Caroline Costongs, direktorica EuroHealthNeta, daje pregled najnovijih dokaza o tome jesu li europske zemlje na putu postizanja ciljeva smanjenja tereta nezaraznih bolesti (NCD). Iako je EU svakako napredovala, stopa smanjenja NCD-a usporava. Koje su inicijative poduzete na europskoj i međunarodnoj razini za ubrzanje djelovanja?
Vrijeme leti i samo 8 godina ostaje za postizanje ciljeva UN-ove agende 2030 za održivi razvoj. Hoće li europske zemlje postići cilj održivog razvoja (SDG) broj 3, "osiguranje zdravih života i promicanje dobrobiti za sve u svim dobima"? Pandemija je utjecala na napredak i uvela mnoge konkurentske zdravstvene prioritete. Stoga je važno odvojiti vrijeme za procjenu i procjenu poboljšanja našeg zdravlja – prije nego što bude prekasno.
SDG 3 ima nekoliko ciljeva, uključujući cilj 3.4 usmjeren na smanjenje nezaraznih bolesti (NCD). NCD su vodeći uzroci lošeg zdravlja u svijetu i odgovorni su za sedam od deset preuranjenih smrti u 2019.WHO 2022).
Prema cilju 3.4, zemlje su se obvezale do 2030. smanjiti za jednu trećinu preuranjenu smrtnost od nezaraznih bolesti, kroz prevenciju i liječenje te promicati mentalno zdravlje i dobrobit. Napredak se ocjenjuje pomoću dva pokazatelja:
3.4.1 Stopa smrtnosti koja se pripisuje kardiovaskularnim bolestima, raku, dijabetesu ili kroničnim bolestima dišnog sustava
3.4.2 Stopa smrtnosti od samoubojstava
Kako stojimo s pokazateljem NCD 3.4.1.?
WHO i Europska unija (EU) nedavno su objavili svoja izvješća o praćenju ciljeva održivog razvoja (WHO 2022, Eurostat 2022). Nažalost, većina podataka je iz razdoblja prije COVID-19 i stoga ne obuhvaća sve učinke pandemije. Stoga se očekuje da će stvarno stanje NCD-a u Europi biti gore nego što je prijavljeno, budući da nam novi dokazi govore da je pandemija pogoršala postojeći teret NCD-a, kao i neke od njegovih determinanti i čimbenika rizika te je poremetila usluge skrbi za NCD-e.
No, čak i ako pogledamo podatke prije pandemije, situacija se ne čini dobrom. Zbog poboljšane prevencije, dijagnoze i liječenja vidimo značajno smanjenje globalne preuranjene smrtnosti od nezaraznih bolesti, s najvećim padom u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije u posljednja dva desetljeća. No, unatoč tom napretku, tempo promjena u većini je zemalja presporo da bi se postigao cilj SDG 3.4. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, s trenutnim tempom poboljšanja, cilj SDG 3.4 neće biti ispunjen do 2030 (WHO 2022).
Što je s Europskom unijom, koliko smo blizu ispunjenju cilja SDG3 NCD?
U EU, “vjerojatnost umiranja u dobi između 30 i 70 godina od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa ili kroničnih bolesti dišnog sustava” smanjio se sa 15.8% u 2010. na 13.4% u 2019. (Globalni zdravstveni opservatorij, 2022). Iako to predstavlja prosječno smanjenje od 1.9%, stvarni tempo napretka posljednjih godina stalno opada. Na temelju naših procjena, preuranjena smrtnost zbog nezaraznih bolesti smanjit će se samo za 23% do 2030. godine u usporedbi s 2015. To je 10% manje od ciljanih 33%, što znači da ni EU nije na pravom putu.
