Izolacija i prosuđivanje pridonose problemima mentalnog zdravlja mnogih ljudi diljem Europe. U Poljskoj, međutim, Human Foundation (Fundacja Człowiek) stoji kao svjetionik nade. Organizacija koju je utemeljio Mateusz Biernat postala je model za pružanje podrške onima u potrebi. Sjeli smo s Mateuszom kako bismo saznali više o revolucionarnom radu Zaklade.
Mateusz Biernat itekako dobro poznaje put oporavka mentalnog zdravlja. Nakon godina borbe s vlastitim izazovima, boravka u centrima za mentalno zdravlje i suočavanja sa socijalnom isključenošću, zamislio je drugačiji put za druge i suosnovao je Zakladu za ljude (Fundacja Człowiek) . „2015. godine, zajedno sa suprugom Magdom Biernat, osnovali smo Zakladu za ljude kako bismo podržali sve one koji se, poput mene u prošlosti, bore s ponovnim ulaskom u društvo nakon što su doživjeli krizu mentalnog zdravlja“, objašnjava Mateusz. „Naša Zaklada ujedinjuje ljude s životnim iskustvima, volontere i podupiratelje.“
Ali Mateuszova priča više je od njegovih izazova. Njegovo iskustvo s mentalnim zdravljem ga ne definira. To je dio njegova putovanja, da, ali u središtu toga on je otac, suprug, zagovornik i stručnjak za mentalno zdravlje koji radi kao specijalni edukator, psiholog i terapeut. "Moja osobna iskustva temeljna su za rad Zaklade Human. Naše aktivnosti, kao i zagovaranje ljudskih prava, proizlaze iz mojih osobnih iskustava", kaže on.
Nije iznenađujuće da su zabrinutosti za mentalno zdravlje nesumnjivo u porastu diljem Europe. Dugotrajni učinci pandemije, rat u Ukrajini i eskalirajuća kriza troškova života čimbenici su koji su utjecali na dobrobit Europe. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je o porastu anksioznosti i depresije od 25% u svijetu uzrokovanom početkom pandemije te je izjavila da bi socijalnu izolaciju i usamljenost trebalo prepoznati kao javnozdravstveni problem i pitanje politike za ljude svih dobnih skupina. Učinci socijalne izolacije i usamljenosti mogu značajno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje osobe, a njihovi učinci na smrtnost usporedivi su s učincima pušenja, pretilosti i tjelesne neaktivnosti.
Gotovo polovica (46%) Europljana iskusila je emocionalni ili psihosocijalni problem u 2023. Europska komisija odgovorila je davanjem prioriteta mentalnom zdravlju s 1.23 milijarde eura financiranja i 20 novih inicijativa, signalizirajući rastuće razumijevanje prepoznavanja mentalnog zdravlja kao jednako važnog kao i fizičkog zdravlja.
Bliže Mateuszu u Poljskoj, u okviru svog Nacionalnog zdravstvenog programa, zemlja je pokrenula Program djelovanja za jaz u mentalnom zdravlju SZO-a (mhGAP) , pristup utemeljen na dokazima za povećanje kapaciteta i usluga za stanja mentalnog zdravlja, u okviru svog Nacionalnog zdravstvenog programa - veliki korak prema rješavanju nezadovoljenih potreba stanovništva u području mentalnog zdravlja.
No utjecajne promjene često započinju u manjem opsegu: unutar zajednica i kroz osobne priče. Kao što Mateusz kaže, on nije samo stručnjak za mentalno zdravlje; on je "preživio psihijatriju". Ovo osobno iskustvo pokretačka je snaga Zaklade.
Misija Zaklade Human je služiti kao svjetionik podrške onima koji su marginalizirani zbog problema s mentalnim zdravljem. Nastoje preoblikovati društvenu percepciju problema mentalnog zdravlja, zalažući se za puteve oporavka i društvene integracije. Mateuszovo je svjedočanstvo važnosti poticanja empatije i promicanja sveobuhvatnih pristupa mentalnom zdravlju i dobrobiti, kako unutar zajednica tako i među kreatorima politika.
„Prepoznajući važnost društvene podrške, prihvaćanja i razumijevanja, moja uloga, kao i naša kao Zaklade, je redefinirati razumijevanje mentalnog zdravlja kao dinamičnog stanja unutarnje ravnoteže, omogućavajući pojedincima da koriste svoje sposobnosti u skladu s univerzalnim društvenim vrijednosti", nastavlja on.
