EU se suočava s teškim izazovima, uključujući demografske promjene, a države članice prilagođavaju svoju praksu umirovljenja i mirovinske sustave kako bi bile održive i primjerene. Ipak, mirovinske reforme često rezultiraju kompromisima između održivosti i adekvatnosti, a to ne dolazi bez cijene u smislu zdravstvenih nejednakosti.
Autor Stecy Yghemonos
Tijekom posljednjeg desetljeća države članice reformirale su svoje mirovinske sustave kako bi poboljšale svoju srednjoročnu i dugoročnu održivost. No, u kontekstu ubrzanog starenja stanovništva i trenutne gospodarske krize, postizanje ciljeva mirovinske politike postaje sve izazovniji. Svrha mirovina je osigurati odgovarajući tok prihoda u mirovini koji ne samo da će zamijeniti prijašnje prihode, već će osigurati pristojan životni standard. Za 20% građana EU-a u dobi od 65 godina ili starijih s mirovinskim primanjima malo ispod ili malo iznad praga rizika od siromaštva, relativno mala povećanja ili smanjenja mirovina mogu imati posljedice koje mijenjaju život: mirovinska potpora jedno je od najvažnijih oružja za izbjegavanje prijetnja siromaštva, lošeg zdravlja i socijalne isključenosti. Pružanje odgovarajuće mirovinske potpore stoga je bitna komponenta za okruženje koje pogoduje dostojanstvenim i zdravim životnim uvjetima.
Uspješno povećanje dobne granice za mirovinu ovisi o mjerama na radnom mjestu i tržištu rada koje omogućuju i potiču žene i muškarce da ostanu zdravi i dulje rade. Postoje jasna ograničenja u pogledu toga koliko na prakse upravljanja dobom na poslu mogu utjecati strukture poticaja u mirovinama. Rješavanje izazova adekvatnosti mirovine stoga zahtijeva odlučne napore za promicanje duljeg i zdravijeg radnog vijeka kroz politike zapošljavanja i odnosa s industrijom.
Iako strategija Europa 2020. naglašava veća i kvalitetnija radna mjesta te se usredotočuje na pozitivne prijelaze u zapošljavanje (oba su odlučujući čimbenici za stjecanje mirovinskih prava radnika), učinkovito rješavanje razlika u mirovinama također je ključno za borbu protiv društvenih i zdravstvenih nejednakosti. Kako bi se postigla socijalna pravda i gospodarska učinkovitost, reforma mirovinskih sustava EU -a trebala bi biti osjetljiva na postojeće nejednakosti u zdravlju i očekivano trajanje zdravog života na cijelom društvenom stupnju. Općenito proporcionalne akcije - razmjera i intenziteta koji je razmjeran razini nepovoljnosti - i solidarnost unutar i između generacija također bi se trebali prepoznati kao kamen temeljac zdravih nacionalnih sustava socijalne zaštite. Budući da si jednostavno više ne možemo priuštiti izgubljeni radni potencijal i društvenu isključenost, hitno je potrebna perspektiva društvenih i zdravstvenih ulaganja za uspješnu pripremu europske budućnosti. To je ono što Europska komisija sada potiče svojim nedavno pokrenutim Paketom društvenih ulaganja. Uostalom, starost je kao i sve ostalo. Da biste uspjeli, morate početi rano!
EuroHealthNet priopćenja za javnost: EuroHealthNet naglašava vezu između mirovina i zdravstvenog kapitala
16 veljače 2011
Stecy Yghemonos
Stecyjeva je uloga upravljati i razvijati Europsku platformu za zdravlje i socijalnu jednakost (PHASE) kao tijelo zagovaranja i djelovanja orijentirano na članove EuroHealthNeta te širi spektar partnera iz relevantnih područja koji su voljni i sposobni raditi na rješavanju širih odrednica zdravlja . Aktivnim povezivanjem, prikupljanjem obavještajnih podataka i analizama, izvješćivanjem i zagovaranjem, cilj je pozitivno doprinijeti postizanju ciljeva Strategije EU 2020, borbi protiv društvenih i zdravstvenih nejednakosti i provedbi Paketa socijalnih ulaganja koji pruža okvir za uvođenje zdravstvenih usluga u zdravstvo u drugim politikama kroz razvoj integriranih pristupa. Osim toga, Stecy Yghemonos upravlja planom rada EuroHealthNeta u okviru programa EU za zapošljavanje i socijalna ulaganja (EaSI).