhan, ultraprerađena hrana i fosilna goriva navodno su odgovorne za 2.7 milijuna smrti diljem europske regije svake godine. Nalazi naglašavaju značajan utjecaj ovih velikih komercijalnih proizvoda i praksi na javno zdravlje.
Čimbenici rizika ponašanja, uključujući korištenje alkohola i duhana, nezdravu prehranu i tjelesnu neaktivnost, uzroci su raka i nezaštitnih bolesti koji se mogu spriječiti. Dokaz dosljedno pokazuje da se socijalno i ekonomski ranjiva populacija suočava s najvećim rizikom od smrti i invaliditeta zbog ovih štetnih proizvoda. Stručnjaci za javno zdravstvo i nevladine organizacije već dugo zagovaraju snažnije politike za ublažavanje ovih rizika, pozivajući kreatore politike da izmijene postojeće zakonodavstvo.
Ipak, unatoč ovom zagovaranju, provedba politika koje bi mogle pružiti brze i učinkovite zdravstvene koristi, kao što su oporezivanje, sprječavanje nezdravog marketinga i ograničenja prodaje, i dalje je niska, kako na razini EU-a tako i unutar država članica. Ali zašto?
Velika industrija, veliki utjecaj?
Iako postoji više razloga za ova kašnjenja, europske borbe za provedbu čvršćih politika nisu uzrokovane nedostatkom rješenja. Uplitanje industrije često se navodi kao jedna od glavnih prepreka za stvaranje ove promjene. Aktivnim lobiranjem protiv određenih politika i zakona povezanih sa zdravljem, moćne industrije igraju značajnu ulogu u oblikovanju zdravstvenog profila društva, poput kašnjenja EU-ovih propisa o duhanu i njegove sada odložene strategije Farm to Fork. Njihov utjecaj nadilazi prostore za sastanke, ometajući politike, prakse, alate, pa čak i naše okruženje. Kakav učinak to ima na javno zdravlje?
Tijekom krize COVID-19 učinak intervencije industrije u politiku bio je očit. Unatoč uključenosti javnog sektora u razvoj cjepiva, farmaceutske tvrtke koristile su svoje intelektualno vlasništvo kako bi podigle cijene kako bi ta cjepiva postala uglavnom nedostupna nekim zemljama. Ova praksa je primjer 'flacije pohlepe', gdje tvrtke kapitaliziraju hitne potrebe javnosti da napuhaju cijene, stavljajući osnovnu robu i usluge izvan dosega ranjive populacije.
Rekavši ovo, postoje uspješne priče u kojima su vlade uzvratile. Finska je uspješno provela sveobuhvatnu strategiju kontrole duhana, Dok Irski pristup označavanju alkohola ima za cilj smanjiti konzumaciju alkoholnih proizvoda dodavanjem naljepnice s kalorijskim sadržajem i gramima alkohola u svakom proizvodu.
Izvan EU-a, vlada Ujedinjenog Kraljevstva nedavno najavio svoj pristup za rješavanje utjecaja industrije na javno zdravlje. Počevši od listopada 2025., oglasi koji promiču hranu s visokim udjelom masti, šećera i soli bit će zabranjeni prije prijelaza (prije 21:00), zajedno s potpunom zabranom plaćenih internetskih oglasa. Ove mjere imaju za cilj suzbijanje pretilosti u dječjoj dobi.
Ipak, društvo koje daje prednost gospodarskom rastu kao jedinom mjerilu prosperiteta neizbježno će se oduprijeti politikama za koje se čini da 'blokiraju' profit. Kao rezultat toga, zabrinjavajuće, politike zdravlja i dobrobiti često su sekundarna misao. Takvo djelovanje sprječava inicijative koje su u sukobu s interesima industrije. Prepoznajući to, stručnjaci za javno zdravstvo sada pozivaju na radikalnu promjenu: pomak prema a Ekonomija blagostanja. Takva je ekonomija osmišljena da služi i izjednačava društvo dajući prioritet društvenim, zdravstvenim, kulturnim, pravednim i prirodnim ishodima. Time imamo priliku stvoriti politike koje potiču zdravija i pravednija društva.
Kako bismo ovu viziju pretvorili u stvarnost, kroz JA PreventNCD, istražujemo ključne elemente ekonomije blagostanja diljem Europe, procjenjujući države članice EU-a i ulogu godišnjeg Forum ekonomije blagostanja. Ponovno zamišljajući prosperitet kroz ovu leću, možemo stvoriti sustave u kojima zdravlje nije trgovinska žrtva, već kamen temeljac politike.
