30 godina nakon Ottawske povelje: Je li još uvijek relevantan pred budućim izazovima za promicanje zdravlja?

Prošlo je 30 godina od predstavljanja Ottawske povelje o promicanju zdravlja, koja je promijenila naše razumijevanje zdravlja i uvela nove pristupe za održavanje i promicanje zdravlja. Ovdje razmatramo buduće izazove za promicanje zdravlja i relevantnost današnjih načela proizašlih iz Ottawske povelje.

Napisali Matej Vinko, Monika Robnik i Mojca Gabrijelčič Blenkuš.

Uvod

Ottawska povelja omogućila je napredak u načinu na koji razmišljamo o zdravlju i načinu na koji se javno zdravlje provodi. Promicanje zdravlja postalo je vitalna, ako ne i vodeća komponenta suvremenog javnog zdravstva u posljednjih 30 godina¹. Povelja je proširila normativni okvir javnog zdravstva i uvela inovativne elemente sa svoje tri strategije (omogućiti, posredovati, zagovarati) i pet područja djelovanja (izgraditi zdravu javnu politiku, stvoriti poticajno okruženje, ojačati akcije zajednice, razviti osobne vještine i preusmjeriti zdravstvene usluge) )². Naredne konferencije o promicanju zdravlja - 9^th koji se ove godine održava u Šangaju - od tada su učvrstili ključna načela za promicanje zdravlja.

Trideset godina kasnije, koji su izazovi s kojima se danas suočava u području promicanja zdravlja i koje mogućnosti i zadaci predstoje budućim generacijama zdravstvenih djelatnika aktivnih na području promicanja zdravlja?

Mnogi od nas koji su danas ušli u područje javnog zdravstva još nisu bili rođeni prilikom izrade Povelje - ali poruka koju ona nosi nije izgubila nikakav značaj. Gledajući koji su izazovi pred nama, jasno je da će to ostati relevantno godinama koje dolaze. Značaj Povelje podupire izazov vremena jer promjene koje je uvela nisu bile samo od praktične važnosti, već su imale prilično snažne filozofske implikacije na način na koji je zdravlje začeto. Zdravlje je zamišljeno kao resurs za svakodnevni život, a ne kao cilj življenja. Važni uvjeti i resursi za zdravlje, poput mira, skloništa, obrazovanja, stabilnog ekosustava, socijalne pravde i jednakosti, između ostalog, navedeni su kao temeljni zahtjevi za poboljšanje zdravlja-poboljšanje, koje ne može osigurati samo zdravstveni sektor². Kako bi se unaprijedilo zdravlje stanovništva, koncepcija zdravlja kako se govori u Povelji trebala bi prožimati sve sfere života - javnu i osobnu. To još uvijek nije slučaj - neki bi čak mogli tvrditi da se mi kao društvo sve više udaljavamo od tog ideala³. Stoga bi ponovno osmišljavanje zdravlja moglo biti najveći i najopsežniji izazov s kojim se naša generacija suočava u budućnosti.

Ovdje predstavljamo pet širokih i međusobno povezanih skupina izazova za koje vjerujemo da će se promocija zdravlja morati nositi s budućnošću. Nije nam bila namjera dati cjelovit popis svih mogućih izazova - umjesto toga, cilj nam je bio potaknuti raspravu o onome što nas čeka predstavljanjem nekoliko odabranih pitanja koja će od sada definirati javni diskurs.

Nove tehnologije i nove etičke dileme

Živimo u doba telekomunikacija i informacija. Nove tehnologije koje su razvijene posljednjih godina, kao i one koje će se tek uvesti u godinama koje dolaze, imaju potencijal uvelike pridonijeti zdravlju stanovništva. Ipak, postoje brojne zamke kojih morate biti svjesni kada je u pitanju korištenje novih tehnologija za promicanje zdravlja. Uzimajući u obzir samo digitalnu zdravstvenu tehnologiju, koja uključuje distribuciju zdravstvenih informacija, digitalne igre povezane sa zdravljem, osobno samopraćenje pomoću nosive tehnologije itd., Nailazimo na brojne etičke i političke dileme.

