UREDNIŠTVO
Europska unija nalazi se na ključnoj prekretnici. Njegov pomak prema konkurentnosti s poslovnom politikom donosi i prilike i izazove. Iako je uspješno gospodarstvo važno, ono ne smije doći po cijenu javnog zdravlja ili pogoršati društvene nejednakosti. Utjecaj komercijalnih odrednica zdravlja - kako poslovne prakse utječu na zdravlje - ne može se zanemariti. Ovo izdanje naglašava kako zagovornici javnog zdravlja napreduju s inovativnim rješenjima i guraju sustavne promjene za pravedniju, zdraviju i napredniju Europu. Direktorica EuroHealthNeta, Caroline Costongs, raspravlja.
Posljednjih mjeseci vidjeli smo promjenu priče o davanju prioriteta i zaštiti europskog gospodarstva, koje je pod pritiskom. Iako se možemo složiti da nam je potrebno više ulaganja i inovacija u naše gospodarstvo, ovaj narativ nadilazi te ciljeve. Prema ovom novom narativu, Europska komisija ukazuje da bi buduće poslovne aktivnosti trebale postati mnogo lakše, brže i jednostavnije.
Ovaj novi smjer podržava Draghijevo izvješće, koji poziva na jačanje europske konkurentnosti kroz industrijsku strategiju pogodnu za poslovanje usmjerenu na "manje birokracije, manje regulacije". No, što sve to znači za nas u javnom zdravstvu? Utjecaj komercijalnih aktera na zdravlje, poznat kao komercijalne determinante zdravlja, već je ozbiljno opipljiv. Sada se očekuje da će se ovaj utjecaj još više povećati!
Vrijedno je napomenuti da je Draghijevo izvješće nastalo na temelju širokih konzultacija s dionicima kao što su divovi poput Amazona, Googlea, Europske središnje banke i prestižnih sveučilišta izvan EU-a poput London School of Economics i Harvarda. Ipak, za nas iz zdravstvenog sektora civilnog društva uopće nije bilo prilike dati doprinos. Posljedično, izvješće se ne bavi rizicima za zdravlje, a kamoli raspravlja o tome kako ulaganja u zdravlje i dobrobit mogu doprinijeti uspješnom gospodarstvu.
Kašnjenja u politici promicanja zdravlja
Usvajanjem strožih 'testova konkurentnosti' za prijedloge politike, velike inicijative poput mjera za duhan, alkohol i hranu pod Europski plan za borbu protiv raka, kao i prijedlozi za održive prehrambene sustave, smanjenje pesticida, proizvode bez krčenja šuma i sigurnost na radnom mjestu, postoji rizik da će biti dodatno odgođeni, odgođeni ili jednostavno potpuno nestati. Sljedeći mandat Europske komisije za konkurentnost također će olakšati korporativnim lobistima da se uključe u donošenje odluka u EU, što znači da bi industrija mogla još više zakoračiti.
Naravno, privatni sektor će uvijek nastaviti lobirati i uvijek će biti moćan stroj. Ipak, ovo nas u javnom zdravstvu ne može obeshrabriti. Imamo odgovornost potaknuti naše zagovaranje, raditi zajedno i iznad svega, raditi pametnije s drugima na rješavanju komercijalnih odrednica zdravlja. Također moramo pojačati svoj rad na informiranju javnosti o raznim komercijalnim taktikama koje ih drže zakačenim za korištenje njihovih proizvoda štetnih za zdravlje.
U ovom posljednjem izdanju našeg časopisa, upravo to čine članovi EuroHealthNeta i oni iz šireg javnog zdravstvenog sektora. Zsófia Kimmel iz Nacionalnog centra za javno zdravstvo i farmaciju (NNGYK) u Mađarskoj govori o tome kako koriste inovativne komunikacijske taktike kako bi doprli do mladih s informacijama o vapingu i energetskim pićima te o važnosti jasne i probavljive komunikacije kada je u pitanju zdravlje.
Korporativno političko djelovanje
Europska komisija koristi različite mehanizme konzultacija kako bi dobila informacije o svojim inicijativama i postigla demokratsko kreiranje politike. Ali kada je riječ o sudjelovanju u tim procesima konzultacija, suočavamo se sa situacijom Davida i Golijata. Ima preko 30,000 lobista registrirani u registru transparentnosti EU-a, od kojih mali dio čine civilno društvo ili neprofitni akteri. Osim toga, mnogi alkoholni, duhanski, farmaceutski i prehrambeni lobisti prikriveni su kroz zaklade ili think tankove, a kreatorima politika nije uvijek jasno tko stoji iza njihovih izvješća i poruka.