Postavljanjem blagostanja kao krajnjeg cilja ekonomske aktivnosti i usklađivanjem ekonomskih sustava s prioritetima zdravlja i blagostanja, postaje moguće stvoriti okruženja koja bi mogla ublažiti utjecaje štetnih industrija i poticati zdravije zajednice kako bi se smanjio teret nezaraznih bolesti. Ali okruženja koja promiču zdravlje nisu samo 'lijepa' roba društva; oni su neophodni kako bi se osnažili pojedinci za donošenje informiranih, zdravih izbora.
Ovdje se ne radi o tome da se ljudima govori kako da žive bolje, već o stvaranju okruženja u kojem su zdravi izbori najlakši izbori prema zadanim postavkama, zagovarajući politike koje promiču jednakost u zdravlju. 'Čimbenike rizika u ponašanju' kao što su alkohol, hrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i druga uporaba nikotina ne treba promatrati kao izolirane izbore, već ih promatrati u širem kontekstu strukturnih pritisaka i pristranosti koje stvara CDoH.
U ovom zajedno: ujedinjujući se za zdraviju, pravedniju budućnost
Naravno, rješavanje CDoH-a nije solo misija. Potrebna je međusektorska suradnja i zagovaranje koje nadilazi tradicionalna ministarstva zdravstva. Tijekom nedavnog događaj pod vodstvom inicijative FILTERED, narativi velikih industrija bili su dovedeni u pitanje, a sudionici su nepokolebljivo pozvali na snažnu ulogu marketinga, lobiranja i političkog utjecaja, koje velike industrije koriste za preoblikovanje javnih percepcija i blokiranje napretka u ključnim politikama NCD-a.
Događaj je bio više od konferencije; to je bio dokaz da su se stručnjaci za javno zdravstvo suprotstavili uvriježenoj priči industrije, umjesto toga stvarajući poziv na akciju za budućnost u kojoj je moguće promijeniti javnu percepciju i utjecati na politike koje daju prednost zdravlju i dobrobiti nad komercijalnim interesima.
Preuzimanje odgovornosti
Jedan od dugoročnih ciljeva unutar JA PreventNCD je uspostaviti trajne prakse, veze i regulative koje u najvećoj mogućoj mjeri učinkovito suzbijaju budući utjecaj štetnih komercijalnih praksi. Ovo više nije samo cilj; potrebno je zaštititi javno zdravlje u Europi.
Zapošljavanje an okvir odgovornosti—konceptualizacija tijeka djelovanja u četiri koraka potrebna za usmjeravanje provedbe specifičnih javnozdravstvenih politika i praksi. Ovaj okvir omogućuje dionicima da poduzmu značajne radnje: prvo procjenom trenutne situacije (uzimanje računa), zatim transparentnim komuniciranjem nalaza (dijeljenje računa), nakon čega slijedi provođenje potrebnih promjena (vođenje računa) i naposljetku težnjom ka stalnom poboljšanju ( odgovaranje na račun).
Primjenom ovog strukturiranog pristupa i na vladine radnje i na industrijske prakse, možemo bolje razumjeti i nadzirati proces donošenja politika u javnom zdravstvu, što dovodi do održivih poboljšanja.
U prošlosti su faze 'provedbe' i 'poboljšanja' često bile neuspješne, ostavljajući nas s važnim rezultatima i nalazima, ali bez prave provedbe. Ovaj put, međutim, poduzimamo proaktivnije mjere. Predviđajući aktivnosti privatnog sektora i delikatese procesa donošenja odluka, veliki naglasak stavljamo na ove dvije faze. Radit ćemo s vladama, nevladinim organizacijama, mladima i stručnjacima na razvoju održivih rješenja za suprotstavljanje komercijalnim determinantama zdravlja.
Prošlost nas je naučila vrijednim lekcijama; sada je vrijeme da ih primijenite za bolju budućnost. Kao zdravstveni radnici, na nama je da nastavimo pozivati na ekonomiju blagostanja. Ali ako to želimo učiniti, zdravlje moramo vidjeti kao prioritet u svakoj političkoj odluci, osporiti dominaciju štetnih komercijalnih interesa i zajednički raditi u svim sektorima. Samo tada možemo podržati ljude da donesu zdravije odluke, ojačati zajednice i stvoriti pravedniju Europu.
JA PreventNCD
Cilj JA PreventNCD je podržati države članice u provedbi učinkovitih strategija za prevenciju raka i nezaraznih bolesti. To uključuje koordinirani pristup kroz šest tehničkih radnih paketa, koji se bave zdravstvenim determinantama zajedničkim za rak i NCD, te procjenjuju učinkovitost i učinkovitost različitih metoda prevencije diljem Europe.