Većina digitalnih strategija promicanja zdravlja ima snažan naglasak na osobnoj odgovornosti za zdravlje, odvraćajući pozornost od društvenih odrednica zdravlja. U današnje doba mjera štednje, javna i privatna poduzeća stavila su značajan fokus na samoodgovornost⁴. Uvažavajući činjenicu da je uporaba digitalne tehnologije snažno povezana s dobi, prihodom i stupnjem obrazovanja, možemo vidjeti kako će se nejednakosti u društvu povećati ako se pristupi digitalnoj promicanju zdravlja ne počnu mijenjati u budućnosti. Potrebno je uložiti više napora u podizanje zdravstvene i digitalne pismenosti u društvenim skupinama u nepovoljnom položaju.

Još jedan izazov s kojim se suočavamo u području digitalne zdravstvene tehnologije je ogromna količina podataka za samostalno praćenje prikupljenih pomoću nosivih tehnologija te njihove potencijalne uporabe i zlouporabe. Pojavljuju se brojne etičke dileme u vezi s upotrebom takvih podataka od strane poslodavaca i osiguravajućih društava, privatnosti, sigurnosti i pristupa takvim podacima itd. Digitalne tehnologije postaju sve naprednije i isprepliću se s našim svakodnevnim životom svakim danom. Ponekad je čak teško povući granicu između stvarnog i zamišljenog - situacije s potencijalno štetnim posljedicama po zdravlje s kojima se prethodne generacije nisu suočavale; na primjer, neke su digitalne igre toliko sofisticirane i ciljane da lako izazivaju ovisnost ranjivih pojedinaca^{5, 6}.

Unatoč tome, digitalna tehnologija pruža nam više mogućnosti za promicanje zdravlja:

mogućnosti nadzora podataka bez presedana,
participativno zdravstveno obrazovanje i komunikacija,
angažman pojedinaca i zajednica u razvoju zdravih javnih politika,
razvoj zajednice (i zdravog okoliša) i politički angažman stanovništva (podizanje svijesti o siromaštvu, degradaciji okoliša i drugim pitanjima globaliziranog svijeta).

To je za nas bilo samo nekoliko mogućnosti za iskorištavanje - digitalna tehnologija ima širi i dublji utjecaj na naše društvo. Većina ishoda tek se mjeri i procjenjuje. Bez sumnje, to će biti glavni pokretač društvenih promjena u budućnosti.

Društvena i ekonomska dinamika

Društveno i ekonomsko okruženje igra jednu od - ako ne i - najvažnijih uloga u suvremenom javnom zdravlju. Neka od najhitnijih pitanja povezanih sa društveno-ekonomskom dinamikom su sljedeća: nejednakosti u svim sferama života, migracije marginaliziranog stanovništva, "vječna štednja" i njezin utjecaj na javno zdravstvo i socijalnu skrb, komercijalizacija, privatizacija i individualizacija zdravlje u tržišno orijentiranom svijetu.

Učinci ekonomske globalizacije, dominacija multinacionalnih korporacija i primat privatnom profitu na račun većine ljudi bili su uglavnom štetni za zdravlje stanovništva⁷. Vlade imaju vitalnu ulogu u reguliranju gospodarstva, a time i zapošljavanja, pružanju obrazovanja, socijalne skrbi u vrijeme ekonomskih ili drugih teškoća, uspostavljanju strategija za suzbijanje siromaštva, kriminala i zlouporabe droga te poticanju pravednog i održivog gospodarskog i društvenog razvoja. Sve ove radnje imaju odlučujući utjecaj na zdravlje ⁷. Ekonomski aspekti državne politike moraju biti visoko na listi prioriteta - ali ne viši od zdravstvenih. Drugi važni akteri na području promicanja zdravlja su nevladina tijela, organizacije zajednice i sami pojedinci-promicanje zdravlja zahtijeva koordinirano djelovanje svih zainteresiranih.

Socioekonomska pitanja neprestano povećavaju razlike u zdravlju. Slijedom toga, društvo će se morati uključiti u upravljanje mrežom, partnerstvo i pristupe s više dionika kako bi postiglo zdravstvene ciljeve i razvilo održivi sustav koji će moći odgovoriti na promjene u društvenoj i ekonomskoj dinamici- demografske promjene jedna su od najhitnije⁸.

Uobičajen odgovor na većinu zdravstvenih izazova je smanjenje troškova i optimizacija tijeka rada obično privremenim rješenjima. Kako je istaknuto u Ljubljanskoj povelji, ovo je ozbiljno ograničen pristup "nizvodno". Ovo ograničenje treba prepoznati i iluziju kontrole, kroz kratkoročne tehničke odgovore, treba napustiti u korist cjelovitijih i održivijih rješenja⁹.