Društvena podrška, prihvaćanje i razumijevanje osnovni su stupovi promicanja sveobuhvatnih pristupa mentalnom zdravlju i dobrobiti – kako unutar društva tako i među kreatorima politike.
Razbijanje stigme: redefiniranje mentalnog zdravlja
Zaklada Human Foundation nije osnovana samo kako bi pomogla ljudima da se nose s problemima mentalnog zdravlja. Ide dalje od toga, s ciljem razbijanja prepreka i stigme koji često sprječavaju pojedince da ostvare svoj puni potencijal. Zaklada nastoji poticati zajednicu koja pruža podršku u kojoj se ljudi s proživljenim iskustvom osjećaju cijenjenima, shvaćenima i osnaženima kao članovi društva.
Mnogi ljudi koji žive s problemima mentalnog zdravlja suočavaju se s isključenjem i etiketirani su netočnim stereotipima. Često se doživljavaju kao „bolesni“ na način koji implicira opasnost ili agresiju, a ne kao pojedinci na putu oporavka, pri čemu 60% pacijenata u Poljskoj kojima je potrebna podrška za mentalno zdravlje izvještava da ne traže pomoć zbog stigme . Ova percepcija potiče isključenost i smanjuje potencijal onih koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja. Može čak i obeshrabriti ljude da traže pomoć, pogoršavajući njihovo stanje. Razbijanje ove štetne naracije i prevladavanje tih zabluda u središtu su rada Zaklade.
"Zaklada Human je organizacija koja radi za ljude koji su isključeni i stigmatizirani zbog svoje 'mentalne bolesti'", objašnjava Mateusz. "Želimo doprijeti do ljudi koji imaju ogroman unutarnji potencijal, ali ih većina društva, nažalost, doživljava kroz prizmu neistinitih stereotipa."
Stigma koja okružuje dijagnozu poremećaja mentalnog zdravlja može imati razorne posljedice. Ljudi mogu izgubiti prilike poput zaposlenja i propustiti važne životne ciljeve jer im to ograničava sposobnost uspostavljanja međuljudskih veza i smanjuje održivost odnosa s drugima. Neki se čak suočavaju s prisilnom hospitalizacijom isključivo na temelju dijagnoze.
Ljudi koji se suočavaju s golemim izazovom krize mentalnog zdravlja često su prisiljeni istodobno se usredotočiti na preživljavanje u zajednici čiji članovi doprinose njihovim poteškoćama umjesto da im pomažu. To je zbog činjenice da "ljude s psihijatrijskom dijagnozom drugi članovi društva doživljavaju opasnima, a zauzvrat se mogu osjećati zabrinuto, izolirano i isključeno." objašnjava Mateusz.
"Stigma povezana s psihijatrijskom dijagnozom također može uništiti ili završiti nečiju karijeru. U nekim slučajevima ljudi koji nikada nisu počinili zločin prisilno su zatvoreni u bolničkim centrima danima, tjednima, godinama ili čak doživotno zbog psihijatrijske dijagnoza", kaže Mateusz, navodeći da "psihijatrijska dijagnoza ne bi trebala određivati čovjekov život".
Obrazovanje, politika i uključiva komunikacija
Obrazovanje igra ključnu ulogu. Zaklada aktivno promiče uključivu komunikaciju kako bi se razbila stigma i stvorilo povoljnije okruženje za oporavak mentalnog zdravlja. Preventivne i obrazovne aktivnosti mogu osposobiti svakoga, od učenika do stručnjaka, da podrže sebe i druge. Politike i prakse koje pogoduju oporavku, uključujući osnažene radnike za podršku kolegama, glatke prijelaze u bolnicu i mogućnosti zapošljavanja za one koji se oporavljaju, još su jedan ključni dio slagalice.
Ali ovo nije dovoljno. Zaklada ističe važnost korištenja inkluzivnih komunikacijskih strategija za razbijanje stigme. To uključuje korištenje pravog jezika i terminologije. "Naše odrastanje, iskustva i svijet oko nas oblikuju značenje koje pridajemo riječima", objašnjava Mateusz. "Riječi mogu biti moćni alati koji oblikuju način na koji razmišljamo i djelujemo. Zaklada aktivno promiče inkluzivnu komunikaciju kako bi se razbila stigma i stvorilo okruženje koje pruža veću podršku za oporavak mentalnog zdravlja.
