Izolacija i prosuđivanje pridonose problemima mentalnog zdravlja mnogih ljudi diljem Europe. U Poljskoj, međutim, Human Foundation (Fundacja Człowiek) stoji kao svjetionik nade. Organizacija koju je utemeljio Mateusz Biernat postala je model za pružanje podrške onima u potrebi. Sjeli smo s Mateuszom kako bismo saznali više o revolucionarnom radu Zaklade.
Mateusz Biernat predobro poznaje put oporavka mentalnog zdravlja. Nakon godina borbe s vlastitim izazovima, boravka u centrima za mentalno zdravlje i suočavanja s društvenom isključenošću, zamislio je drugačiji put za druge i suosnio je Human Foundation (Fundacja Człowiek). „U 2015. godini, zajedno s mojom suprugom Magdom Biernat, osnovali smo Zakladu Human kako bismo podržali sve one koji se, poput mene u prošlosti, bore za ponovni ulazak u društvo nakon što su doživjeli krizu mentalnog zdravlja“, objašnjava Mateusz. "Naša Zaklada ujedinjuje ljude s proživljenim iskustvima, volontere i podupiratelje."
Ali Mateuszova priča više je od njegovih izazova. Njegovo iskustvo s mentalnim zdravljem ga ne definira. To je dio njegova putovanja, da, ali u središtu toga on je otac, suprug, zagovornik i stručnjak za mentalno zdravlje koji radi kao specijalni edukator, psiholog i terapeut. "Moja osobna iskustva temeljna su za rad Zaklade Human. Naše aktivnosti, kao i zagovaranje ljudskih prava, proizlaze iz mojih osobnih iskustava", kaže on.
Ne čudi da je zabrinutost za mentalno zdravlje neosporno u porastu diljem Europe. Dugotrajni učinci pandemije, rat u Ukrajini i sve veća kriza troškova života doprinose čimbenicima koji su uzeli svoj danak na dobrobit Europe. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvijestila je o 25% povećanje anksioznosti i depresije u cijelom svijetu potaknuta početkom pandemije i izjavili su da društvenu izolaciju i usamljenost treba prepoznati kao javnozdravstveni problem i političko pitanje za ljude svih dobi. The posljedice socijalne izolacije i usamljenosti može značajno utjecati na mentalno i fizičko zdravlje osobe, a njegovi učinci na smrtnost usporedivi su s onima pušenja, pretilosti i tjelesne neaktivnosti.
Skoro pola (46%) Europljana iskusilo je emocionalni ili psihosocijalni problem u 2023. Europska komisija odgovorila je tako davanje prioriteta mentalnom zdravlju s 1.23 milijarde eura financiranja i 20 novih inicijativa, signalizirajući rastuće razumijevanje prepoznavanja mentalnog zdravlja jednako važnog kao i fizičkog zdravlja.
Bliže Mateuszu u Poljskoj, u okviru svog Nacionalnog zdravstvenog programa, zemlja je pokrenula Program djelovanja WHO-a za nedostatke u mentalnom zdravlju (mhGAP), pristup utemeljen na dokazima za povećanje kapaciteta i usluga za stanja mentalnog zdravlja, u okviru Nacionalnog zdravstvenog programa - veliki korak prema rješavanju nezadovoljenih potreba mentalnog zdravlja stanovništva.
No utjecajne promjene često započinju u manjem opsegu: unutar zajednica i kroz osobne priče. Kao što Mateusz kaže, on nije samo stručnjak za mentalno zdravlje; on je "preživio psihijatriju". Ovo osobno iskustvo pokretačka je snaga Zaklade.
Misija Zaklade Human je služiti kao svjetionik podrške onima koji su marginalizirani zbog problema s mentalnim zdravljem. Nastoje preoblikovati društvenu percepciju problema mentalnog zdravlja, zalažući se za puteve oporavka i društvene integracije. Mateuszovo je svjedočanstvo važnosti poticanja empatije i promicanja sveobuhvatnih pristupa mentalnom zdravlju i dobrobiti, kako unutar zajednica tako i među kreatorima politika.
„Prepoznajući važnost društvene podrške, prihvaćanja i razumijevanja, moja uloga, kao i naša kao Zaklade, je redefinirati razumijevanje mentalnog zdravlja kao dinamičnog stanja unutarnje ravnoteže, omogućavajući pojedincima da koriste svoje sposobnosti u skladu s univerzalnim društvenim vrijednosti", nastavlja on.