Radna snaga u vodstvu i javnom zdravlju

Promicanje zdravlja uvelike se oslanja na kompetentnu radnu snagu s motiviranim i sposobnim vodstvom. Javnozdravstveni problemi često nose veliki teret za društvo; uzrokovani su brojnim i međusobno povezanim uzrocima koje je teško upravljati i obično zahtijevaju dugoročna rješenja koja opet zahtijevaju suradnju mnogih dionika kako bi bili uspješni. Dovoljno financirana i uposlena radna snaga koju vode stručnjaci vizionari s utjecajem, te utemeljene vrijednosti i kompetencije bitna je za buduću učinkovitost promicanja zdravlja.

Osim dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika, postoji potreba za kvalitetnim obrazovanjem i osposobljavanjem novih generacija djelatnika za promicanje zdravlja. Važan element za izgradnju kapaciteta stručnjaka za promicanje zdravlja u Sloveniji, na primjer, je slovenska terminologija; kako bi se pojmovi i pojmovi pravilno koristili u promicanju zdravlja potrebno ih je prevesti na slovenski jezik. Terminologija na materinjem jeziku zasigurno je središnji preduvjet za osiguravanje kvalitete promicanja zdravlja, no potrebno je učiniti još mnogo toga. S brzim tempom promjena koje doživljavamo u ekološkoj, društvenoj i ekonomskoj sferi života, promicanje zdravlja mora biti vrlo osjetljivo i učinkovito - podvig koji se teško može postići bez sustavnog obrazovnog sustava za javno zdravstvo osmišljenog za pružanje temeljnih i specifičnih kompetencija širokom krugu ljudi niz stručnjaka iz područja javnog zdravstva¹⁰.

Demografske promjene - rast stanovništva

Razumijevanje demografskih promjena koje će se vjerojatno dogoditi u narednim godinama, kao i izazova i mogućnosti koje one predstavljaju za postizanje održivog razvoja, važno je za osmišljavanje i provedbu agende za razvoj. Trenutno se demografske promjene odnose na starenje stanovništva, promjene u etničkom i kulturnom sastavu stanovništva i urbanizaciju.

Europljani su trenutno svjedoci migracija stanovništva u dosad neviđenim razmjerima. Migranti putuju iz cijelog svijeta donoseći sa sobom različite načine razmišljanja i percepcije okoliša i kulture u koju migriraju (ili kroz koju). Trenutna politička klima promiče negativan stav prema migrantima, što ih dovodi u opasnost od društvene, ekonomske i/ili kulturne marginalizacije, te života na rubu društva - upravo zbog razloga što je većina njih uopće napustila svoje domovine. Implikacije za promicanje zdravlja same su po sebi razumljive¹¹.

Druga važna demografska promjena je rast globalnog stanovništva. U srpnju 2015. svjetsko je stanovništvo doseglo 7.3 milijarde. Svjetsko stanovništvo poraslo je za milijardu ljudi od 2003. i dvije milijarde od 1990. Globalni rast ljudskog stanovništva iznosi oko 75 milijuna godišnje ili 1.1% godišnje. Očekuje se da će nastaviti rasti, s procijenjenom ukupnom populacijom od 8.4 milijarde do sredine 2030., te 9.6 milijardi do sredine 2050. godine^{12, 13}. Brz rast stanovništva može se pripisati higijenskim mjerama, medicinskom napretku, nižim stopama mortaliteta, povećanju dugovječnosti i velikom porastu poljoprivredne produktivnosti.

Povećanje stanovništva u razvijenijim zemljama već je nisko i očekuje se stabilizacija¹⁴. Koncentracija rasta stanovništva u najsiromašnijim zemljama otežat će tim vladama iskorijeniti siromaštvo i nejednakost, boriti se protiv gladi i pothranjenosti, proširiti upis u obrazovanje, kao i dostupnost i prihvatljivost zdravstvenih sustava, poboljšati pružanje osnovnih usluga i implementirati drugi elementi agende održivog razvoja kako bi se osiguralo da nitko ne ostane zaostao^{12, 15}.