'Kao i bilo tko drugi'
Ova izvanredna Zaklada bavi se još jednim kritičnim pitanjem: osnaživanjem pojedinaca s problemima mentalnog zdravlja da ponovno zauzmu svoje pravo mjesto u društvu. Njihova se misija proteže mnogo dalje od puke podrške, već pomaže u razbijanju prepreka kako bi se potaknula budućnost puna mogućnosti. "Ljudi u krizi osjećaju se odbačenima, isključenima, a često i ismijanima, gube motivaciju da promijene svoj život i prestanu razvijati svoje unutarnje potencijale. Zato je misija Zaklade omogućiti tim osobama da se razvijaju kroz aktivnosti podizanja svijesti i zagovaranja svojih u ime", kaže Mateusz.
Kako to postižu? Žestokim zalaganjem za prava osoba s mentalnim bolestima, osiguravajući im potrebnu podršku za povratak na posao, ostvarivanje obrazovnih ciljeva i aktivno sudjelovanje u svojim zajednicama. No, rad Zaklade nadilazi individualna iskustva. Cilj im je približiti javnost stvarnosti problema s kojima se suočavaju osobe s mentalnim bolestima, ističući mogućnost oporavka kroz praktične napore.
Mateuszova nepokolebljiva predanost ljudskim pravima potiče napore Zaklade u zagovaranju. „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“, kaže, ponavljajući poznati citat Mahatme Gandhija. Od 2018. godine Zaklada igra ključnu ulogu u Europskom danu osoba s invaliditetom , zalažući se za humano postupanje s osobama u krizama mentalnog zdravlja. Odlučujući trenutak bilo je Mateuszovo predavanje o prisili u psihijatrijskoj skrbi u Europskom parlamentu 2019. godine.
Na nacionalnoj razini, Zaklada aktivno doprinosi kao članica Vijeća za mentalno zdravlje ministra zdravstva. Njihov međunarodni doseg proteže se na Odbor za ljudska prava mentalnog zdravlja Europe , gdje kontinuirano potiču napredak u skrbi za mentalno zdravlje.
Težnja Zaklade prema ovim ciljevima se oblikuje kroz specifične aktivnosti kao što su: promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i obrazovanje unutar društva, zagovaranje punog sudjelovanja pojedinaca s problemima mentalnog zdravlja u društvenom, profesionalnom i kulturnom životu, širenje znanja o uzrocima mentalnog zdravlja. lošeg zdravlja i kako podržati dobrobit te izgradnju nacionalne mreže podrške za one koji se bore s problemima mentalnog zdravlja.
Zaklada ne govori samo u ime svojih članova; osnažuje ih da podijele svoje priče u borbi protiv stigme i zabluda. Dijeleći ta iskustva iz stvarnog života, oni bacaju svjetlo na stvarnost utjecaja života s lošim mentalnim zdravljem. Ova snažna svjedočanstva pokazuju da su ljudi s dijagnozom mentalnog zdravlja 'kao i svi ostali'. Naglašavaju da stigma, isključenost i nedostatak mogućnosti, a ne samo loše zdravlje, guraju ljude na margine društva. "Dijeleći stvarne priče ljudi, pokazujemo da dijagnoze mentalnog zdravlja ne definiraju tko ste. Stigma, isključenost i nedostatak mogućnosti pridonose marginalizaciji. Kroz naš rad također pokazujemo da je oporavak moguć", kaže Mateusz.
Interaktivna karta podrške: osnaživanje pojedinaca
Čak i prije pandemije COVID-19, problemi mentalnog zdravlja bili su rašireni, pogađajući 1 od 6 osoba u EU uz cijenu od 4% BDP-a . Pandemija je značajno pogoršala situaciju, stvarajući izolaciju, strah i poremećaje u svakodnevnom životu. Pristup uslugama mentalnog zdravlja postao je izazovniji, a privatni sektor se angažirao kako bi pružio online rješenja. „Pandemija je duboko utjecala na mentalno zdravlje društva“, objašnjava Mateusz.
Kao odgovor na društvenu izolaciju i traumu pandemije, Zaklada je 2020. godine pokrenula revolucionarnu interaktivnu kartu . Ovaj nacionalni poljski resurs, koji se može pohvaliti s više od 4,300 resursa, a nedavno je uključio i ukrajinski sadržaj, pokazao se uspješnim alatom za borbu protiv izolacije i povezivanje ljudi sa službama za mentalno zdravlje i grupama za podršku.