Društvena podrška, prihvaćanje i razumijevanje osnovni su stupovi promicanja sveobuhvatnih pristupa mentalnom zdravlju i dobrobiti – kako unutar društva tako i među kreatorima politike.
Razbijanje stigme: redefiniranje mentalnog zdravlja
Zaklada Human Foundation nije osnovana samo kako bi pomogla ljudima da se nose s problemima mentalnog zdravlja. Ide dalje od toga, s ciljem razbijanja prepreka i stigme koji često sprječavaju pojedince da ostvare svoj puni potencijal. Zaklada nastoji poticati zajednicu koja pruža podršku u kojoj se ljudi s proživljenim iskustvom osjećaju cijenjenima, shvaćenima i osnaženima kao članovi društva.
Mnogi ljudi koji žive s problemima mentalnog zdravlja suočeni su s izolacijom i obilježeni su netočnim stereotipima. Često ih se smatra 'bolesnima' na način koji implicira opasnost ili agresiju, a ne pojedincima na putu oporavka s 60% pacijenata u Poljskoj kojima je potrebna podrška mentalnog zdravlja navodi da ne traže pomoć zbog stigme. Ova percepcija potiče isključenost i umanjuje potencijal onih koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja. Može čak obeshrabriti ljude da traže pomoć, pogoršavajući njihovo stanje. Razbijanje ovog štetnog narativa i prevladavanje tih pogrešnih predodžbi u srži su rada Zaklade.
"Zaklada Human je organizacija koja radi za ljude koji su isključeni i stigmatizirani zbog svoje 'mentalne bolesti'", objašnjava Mateusz. "Želimo doprijeti do ljudi koji imaju ogroman unutarnji potencijal, ali ih većina društva, nažalost, doživljava kroz prizmu neistinitih stereotipa."
Stigma oko dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja može imati razorne posljedice. Ljudi mogu izgubiti prilike poput zaposlenja i propustiti važne životne ciljeve jer im to ograničava sposobnost uspostavljanja međuljudskih veza i smanjuje održivost njihovih odnosa s drugima. Neki čak i lice prisilna hospitalizacija isključivo na temelju njihove dijagnoze.
Ljudi koji se suočavaju s golemim izazovom krize mentalnog zdravlja često su prisiljeni istodobno se usredotočiti na preživljavanje u zajednici čiji članovi doprinose njihovim poteškoćama umjesto da im pomažu. To je zbog činjenice da "ljude s psihijatrijskom dijagnozom drugi članovi društva doživljavaju opasnima, a zauzvrat se mogu osjećati zabrinuto, izolirano i isključeno." objašnjava Mateusz.
"Stigma povezana s psihijatrijskom dijagnozom također može uništiti ili završiti nečiju karijeru. U nekim slučajevima ljudi koji nikada nisu počinili zločin prisilno su zatvoreni u bolničkim centrima danima, tjednima, godinama ili čak doživotno zbog psihijatrijske dijagnoza", kaže Mateusz, navodeći da "psihijatrijska dijagnoza ne bi trebala određivati čovjekov život".
Obrazovanje, politika i uključiva komunikacija
Obrazovanje igra ključnu ulogu. Zaklada aktivno promiče uključivu komunikaciju kako bi se razbila stigma i stvorilo povoljnije okruženje za oporavak mentalnog zdravlja. Preventivne i obrazovne aktivnosti mogu osposobiti svakoga, od učenika do stručnjaka, da podrže sebe i druge. Politike i prakse koje pogoduju oporavku, uključujući osnažene radnike za podršku kolegama, glatke prijelaze u bolnicu i mogućnosti zapošljavanja za one koji se oporavljaju, još su jedan ključni dio slagalice.
Ali ovo nije dovoljno. Zaklada ističe važnost korištenja inkluzivnih komunikacijskih strategija za razbijanje stigme. To uključuje korištenje pravog jezika i terminologije. "Naše odrastanje, iskustva i svijet oko nas oblikuju značenje koje pridajemo riječima", objašnjava Mateusz. "Riječi mogu biti moćni alati koji oblikuju način na koji razmišljamo i djelujemo. Zaklada aktivno promiče inkluzivnu komunikaciju kako bi se razbila stigma i stvorilo okruženje koje pruža veću podršku za oporavak mentalnog zdravlja.