Budući rast stanovništva uvelike ovisi o putu kojim će se plodnost kretati u budućnosti, budući da relativno male promjene u ponašanju plodnosti, kada se projiciraju kroz nekoliko desetljeća, mogu generirati velike razlike u ukupnoj populaciji.

Mjere bi se u budućnosti trebale usredotočiti na:

participativno i transparentno donošenje politika o ljudskoj reprodukciji/reproduktivnom zdravlju¹⁶,
sociološka imaginacija (za razumijevanje problema povezanih sa siromaštvom, pothranjenošću, nejednakostima, klimatskim promjenama, nezaposlenošću itd.) kao posljedicama rasta ljudske populacije¹⁷,
stvoriti poticajna okruženja koja će informirati ljude diljem svijeta o stanovništvu, zdravlju i okolišu te ih osnažiti da te podatke koriste za poboljšanje dobrobiti sadašnjih i budućih generacija².

Rast stanovništva također ima važan utjecaj na drugi ključni globalni problem - klimatske promjene. Napravljene su veze između rasta stanovništva i globalne emisije ugljika¹⁸.

Postizanje univerzalnog pristupa planiranju obitelji u cijelom svijetu mogla bi biti jedna od intervencija koje se koriste za rješavanje zdravstvenih problema povezanih s brzim rastom stanovništva u nerazvijenim zemljama. To bi dovelo do manje neželjenih trudnoća, poboljšalo zdravlje i dobrobit žena i njihovih obitelji te usporilo rast stanovništva-doprinoseći razvoju kompatibilnom s klimom¹⁹.

Klimatske promjene

Klimatske promjene globalni su problem. Ometa nacionalnu ekonomiju i utječe na živote svake osobe, zajednice i zemlje na našem planetu kroz degradaciju zemlje i vode, iscrpljivanje resursa i nove obrasce distribucije zaraznih i nezaraznih bolesti.

Klimatske promjene pitanje su koje zahtijeva rješenja usklađena na međunarodnoj razini. Pristupačna i skalabilna rješenja sada su dostupna kako bi omogućila zemljama da skoče u čistija, otpornija društva. UN i Svjetska zdravstvena organizacija prepoznali su klimatske promjene u ciljevima održivog razvoja, pa su s tim u vezi i definirani ciljevi. Emisije bilo gdje utječu na ljude posvuda. Radi rješavanja klimatskih promjena, zemlje rade na usvajanju i provedbi globalnog sporazuma sklopljenog u Parizu prošlog prosinca koji se bavi prilagodbom, ublažavanjem i izgradnjom kapaciteta^{15, 20}.

Dostupno je mnogo informacija o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama po okoliš i ljudska bića. Predložene su i mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Smatramo da se važno usredotočiti na:

jačanje otpornosti i sposobnosti prilagođavanja klimatskim promjenama,
shvaćajući da je to složen globalni problem, koji utječe na sve nas i zahtijeva promjene u ponašanju,
integriranje mjera u nacionalne politike, strategije i planiranje, i
promicanje niskougljičnih razvojnih tehnologija i uporabe energije.

Zaključak

Za našu mladu generaciju pojavljuju se brojne mogućnosti temeljene na načelima Ottawske povelje. Ovo je samo nekoliko - nesumnjivo će se pojaviti još mnogo toga.

Prilike temeljene na pet područja djelovanja Ottawske povelje za mlađe generacije:

Izgradite zdravu javnu politiku
- Participativno kreiranje politike
- Transparentnost u kreiranju politike
- Ubrzanje procesa donošenja politika utemeljenih na dokazima (od istraživanja do provedbe, od znanstvenika do praktičara do političara i natrag)
Stvorite potporna okruženja
- Globalni i održivi pristup
- Partnerstva javno-privatnog sektora i društveno odgovoran marketing koji je transparentan i regulatorno neovisno ocijenjen
- Zdravo urbano planiranje
Ojačati akcije zajednice
- Vertikalna i horizontalna partnerstva
- Otvorena i transparentna komunikacija i financiranje lokalnih zajednica
- Obrnuti trenutni trend individualizacije u svim sferama života
- Povećanje razine solidarnosti i socijalne kohezije
Razvijajte osobne vještine
- Poboljšanje zdravstvene pismenosti
- Korištenje informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija za olakšavanje društvene kohezije umjesto socijalne izolacije
- Bolja provedba obrazovanja životnih vještina u osnovno obrazovanje
Preusmjerite zdravstvene usluge
- Daljnja integracija zdravstvenih i socijalnih usluga u „wellness“ usluge
- Izgradnja snažne promocije zdravlja na nacionalnoj razini radi olakšavanja integracije međunarodne mreže za promicanje zdravlja
- Osiguravanje univerzalnog pristupa zdravstvenoj zaštiti