Izvješće Eurostata za 2022. govori nam da su trendovi čimbenika rizika mješoviti. Na primjer, dok se udio pušača smanjio, što djelomično može objasniti pad nezaraznih bolesti, udio pretilih i ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom u EU je porastao. U 2019. više od polovice Europljana starijih od 18 godina imalo je prekomjernu težinu ili pretilo, alarmantna statistika. Osim toga, ove stope su povezane s značajne zdravstvene nejednakosti: stope pretilosti kreću se od 11.4% za osobe s tercijarnim obrazovanjem do 20.3% za osobe s nižim ili nižim srednjim obrazovanjem. Velike su razlike također između država članica EU-a, s vrijednostima u rasponu od 10.9% do 28.7% za pretile osobe starije od 18 godina (Eurostat 2022).
Budući da je svijet skrenuo s pravog puta, Svjetska zdravstvena skupština u svibnju 2022. odobrila je niz mjera za NCD i važnu plan puta za globalnu provedbu za ubrzavanje djelovanja na nezarazne bolesti (2023-30). Europska komisija slijedila je primjer i pokrenula svoj prvi NCD inicijativa “Zdraviji zajedno” (2022-27) u lipnju 2022.
Nova EU inicijativa NCD - što je to?
Inicijativa NCD ključna je za pomoć u ubrzavanju naših akcija. Sastoji se od opsežnog alat za vođenje Zemlje EU-a u utvrđivanju svojih prioriteta i provedbi učinkovitih mjera za smanjenje nezaraznih bolesti i poboljšanje zdravlja i dobrobiti građana. Pruža vrijedne informacije i konkretne preporuke za djelovanje. Inicijativa pokriva kardiovaskularne bolesti, dijabetes, kronične bolesti dišnog sustava i mentalno zdravlje. Rak je pokriven Europski plan za borbu protiv raka.
NCD inicijativu podržava ambiciozno financiranje od EU4Health program. Cilj mu je provedba akcija na terenu i odabir intervencija koje bi mogle imati koristi od financiranja EU-a kako bi se postigla brža i šira implementacija. Također ima za cilj smanjiti zdravstvene nejednakosti unutar i između država članica EU-a. Ali hoće Je li to dovoljno za rješavanje gore spomenutih nezaraznih bolesti i trendova?
NCD-ovi koštaju gospodarstva EU-a 115 milijardi eura, ili 0.8% BDP-a, godišnje uz druge povezane društvene troškove, kao što su gubitak radne snage, produktivnost i troškovi socijalne skrbi. U tom smislu potrebne su nam ambiciozne, strukturirane i sustavne promjene na razini EU i na nacionalnoj razini smanjiti troškove 'popravka' od 115 milijardi eura.
EU i države članice trebaju pružiti i podržati istinski strateški pristup svim sektorima i vladi koji uključuje djelovanje na temeljne odrednice nezaraznih bolesti (kao što su siromaštvo, socijalna zaštita i komercijalne odrednice zdravlja) i ima jasne mjerljive ciljeve. Kako je EuroHealthNet naglasio u svom najnovijem izjava o EU inicijativi NCD, inicijativa je izuzetno korisna kada je nadopunjena snažnom koordinacijom na razini EU-a i država članica te integriranim pristupom rješavanju nezaraznih bolesti u naporima za izgradnju otpornih zdravstvenih sustava.
Javno zdravlje, promicanje zdravlja i prevencija bolesti ključni su dio takvog strukturiranog pristupa. Oni mogu puno pridonijeti poboljšanju našeg zdravlja i dobrobiti, što dokazuje širok raspon članaka u ovom izdanju našeg časopisa. Profilirane inicijative i pristupi pozitivno utječu na determinante lošeg zdravlja i izravno smanjuju incidenciju i prevalenciju nezaraznih bolesti. Stoga mi je iskreno zadovoljstvo podijeliti s vama još jedno izvrsno izdanje koje pokriva ključni rad EuroHealthNet Partnerstva.
Ulaganje u zdravlje tijekom cijelog života
U Španjolskoj, Andaluzijska sveobuhvatna strategija za promicanje zdravog života (trenutačno je u izradi) potrebno je prijeko potrebno intersekcijski i holistički pristup promicanju zdravlja, uzimajući u obzir stavove poduzeća, civilnog društva i pojedinaca.