Ova uspješna inicijativa sada inspirira druge. Zaklada sudjeluje u europskoj inicijativi MENTALITY , pilot programu koji predstavlja kartu podrške kao dobru praksu. Zemlje poput Slovačke i Rumunjske istražuju primjenu karte, pokazujući njezinu prilagodljivost različitim potrebama i kulturama. Sama karta se nastavlja razvijati, s više od 4,300 resursa i nedavno je dodala ukrajinski sadržaj za pomoć izbjeglicama.
Izvan pojedinca: pristup temeljen na zajednici
Naravno, rješavanje utjecaja problema mentalnog zdravlja proteže se daleko izvan individualne odgovornosti. Zaklada zagovara pristup temeljen na zajednici, onaj koji gradi snažne lokalne sustave podrške. To znači da organizacije, stručnjaci u obrazovnim vlastima, okruženja za zapošljavanje, hitne službe poput policije, pa čak i grupe za samopomoć mogu raditi zajedno kako bi osnažili oporavak i socijalnu reintegraciju.
"Zamislite mrežu lokalnih aktera, od kojih svaki ima jasne uloge, koji zajedno rade na pružanju podrške ljudima u krizama mentalnog zdravlja", objašnjava Mateusz. "Krajnji cilj ovog sustava trebao bi biti olakšati oporavak i vratiti ljude u njihove zajednice i na radna mjesta."
Slično tome, temeljne organizacije također igraju ključnu ulogu, prema Mateuszu. “Lokalno djelovanje iznimno je važno”, naglašava. "Živimo u svijetu složenih procesa, preopterećenom informacijama." Jednostavna, ali učinkovita rješenja su ono što je najpotrebnije.
Europski izbori: vrijeme za promjene?
Nedavni porast problema s mentalnim zdravljem diljem Europe naglašava potrebu za poboljšanom skrbi za mentalno zdravlje. S obzirom na predstojeće izbore za EU, Zaklada se zalaže za politike koje daju prioritet mentalnom zdravlju s dugoročnim ciljevima, jasnim mjerilima i više namjenskog financiranja. "Razvoj i provedba politika i usluga trebao bi se temeljiti na temeljnom načelu zajedničkog stvaranja kroz smisleno uključivanje svih dionika, posebno ljudi s iskustvom i njihovih zagovornika", kaže Masteusz.
„Mentalno zdravlje trebalo bi biti sastavni dio budućih planova zdravstvene sigurnosti EU-a. Moramo liječiti cijelu osobu, uzimajući u obzir mentalne i socijalne čimbenike, a ne samo simptome bolesti. Ove promjene trebale bi biti međusektorske i uzimati u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) “, objašnjava Masteusz.
Ključni prioriteti za sljedeći mandat EU-a koje je potrebno provesti su promicanje i zaštita prava osoba s problemima mentalnog zdravlja i psihosocijalnim poteškoćama, "stvaranje učinkovitih sustava podrške, uklanjanje prisile u ustanovama za mentalno zdravlje te uspostava direktive o jednakom postupanju i borbi protiv diskriminacije mora se temeljiti na psihosocijalnom pristupu mentalnom zdravlju i dobrobiti."
Zamišljanje svjetlije budućnosti
Dok smo prošli mjesec obilježavali Europski tjedan mentalnog zdravlja , Human Foundation nas podsjeća da je osviještenost o mentalnom zdravlju ključna svaki dan, svaki tjedan i svaki mjesec, svake godine. Nitko od nas nije imun na njega ili njegove učinke i svatko od nas mora naučiti prihvatiti različitost. „Biti zagovornik promjena koje mnogi ne žele ili ne vide potrebu za njima nije lako. Morate biti neumoljivi i konfrontacijski“, objašnjava Mateusz.
"Najvažnije je vjerovati u ono što radite, vjerovati u čovjeka, pravo na samoodređenje i pravo na dostojanstven život. Sustavne promjene su težak i dugotrajan proces, ali to ne znači trebali bismo prestati gurati. Mislim da je najvažnije izgraditi koalicije istomišljeničkih organizacija, jer u jedinstvu je snaga i šansa za horizontalne promjene."
Zaklada će se nastaviti boriti za ljudska prava, stvarati informirana društva i zagovarati sustavne promjene u zaštiti i podršci mentalnog zdravlja. Ako pojačamo glasove onih s proživljenim iskustvom, možemo razbiti stigmu i izgraditi inkluzivniju Europu.