EuroHealthNet kao glavni igrač u javnom zdravlju EU -a izrazio je izazov korištenja Ottawske povelje u sadašnjosti i daljnjim vremenima u reviziji pod nazivom POMLADI. Riječ se sastoji od slova u 10 koraka koje možemo poduzeti za postizanje agende za 2030. godinu²¹:

Be Rprilagodljiv (prihvatiti izazove i koristiti mogućnosti)
Be Equitable (riješiti uzroke uzroka)
Be Junaprijediti (izgraditi partnerstva i upravljanje u svim sektorima)
Be Updatirano (djelujte pametno kako biste utjecali na 21^st stoljeća stvarnosti)
Be Vtemeljen na vrijednostima (razvijati vrijednosti i pravo na zdravlje u novim kontekstima)
Be Ethical (promiču poštene standarde u svemu što radimo)
Be New (stvoriti i implementirati nove ideje)
Be Active (prakticiranje uključivog angažmana)
Be Tehnološki (razumjeti i primijeniti tehnički i digitalni napredak)
Be Ekološki (održavati i štititi naše okruženje).

Okvir POMLADITI za promicanje zdravlja jasno odražava poruku Ottawske povelje. S našeg gledišta, carter pruža ključni okvir za promicanje zdravlja bez obzira na izazove s kojima se suočavamo sada ili u budućnosti. Na nama je da to provedemo.

Reference

Potvin L, Jones CM. Dvadeset pet godina nakon Ottawske povelje: kritična uloga promicanja zdravlja za javno zdravlje. Can J Public Health Rev Can Santé Publique. Kolovoza 2011.; 102 (4): 244–8.
Svjetska zdravstvena organizacija. Ottawska povelja o promicanju zdravlja. Ottawa, ON: WHO; 1986. godine.
Kickbusch I. Imperativ javnog zdravlja: prilika ili zamka? Promocija zdravlja Int. 16. travnja 2015.; 1–4.
Lupton D. Promicanje zdravlja u digitalnoj eri: kritički komentar. Promocija zdravlja Int. 1. ožujka 2015.; 30 (1): 174–83.
Lupton D. Kvantificiranje tijela: praćenje i mjerenje zdravlja u doba mHealth tehnologija. Kritika javnog zdravlja. 1. prosinca 2013.; 23 (4): 393–403.
Redux: Modding Advanced - lansirana najava [internet], Kanada; c2016 [citirano 2016 Okt 6]. Dosegljivo na: https://gta5redux.com/2016/09/gta-5-redux-download-now-live/
Ziglio E, Hegard S, Griffiths J. Razvoj promicanja zdravlja u Europi: postignuća i izazovi. Promocija zdravlja Int. 15. 2000 .; 15 (2): 143-54.
Kickbusch I. Inovacije u zdravstvenoj politici: odgovor zdravstvenom društvu. Gac Sanit. Srpnja-kolovoza 2007.; 21 (4): 338-42.
Svjetska zdravstvena organizacija. Ljubljanska povelja o reformi zdravstvene zaštite u Europi. Svjetska zdravstvena organizacija, Kopenhagen; 1996. godine.
Frenk J, Chen L, Bhutta ZA, Cohen J, Crisp N, Evans T, et al .. Zdravstveni radnici za novo stoljeće: transformacija obrazovanja radi jačanja zdravstvenih sustava u međuovisnom svijetu. Lancet. Prosinca 2010 .; 376 (9756): 1923–58.
Buzeti T, Djomba JK, Gabrijelčič Blenkuš M, et al. Zdravstvene nejednakosti u Sloveniji. Ljubljana: Nacionalni institut za javno zdravstvo; 2011: 96-7.
Ujedinjeni narodi. Svjetske perspektive stanovništva - Revizija 2015 .; 2015. godine.
Referentni ured za stanovništvo.2014. Svjetski podatkovni list o stanovništvu; 2014. godine.
Ujedinjeni narodi. Svjetske perspektive stanovništva - Revizija 2008 .; 2009. godine.
Ciljevi održivog razvoja. Cilj 13: Poduzeti hitne mjere u borbi protiv klimatskih promjena i njihovog utjecaja. Ujedinjeni narodi; c2016 [citirano 2016. 2. lipnja]. Dosegljivo na: (http://www.un.org/sustainabledevelopment/climate-change-2/
Planiranje obitelji/kontracepcija. Izvještaji o činjenicama. Svjetska zdravstvena organizacija; c2015 Kanada; c2016 [citirano 2016 Okt 18] Dosegljivo na: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs351/en/
Mills Wright C. Sociološka imaginacija. Oxford: Oxford University Press, izdanje za četrdesetu obljetnicu; 2000.
Patterson KP. Klimatske promjene, zdravlje i dinamika stanovništva: pogled iz Tanzanije. Cool Green Science; 2016. godine.
Referentni ured za stanovništvo. Uspostavljanje veze: dinamika stanovništva i razvoj kompatibilan s klimom; c2016 Kanada; c2016 [citirano 2016. maj 27.]. Dosegljivo na: http://www.prb.org/About/ProgramsProjects/PHE/Climate-Change-Working-Group.aspx
Okvirna konvencija o klimatskim promjenama. Ujedinjeni narodi; c2016 [citirano 2016. maj 27.]. Dosegljivo na: http://newsroom.unfccc.int/
EuroHealthNet: Promicanje zdravlja i blagostanja do 2030. godine: Napredovanje Ottawske povelje u kontekstu Programa održivog razvoja UN -a do 2030. godine; c2016 [citirano 2016 Okt 18]. Dosegljivo na: http://eurohealthnet.eu/sites/eurohealthnet.eu/files/press-release/EuroHealthNet%20Health%20Promotion%20Statement%20-%20Short.pdf