U Walesu, Nepovoljna iskustva iz djetinjstva (ACEs) Hub štiti dobrobit djece sprječavanjem i ublažavanjem zlostavljanja i drugih traumatskih događaja, prekidajući dugoročni i često međugeneracijski ciklus ACE-a, nedaća i trauma tijekom životnog puta.
An članak sa sažetkom seminara EuroHealthNet 2022 odražava naučene lekcije, uključujući vrijednost ulaganja u sveobuhvatne školske programe promicanja zdravlja i ispravljanje pogrešnih percepcija o utjecajima starenja stanovništva na gospodarstvo.
Društveno propisivanje
Tijekom posljednjih godina društveno propisivanje se pojavilo kao praksa promicanja zdravlja koja pružateljima primarne zdravstvene zaštite omogućuje povezivanje ljudi s podrškom zajednice kako bi poboljšali zdravlje i dobrobit. Luciana Costa iz portugalskog Nacionalnog instituta za zdravlje Doutor Ricardo Jorge (INSA) dijeli s nama osobni račun EuroHealthNet Country Exchange VJe li, govoreći o vrijednosti društvenog propisivanja, osobnog prosvjećivanja i važnosti međusektorskih pristupa.
U Austriji, gdje je svaka peta konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uzrokovana zdravstvenim, ali nemedicinskim problemima, podržan je projekt koji vodi Austrijski nacionalni institut za javno zdravstvo devet objekata dok su eksperimentirali s društvenim propisivanjem. U međuvremenu, europski projekt Culture4Health ima za cilj olakšati razmjenu znanja i priča o uspjehu u vezi s uloga kulture u podupiranju dobrobiti i zdravlja.
Zeleni i javni prostori
Okolnosti stanovanja i pristup zelenim površinama važni su ne samo za sprječavanje nezaraznih bolesti, već i za potporu opće dobrobiti. U glavnom gradu Latvije, Rigi, a Razvojni program 2022.-2027. ima za cilj odgovoriti na izazove koje donose klimatske promjene, dajući prioritet ekološki prihvatljivom putovanju na posao unutar grada, poboljšavajući pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnoj podršci te osiguravajući otporan urbani ekosustav.
Primjenom a 'placemaking' pristup, Wales ima za cilj oblikovati okruženja kroz prizmu zdravlja i blagostanja te podržati zajednice koje omogućuju ljudima da izaberu zdraviji stil života, preveniraju bolesti, rješavaju nejednakosti i poboljšaju pristup uslugama i objektima.
Pristup i diskriminacija u zdravstvu
Iako je zdravstvena skrb osnovna i univerzalna potreba, neke se skupine još uvijek suočavaju s preprekama i diskriminacijom, često zbog diskriminacije i nerazumijevanja ili nedostatka interesa zdravstvenih radnika za pozadinu njihovih pacijenata. u Nizozemskoj, Pharos nastoji da poboljšati zdravstvenu skrb za osobe s migrantskim podrijetlom, i smanjiti zdravstvene razlike između ljudi s višim i nižim socioekonomskim statusom i različitim migracijskim podrijetlom pružanjem smjernica za zdravstvene ustanove.
(Nedokumentirani) migranti mogu se suočiti s posebnim poteškoćama u pristupu zdravstvenoj skrbi, budući da često nisu upoznati sa zdravstvenim sustavom te se suočavaju s diskriminacijom i strahom od posljedica za kontaktiranje vlasti. U južnoj Italiji, projekt FARI pruža informacije i pomoćis inozemni zajednice snalaženje u sustavu zdravstvenih i socijalnih usluga, promičući univerzalno pravo na skrb.
Recite nam što mislite o ovom časopisu. EuroHealthNet će nastaviti tražiti, prikupljati i dijeliti primjere politika, praksi i obećavajućih rezultata istraživanja koji utječu na zdravlje i dobrobit, uključujući smanjenje nezaraznih bolesti. Željni smo pomoći u provedbi EU inicijative NCD-a i pomoći u ispunjavanju cilja SDG 3 do 2030. Ako želite podijeliti bilo kakvu praksu ili inovaciju, ne ustručavajte se kontaktirati.
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.