Stvaranje ljepšeg krajolika
Očito je da industrija ima mnogo više resursa da odgovori na razvoj politike EU nego civilno društvo. Dakle, kako ovo možemo učiniti ljepšim krajolikom? Moramo izgraditi kapacitete i resurse civilnog društva, raditi zajedno u savezima u različitim sektorima i stvoriti prilike za značajan učinak. Također moramo bliže surađivati sa zdravstvenim pravnicima kako bismo došli do pravnih rješenja, budući da samoregulacija privatnog sektora jednostavno ne funkcionira. Moramo zatvoriti rupe u zakonodavstvu koje industrija iskorištava. Kako ističe profesor Nikhil Gokani sa Sveučilišta u Essexu u svom članak o označavanju prehrambene vrijednosti, na primjer, takve rupe u zakonu čine trenutne oznake nutritivne vrijednosti manjkavima.
Druga strana borbe su veliki marketinški proračuni industrije, koji se koriste za dizajn atraktivne ambalaže i za ispunjavanje fizičkih i online okruženja reklamama. Santé publique France raspravlja o ovoj strani borbe u Francuskoj, gdje reklamiranje alkohola zasićuje prostore za mlade, unatoč regulativi koja bi trebala štititi mlade.
Utrka do vrha
Kao stručnjaci za javno zdravstvo, u dobroj smo poziciji da pružimo podatke, jake dokaze i jasne preporuke, pomažući kreatorima politika da olakšaju donošenje zdravih odluka o politici. Na primjer, Europska komisija uskoro će pozvati da se istraži utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje mladih. Laboratorij za medije, informacije i uvjeravanje KU Leuven spreman je dati dokaze. Kako Käbi Vanwinkelen objašnjava u njoj članak, današnje marketinške platforme su skrojene za iskorištavanje, hraneći nas onim što industrija želi da konzumiramo—doslovno i figurativno.
Na kraju, moramo razmisliti o tome zašto komercijalni akteri imaju moć koju imaju. Koja je sustavna promjena potrebna da bi se stvorio sustav koji radi za mnoge, a ne samo za nekolicinu? Naš viši istraživački koordinator, Samuele Tonello, istražuje temeljni problem, nejednakosti u bogatstvu, pozivajući na pravedniju raspodjelu kako bi društva mogla imati koristi od snažnijih gospodarstava i zdravih građana. Tvrdi da nam je potrebna regulativa kako bismo osigurali da zdravlje bude apsolutni cilj, a ne roba koja se može žrtvovati za profit nekolicine.
Kada industrije uravnoteže profitabilnost s blagostanjem - na primjer, poticanjem zdravijih prehrambenih sustava - društva žanju plodove. Uspješno gospodarstvo i javno zdravstvo mogu i trebaju ići ruku pod ruku, stvarajući pošten ciklus od kojeg će svi imati koristi. Stručnjaci iz JA PreventNCD pogledati kako ekonomski sustav koji daje prednost dobrobiti može pomoći u rješavanju opasnosti koje predstavljaju komercijalne sile odabirom dugoročne dobiti od koje koristi sveukupna kratkoročna dobit služi samo nekolicini.
Kakvu budućnost želimo Europi? Onaj u kojem gospodarstva napreduju nauštrb ljudi i planeta? Ili onaj u kojem pravedna raspodjela resursa vodi do jačih gospodarstava i zdravih građana?
Ne želimo se natjecati sa SAD-om ili Kinom u 'utrci do dna'. Želimo podržati zelene, socijalne i zdravstvene standarde u našim gospodarstvima i umjesto toga imati 'utrku do vrha'. Zbog toga je djelovanje na komercijalne odrednice zdravlja važnije nego ikad za sljedeći mandat EU-a.
Do sljedećeg puta, i hvala vam na čitanju – Caroline
Caroline Costongs
Caroline Costongs je direktorica EuroHealthNeta i stručnjakinja za javno zdravlje i promicanje zdravlja. Caroline vodi multidisciplinarni tim koji radi na europskoj i (pod)nacionalnoj politici, zagovaranju, istraživanju i izgradnji kapaciteta koji se bave zdravstvenim nejednakostima. Caroline je aktivna u raznim EU i WHO forumima, savjetodavnim odborima i raznim EU projektima, a članica je ICC-a – Međunarodnog vijeća za Europsku konferenciju o javnom zdravstvu.