'Kao i bilo tko drugi'
Ova izvanredna Zaklada bavi se još jednim kritičnim pitanjem: osnaživanjem pojedinaca s problemima mentalnog zdravlja da ponovno zauzmu svoje pravo mjesto u društvu. Njihova se misija proteže mnogo dalje od puke podrške, već pomaže u razbijanju prepreka kako bi se potaknula budućnost puna mogućnosti. "Ljudi u krizi osjećaju se odbačenima, isključenima, a često i ismijanima, gube motivaciju da promijene svoj život i prestanu razvijati svoje unutarnje potencijale. Zato je misija Zaklade omogućiti tim osobama da se razvijaju kroz aktivnosti podizanja svijesti i zagovaranja svojih u ime", kaže Mateusz.
Kako to rade? Žestokim zalaganjem za prava mentalno oboljelih pojedinaca, osiguravajući im potrebnu potporu za povratak na posao, postizanje obrazovnih ciljeva i aktivno sudjelovanje u svojim zajednicama. Ali rad Zaklade nadilazi individualna iskustva. Cilj im je približiti javnosti stvarnost problema s kojima se susreću osobe s psihičkim problemima, ističući mogućnost oporavka kroz praktične napore.
Mateuszova nepokolebljiva predanost ljudskim pravima potiče napore Zaklade u zagovaranju. "Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu", kaže, ponavljajući poznati citat Mahatme Gandhija. Od 2018. Zaklada ima ključnu ulogu u Europski dan osoba s invaliditetom, zalažući se za humano postupanje s osobama u krizama mentalnog zdravlja. Odlučan trenutak bilo je Mateuszovo predavanje o prisili u psihijatrijskoj skrbi 2019. u Europskom parlamentu.
Na nacionalnoj razini Zaklada aktivno sudjeluje kao članica Vijeća za mentalno zdravlje ministra zdravstva. Njihov međunarodni doseg proteže se na Odbor za ljudska prava Europe za mentalno zdravlje, gdje se kontinuirano zalažu za napredak u zaštiti mentalnog zdravlja.
Težnja Zaklade prema ovim ciljevima se oblikuje kroz specifične aktivnosti kao što su: promicanje svijesti o mentalnom zdravlju i obrazovanje unutar društva, zagovaranje punog sudjelovanja pojedinaca s problemima mentalnog zdravlja u društvenom, profesionalnom i kulturnom životu, širenje znanja o uzrocima mentalnog zdravlja. lošeg zdravlja i kako podržati dobrobit te izgradnju nacionalne mreže podrške za one koji se bore s problemima mentalnog zdravlja.
Zaklada ne govori samo u ime svojih članova; osnažuje ih da podijele svoje priče u borbi protiv stigme i zabluda. Dijeleći ta iskustva iz stvarnog života, oni bacaju svjetlo na stvarnost utjecaja života s lošim mentalnim zdravljem. Ova snažna svjedočanstva pokazuju da su ljudi s dijagnozom mentalnog zdravlja 'kao i svi ostali'. Naglašavaju da stigma, isključenost i nedostatak mogućnosti, a ne samo loše zdravlje, guraju ljude na margine društva. "Dijeleći stvarne priče ljudi, pokazujemo da dijagnoze mentalnog zdravlja ne definiraju tko ste. Stigma, isključenost i nedostatak mogućnosti pridonose marginalizaciji. Kroz naš rad također pokazujemo da je oporavak moguć", kaže Mateusz.
Interaktivna karta podrške: osnaživanje pojedinaca
Čak i prije pandemije COVID-19 problemi s mentalnim zdravljem bili su prisutni i utjecali su na 1 od 6 ljudi u EU po trošku od 4% BDP-a. Pandemija je značajno pogoršala situaciju, stvarajući izolaciju, strah i poremećaje u svakodnevnom životu. Pristup uslugama mentalnog zdravlja postao je izazovniji, a privatni sektor počeo je pružati online rješenja. "Pandemija je duboko utjecala na mentalno zdravlje društva", objašnjava Mateusz.
Kao odgovor na društvenu izolaciju i traumu izazvanu pandemijom, Zaklada je pokrenula revolucionarnu akciju interaktivna karta 2020. Ovaj nacionalni poljski resurs, koji se može pohvaliti s više od 4,300 izvora i nedavno uključuje ukrajinski sadržaj, pokazao se kao uspješan alat za borbu protiv izolacije i povezivanje ljudi sa službama za mentalno zdravlje i grupama za podršku.
