Psihičko oboljenje jedan je od najvećih zdravstvenih i društvenih izazova u Norveškoj i potrebno ga je riješiti. Međutim, općine nisu sigurne koje su mjere učinkovite. Stoga je norveška vlada pokrenula program javnozdravstvenog rada u općinama s naglaskom na mentalnoj dobrobiti i prevenciji droga.
Napisale Hildegunn Brattvåg i Ellen Paulssen
Od 2012. Zakon o javnom zdravlju općinama stavlja jasniju odgovornost za provedbu međusektorskih javnozdravstvenih intervencija. Cilj mu je osigurati da javnozdravstveni rad bude zasnovan na znanju, sustavan i dugoročan. Općine imaju odgovornost za zdravlje i dobrobit kroz svoje uobičajene aktivnosti, poput škola, dnevnih centara, kulture i prijevoza. Zakon se nadovezuje na široku perspektivu determinante javnog zdravstva; pregled javnog zdravlja i zdravstvenih odrednica polazište je za javnozdravstvene aktivnosti utemeljene na dokazima. Na temelju lokalne procjene javnozdravstvenih izazova, razvoj politike javnog zdravstva mora biti sastavni dio uobičajenih društvenih i prostornih procesa planiranja i upravljanja u županijama i općinama, te u drugim strategijama društvenog razvoja. Središnja vlada igra važnu ulogu u pružanju potpore javnozdravstvenom radu općina i županijskih vlasti.
U razdoblju 2014.-2015. Ured glavnog revizora istraživao je stanje javnozdravstvenih aktivnosti. Jedan od nalaza bio je da nekoliko općina nije sigurno koje su politike i mjere učinkovite u rješavanju velikih izazova u javnom zdravlju, poput mentalnih bolesti.
U bijeloj knjizi o javnom zdravlju 2015. Vlada je pokrenula ideju programa za javnozdravstveni rad u općinama. Norveško udruženje lokalnih i regionalnih vlasti bilo je važna pokretačka snaga u ovoj inicijativi. Program je uveden 2016. godine kao desetogodišnja obveza. Norveški institut za javno zdravstvo i Norveška uprava za zdravlje zamoljeni su da imaju središnju ulogu u provedbi programa. Ciljevi programa su:
- Razvijati napore općina za promicanje zdravlja i dobrobiti stanovništva;
- Ojačati dugoročni i sustavni javnozdravstveni rad u općinama;
- Integrirati mentalno zdravlje kao dio lokalnog javnozdravstvenog rada i promicati lokalni rad na prevenciji droga;
- Izgraditi kapacitete i širiti znanje o mjerama koje jačaju mentalnu otpornost djece i mladih.
Nadalje, program se sastoji od pet elemenata:
- Razvoj mjera temeljenih na znanju;
- Izgradnja kapaciteta i razmjena iskustava po općinama i županijama;
- Razvoj i provedba podataka (pregled javnog zdravlja i zdravstvenih odrednica);
- Ojačana suradnja između aktera- na nacionalnoj i lokalnoj razini;
- Koordinacija vladinih politika i instrumenata usmjerenih na općine.
Prvi element, razvoj mjera zasnovanih na znanju je osnovni element programa. Županijska vijeća prijavljuju se za bespovratna sredstva norveške Uprave za zdravstvo, a sredstva se raspodjeljuju općinama koje žele razviti mjere za promicanje mentalne dobrobiti i prevenciju droga. Mjere mentalnog blagostanja u ovom kontekstu podrazumijevaju univerzalne mjere za promicanje socijalne podrške, uključivanja, pripadanja, suočavanja itd. Mjere se moraju ocijeniti. Djeca i mladi prioritetna su ciljna skupina u ispitivanjima i procjenama novih mjera.
Nekoliko općina trenutno je u procesu implementacije novih inicijativa, temeljenih na pregledu zdravlja stanovništva i odrednicama zdravlja na njihovom području.
Županijska vijeća koordiniraju rad u županijama i odgovorna su za uključivanje istraživačkih institucija. Program je do sada stvorio mnogo sinergije - posebno između županija, općina i istraživačkih centara/sveučilišta/fakulteta.
Nacionalni program, koji se sastoji od pet gore navedenih elemenata, trenutno se procjenjuje i mjerit će se prema navedenim ciljevima. Polazna osnova uspostavljena je 2016. godine na temelju istraživanja u svim općinama i županijama. Naknadna evaluacija usredotočit će se na proces na koji način općine razvijaju i ocjenjuju mjere te na podršku koju dobivaju od županijskih vijeća i istraživanja. Anketa na pola programskog razdoblja bit će u odnosu na osnovnu vrijednost i fokusirat će se na status ciljeva cijelog programa.
Županijska vijeća koja primaju bespovratna sredstva poduzimaju opsežne, a na neki način i nove zadatke - osobito kada je u pitanju suradnja s istraživačkim institucijama i osiguravanje evaluacije mjera. Poznati istraživački institut prati rad županija i općina kako bi nacionalnim zdravstvenim tijelima dao doprinos i znanje. To će se znanje koristiti u budućem radu programa, te za podršku javnozdravstvenim aktivnostima općina i županijskih vlasti općenito i kada program dođe do kraja.
Hildegunn Brattvåg
Hildegunn je viši savjetnik u norveškoj Upravi za zdravstvo, odjelu za društvene determinante zdravlja. Magistrirala je sociologiju
Ellen Paulssen
Ellen je viši savjetnik u norveškoj Upravi za zdravstvo, odjelu za društvene determinante zdravlja. Magistrirala je sociologiju.