Churchill je slavno rekao: "Nikada nemoj dopustiti da dobra kriza propadne". Fokus na javno zdravlje od pandemije COVID-19 pokrenuo je val novih prilika za jačanje zdravlja i dobrobiti. Pandemija je pokazala vrijednost zdravlja za društva koja dobro funkcioniraju i napreduju. Vidjeli smo uspostavu Europske zdravstvene unije za bolju pripravnost na pandemiju, novu europsku strategiju skrbi za poboljšanje kvalitete skrbi, deseterostruko povećanje zdravstvenog programa EU-a i ambiciozni novi Fond za oporavak i otpornost za olakšavanje reformi u državama članicama.
Otključavanje potencijala
Postoji veliki potencijal da te inicijative, iako dobro provedene u državama članicama, pozitivno utječu na zdravlje i dobrobit Europljana. Međutim, detaljniji pregled pokazuje da ove inicijative ne moraju nužno dovesti do sustavne promjene koja je potrebna za održivi učinak, kao što je vidljivo iz našu analizu Pokreta za oporavak i otpornost. Razumljivo je da su usredotočeni na hitnost trenutnih kriza - kao što je smanjenje radne snage u zdravstvenom i socijalnom sektoru, loši radni uvjeti za njegovatelje, visoki troškovi energije i nesigurnost hrane. Međutim, većina rješenja ne ide dalje od trenutne krize i ne bavi se temeljnim, međusobno povezanim izazovima s kojima se suočavamo.
Na primjer, čini se da Europska unija odgađa strože zakone o korištenju pesticida zbog nesigurnosti hrane, što nepovoljno utječe na bioraznolikost, a na kraju i na naše zdravlje. Ulaganja u socijalne i zdravstvene usluge, kao što je poboljšanje dugoročne skrbi za starije osobe su od vitalnog značaja, ali nisu održiva ako također ne ulažemo puno u zdravo starenje. Jednako tako, borba protiv siromaštva može donijeti više zdravstvenih koristi nego ulaganje u nove bolnice ili liječenje specijalista. Kronične bolesti nesrazmjerno pogađaju siromašne, a poboljšanjem zdravih uvjeta života i rada te se bolesti mogu spriječiti. Jačanje promicanja mentalnog zdravlja i usluga također sprječava pojavu drugih zdravstvenih i socijalnih problema.
Prilika za promjenu
Vremena krize prilika su za promjenu za zdravlje i blagostanje ako razvijemo jaču kolektivnu viziju vrsta društava prema kojima bismo željeli prijeći, umjesto da jednostavno 'reagiramo' na trenutne probleme. Takva bi se vizija trebala temeljiti na 'sistemskom razmišljanju' uzimajući u obzir međuodnos i međuovisnosti politika i djelovanja. To će pomoći u donošenju kompromisa i dostupnih opcija politike te postaviti uvjete potrebne za postizanje boljeg zdravlja i dobrobiti.
Ekonomija blagostanja
Ekonomija blagostanja je primjer takve vizije. Usredotočuje se ne samo na postizanje gospodarskog rasta, već i na zdravlje i dobrobit kao pokretače i ishode tog rasta. To zahtijeva poštivanje i obnavljanje prirodnih okoliša i resursa, kao čimbenika koji su ključni za ljudsko zdravlje i dobrobit. Poziva na društvene inovacije i sudjelovanje te na ulaganje u prevenciju i pružanje mogućnosti svima za daljnji razvoj vještina i talenata. Ulaganja u rano djetinjstvo i tijekom života, s pristupom koji je usmjeren na osobu, dugoročno će imati najpozitivnije učinke na zdravlje i dobrobit. Digitalne i tehnološke inovacije također mogu poduprijeti ove promjene sustava na pozitivne disruptivne načine. Nekoliko članaka u ovom najnovijem izdanju časopisa doprinosi ovoj ambiciji da se vizija ekonomije blagostanja pretvori u stvarnost.
Društvene inovacije
Profesor Martin Dietrich, vršitelj dužnosti direktora BZgA i predsjednik EuroHealthNeta istražuje društvene inovacije za pomoć zajednicama u Europi. Na koji način možemo koristiti ove inicijative za borbu i rješavanje nejednakosti, poboljšanje zdravstvene zaštite i blagostanja? Kako možemo podržati najranjivije skupine u društvu kroz konceptualne, procesne, proizvodne ili organizacijske promjene?
Kriza troškova života
Drugi članak Pie Sundell, izvršne direktorice Finske udruge za dobrobit djece i potpredsjednice EuroHealthNeta, ispituje štetne učinke koje financijski rezovi mogu imati na inicijative zajednice. Kako takvi rezovi ugrožavaju zdravlje i dobrobit onih koji su najranjiviji u našim društvima, posebno djece i mladih?
Čujemo se s timom dr. Sumine Azam (voditelja politike i zamjenika direktora za politiku i međunarodno zdravlje u javnom zdravstvu Walesa i potpredsjednice EuroHealthNeta), dr. Louise Petchey i Manon Roberts, koji razmišljaju o tome kako općenito kriza troškova života utječe na javno zdravlje. Koje su lekcije naučene?
Inovativno zdravstvo
Čujemo se s Karin Skierus, koja radi kao v Cirkuski savjetnik u regiji Västra Götaland u Švedskoj. Kako sve više dokaza pokazuje potencijal umjetnosti, kreativnih i kulturnih aktivnosti za jačanje dobrobiti i zdravlja, regionalna kulturna strategija radi na stvaranju kulturne regije u čijem središtu su socijalna jednakost, održivost, jednakost spolova i raznolikost.
Uz društvene inovacije, ekonomiju blagostanja mogu također pospješiti digitalne inovacije. Čitali smo osobna priča Petre Hoogendoorn (koordinatorica projekta Horizon Europe Label2Enable) i kako se uključila u zdravstvene aplikacije i certificiranje. Zdravstvene aplikacije imaju potencijal premostiti jaz nejednakosti, kao i digitalnu pismenost i sposobnost osnaživanja pojedinaca.
Ekonomija starenja
Također se bavimo ekonomijom starenja stanovništva s timom iz Europskog opservatorija, profesorom Charlesom Normandom, Gemmom Williams i Jonathanom Cylusom dok ispitati ekonomiju zdravog i aktivnog starenja, održive pristupe i implikacije zdravog starenja. Kako će trenutna ekonomska kriza utjecati na starije ljude? Koji učinkoviti mehanizmi već postoje za podršku populaciji koja stari?
Društveni učinci pandemije
Konačno, u članku iz ureda EuroHealthNeta, osvrćemo se na gotovo 3 godine COVID-19 i reakcije vlade. Razmišljamo o razlozima zašto odgovori na pandemiju nisu uzeli u obzir društveni učinak pandemije i mjera suzbijanja i iznijeti primjere zemalja koje su uspjele zauzeti pristup vođen razmatranjima jednakosti u zdravlju.
Nadam se da je ovo izdanje časopisa inspiracija za vas i vaš rad, a kao i uvijek, ne ustručavajte se kontaktirati direktno autore ili nam pisati na EuroHealthNet uredi za dodatne informacije ili upite. Sretno čitanje!
Ekonomija blagostanja za jednakost u zdravlju
Otkrijte više o poticanju tranzicije prema zdravijim, inkluzivnijim i održivijim društvima čitanjem EuroHealthNet-ove Precize politike u nastavku.
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.