Ova uspješna inicijativa sada nadahnjuje druge. Zaklada sudjeluje u europskoj inicijativi MENTALITET, pilot program koji prikazuje kartu podrške kao dobru praksu. Zemlje poput Slovačke i Rumunjske istražuju implementaciju karte, pokazujući njezinu prilagodljivost različitim potrebama i kulturama. Sama karta nastavlja se razvijati, ima više od 4,300 izvora i nedavno je dodala ukrajinski sadržaj za pomoć izbjeglicama.
Izvan pojedinca: pristup temeljen na zajednici
Naravno, rješavanje utjecaja problema mentalnog zdravlja proteže se daleko izvan individualne odgovornosti. Zaklada zagovara pristup temeljen na zajednici, onaj koji gradi snažne lokalne sustave podrške. To znači da organizacije, stručnjaci u obrazovnim vlastima, okruženja za zapošljavanje, hitne službe poput policije, pa čak i grupe za samopomoć mogu raditi zajedno kako bi osnažili oporavak i socijalnu reintegraciju.
"Zamislite mrežu lokalnih aktera, od kojih svaki ima jasne uloge, koji zajedno rade na pružanju podrške ljudima u krizama mentalnog zdravlja", objašnjava Mateusz. "Krajnji cilj ovog sustava trebao bi biti olakšati oporavak i vratiti ljude u njihove zajednice i na radna mjesta."
Slično tome, temeljne organizacije također igraju ključnu ulogu, prema Mateuszu. “Lokalno djelovanje iznimno je važno”, naglašava. "Živimo u svijetu složenih procesa, preopterećenom informacijama." Jednostavna, ali učinkovita rješenja su ono što je najpotrebnije.
Europski izbori: vrijeme za promjene?
Nedavni porast problema s mentalnim zdravljem diljem Europe naglašava potrebu za poboljšanom skrbi za mentalno zdravlje. S obzirom na predstojeće izbore za EU, Zaklada se zalaže za politike koje daju prioritet mentalnom zdravlju s dugoročnim ciljevima, jasnim mjerilima i više namjenskog financiranja. "Razvoj i provedba politika i usluga trebao bi se temeljiti na temeljnom načelu zajedničkog stvaranja kroz smisleno uključivanje svih dionika, posebno ljudi s iskustvom i njihovih zagovornika", kaže Masteusz.
"Mentalno zdravlje trebalo bi biti sastavni dio budućih planova zdravstvene sigurnosti EU-a. Moramo liječiti cijelu osobu, uzimajući u obzir mentalne i socijalne čimbenike, a ne samo simptome bolesti. Te bi promjene trebale biti međusektorske i uzeti u obzir računati Konvencija UN -a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD)," objašnjava Masteusz.
Ključni prioriteti za sljedeći mandat EU-a koje je potrebno provesti su promicanje i zaštita prava osoba s problemima mentalnog zdravlja i psihosocijalnim poteškoćama, "stvaranje učinkovitih sustava podrške, uklanjanje prisile u ustanovama za mentalno zdravlje te uspostava direktive o jednakom postupanju i borbi protiv diskriminacije mora se temeljiti na psihosocijalnom pristupu mentalnom zdravlju i dobrobiti."
Zamišljanje svjetlije budućnosti
Dok smo navigirali Europski tjedan mentalnog zdravlja prošlog mjeseca, Human Foundation nas podsjeća da je svijest o mentalnom zdravlju ključna svaki dan, svaki tjedan, svaki mjesec, svake godine. Nitko od nas nije imun na njega ili njegove učinke i svatko od nas mora naučiti prihvatiti različitost. "Biti zagovornik promjena koje mnogi ne žele ili ne vide potrebu za njima nije lako. Morate biti nepopustljivi i spremni na sukobe", objašnjava Mateusz.
"Najvažnije je vjerovati u ono što radite, vjerovati u čovjeka, pravo na samoodređenje i pravo na dostojanstven život. Sustavne promjene su težak i dugotrajan proces, ali to ne znači trebali bismo prestati gurati. Mislim da je najvažnije izgraditi koalicije istomišljeničkih organizacija, jer u jedinstvu je snaga i šansa za horizontalne promjene."
Zaklada će se nastaviti boriti za ljudska prava, stvarati informirana društva i zagovarati sustavne promjene u zaštiti i podršci mentalnog zdravlja. Ako pojačamo glasove onih s proživljenim iskustvom, možemo razbiti stigmu i izgraditi inkluzivniju Europu.
