Slovenija ima jedan od najdužih životnih vijeka u EU. Stanovništvo brzo stari: 1995. godine 12.5% stanovništva bilo je starije od 65 godina, 2008. to se povećalo na 20%, a predviđa se da će se taj broj povećati na 35% 2060. Istodobno Slovenija ima jedan najniže stope zaposlenosti starijih radnika (u dobi od 55-64 godine) u EU. U 2014. stopa je bila 35.4%, dok je prosjek EU -a bio 51.8%(najviši u Švedskoj 74%, najniži u Grčkoj, 34%). Predviđa se da će se javni rashodi za mirovine u Sloveniji 12.06. povećati s 15.45% BDP -a na 2060%. Istodobno se natalitet smanjuje, dok povećanje godina zdravog života zaostaje za rastom očekivanog života.
Ovi veliki izazovi za slovensko društvo mogu se riješiti samo sveobuhvatnim, multisektorskim pristupima. Unatoč dokazima da kvalitetan rad doprinosi dobrobiti, na primjer, dajući ljudima osjećaj svrhe i održavajući ih društveno angažiranima, postoji opći otpor javnosti prema povećanju dobi za mirovinu. Ova bojazan može biti osnovana za one koji nemaju fizičke uvjete da rade duže ili se suočavaju s diskriminacijom na radnom mjestu. Društva koja stare postat će neizbježno sve veće zahtjeve prema sustavima zdravstvene i socijalne skrbi, pa će biti potrebno osigurati njihovo pridruživanje radi učinkovitijeg i učinkovitijeg rada.
U svjetlu izazova, EU je preporučila proces europskog semestra [1] da Slovenija ojača dugoročnu održivost svog mirovinskog sustava i poboljša učinkovitost, isplativost i kvalitetu sektora dugotrajne skrbi [2]. Europski paket socijalnih ulaganja (SIP) daje državama članicama smjernice o tome kako mogu postići učinkovitije i djelotvornije socijalne politike. Program EU -a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EASI) zauzvrat daje poticaje državama članicama za provedbu mjera u SIP -u. U tom su kontekstu Nacionalni institut za zdravstvo u Sloveniji (NIJZ) i Ministarstvo zdravlja istraživali mogućnosti provedbe mjera uključenih u SIP u Sloveniji, s naglaskom na aktivno i zdravo starenje.
Od početka inicijative, postojeća suradnja između Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti (MLFSA) ojačana je i privukla je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta (MESS). Uspostavljeni su multisektorski i suradnički pristupi. Kada se ukazala prilika putem poziva u okviru programa EASI, slovenski konzorcij partnera, predvođen NIJZ -om, osmislio je projekt Aktivno i zdravo starenje.
Nova sveobuhvatna strategija aktivnog i zdravog starenja
Projekt Aktivno i zdravo starenje u Sloveniji (AHA-SI) bio je dvogodišnja inicijativa (2014.-2016.) u kojoj su sudjelovali NIJZ i pet drugih slovenskih organizacija: Institut za ekonomska istraživanja, Zavod za socijalnu zaštitu, Udruga društvenih ustanova Sovenia, Emonicum Institut (i nevladina organizacija usredotočena na aktivne i zdrave stilove života), Slovenski savez udruga umirovljenika. EuroHealthNet također je sudjelovao kao ocjenjivač akcije, kako bi pružio doprinos relevantnim procesima u EU -u i pomogao u širenju informacija o tom procesu u cijeloj EU.
Opći cilj AHA-SI-a bio je podržati razvoj nove sveobuhvatne AHA strategije koja je promicala zapošljavanje starijih ljudi, zdravlje u starosti i programe prije umirovljenja, kao i naglašavala potrebu za novim modelima dugotrajne skrbi (LTC). Glavne aktivnosti uključivale su stvaranje održive mreže relevantnih sektora i dionika na području AHA -e; provođenje sveobuhvatne analize stanja u tri fokus područja, davanje pregleda mogućih rješenja, identificiranje dobre prakse i razvoj preporuka; stvaranje veće svijesti kod ciljnih skupina o hitnoj potrebi donošenja AHA strategije.
Suradnja s partnerima za uspjeh
Iako je proces provedbe potvrdio koliko je teško angažirati i surađivati različite sektore, napredak je dokazan aktivnim sudjelovanjem dužnosnika ministarstava zdravstva i socijalne skrbi, viših ministara i državnih tajnika na projektnim događanjima te aktivnijim angažiranjem poslovnog sektora prema kraj projekta. Mediji su bili još jedan važan dionik i unatoč velikoj konkurenciji za medijsku pozornost, AHA-SI je uspio dobiti dobru reportažu.
AHA-SI je također izgradio kapacitete projektnih partnera kroz radionice i razmjenu dobre prakse te informirao i angažirao regionalne i lokalne aktere. Utjecaj projekta već se može primijetiti. Na primjer, mnoge organizacije i akteri koji su samostalno radili na sprječavanju padova sada rade zajedno. Rad na području dugotrajne skrbi doveo je do razvoja alata za pomoć općinama u analizi onoga što rade za brigu o starijim osobama, koji će se dalje primjenjivati i razvijati. Osim toga, NIJZ i druge partnerske organizacije sada razmatraju provedbu aktivnosti prije umirovljenja za svoje poslodavce.
Stvarni učinak projekta ovisit će o političkoj volji da se postupi prema preporukama koje su izrađene i da se provedu potrebne reforme. Slovenska je vlada početkom 2016. naznačila da će razviti tri nacionalne strategije za odgovor na izazov dugovječnosti u Sloveniji te da će se oslanjati na preporuke projekta koje već koristi vladina radna skupina. Projekt je stoga uspio donijeti na stol rješenja utemeljena na dokazima koja se bave stvarnim društvenim pitanjima i imaju široku osnovu podrške.
Da biste pročitali više o AHA-SI, kliknite ovdje
[1] Europski semestar je proces u kojem EU procjenjuje ekonomske i fiskalne politike država članica, uključujući politike socijalne zaštite. Vidjeti:
[2] http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_slovenia_en.pdf
Ingrid Stegeman
Ingrid Stegeman voditeljica je programa s gotovo 20 godina iskustva u području zdravstvenih i socijalnih politika EU te u upravljanju projektima sufinanciranim od strane EU. Ona radi na platformama za politiku, praksu i istraživanje EuroHealthNeta i odgovorna je za nadzor i osiguranje kvalitete širokih aktivnosti EuroHealthNeta za smanjenje zdravstvenih nejednakosti kroz temeljne determinante zdravlja. Trenutačno upravlja EuroHealthNetovim projektom Schools4Health i našim doprinosima istraživačkom konzorciju FEAST, koji se fokusira na transformaciju prehrambenih sustava, kao voditelj politike.