O autorima

Matej Vinko, Monika Robnik,i Mojca Gabrijelčič Blenkuš predstavljaju Nacionalni institut za javno zdravlje (NIJZ), Slovenski nacionalni zavod za javno zdravstvo. Ideje u ovom članku prvi su put predstavljene na zajedničkoj konferenciji EuroHealthNet -a, NIPH -a, MZ -a i SZO -ove Mreže europskih regija za zdravlje, posvećene 30. obljetnici povelje SZO -a u Ottawi. Konferencija je bila povezana sa studijskim posjetom koji je sudionicima pružio priliku saznati o inicijativama za zdravo i aktivno starenje koje se razvijaju u Sloveniji. Sažetak posjeta možete pronaći na stranici EuroHealthNet web stranica.

Matej Vinko, dr. Med

Specijalist medicine javnog zdravstva, at NIJZ, Nacionalni institut za javno zdravstvo | + postovi

Dr. Med. Matej Vinko, specijalist je javnozdravstvene medicine u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (NIJZ) u Ljubljani, Slovenija. Voditelj je javne stručne skupine za mentalno zdravlje i zamjenik voditelja Centra za zdravstvenu analizu i razvoj Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo. Njegovi su glavni interesi epidemiologija mentalnog zdravlja, javnozdravstvena politika i razvoj radne snage u javnom zdravlju.

Monika Robnik Levart

Sanitarni inženjer at NIJZ, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo | + postovi

Monika Robnik Levart studirala je sanitarno inženjerstvo na Fakultetu zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. 2017. godine magistrirala. Monika trenutno radi u Nacionalnom zavodu za javno zdravstvo (NIJZ) kao sanitarni inženjer. Posebno je zanimaju područja starenja, nejednakosti i prehrane.

dr. Mojca Gabrijelčič Blenkuš

Viši savjetnik at NIJZ, Slovenski nacionalni institut za javno zdravstvo | + postovi

Dr. Mojca Gabrijelčič je doktorica medicine, specijalistica javnog zdravstva, doktorica društvenih znanosti. Njezina područja interesa i stručnosti su pristupi promicanju zdravlja, javne politike, jednakost u zdravlju i ekonomija blagostanja, prehrana i tjelesna aktivnost, starenje i slabost te kvaliteta života. Mojca je bila znanstvena koordinatorica JA Best-ReMaP 2020. – 2023. i bit će koordinatorica radne skupine za održivost politike u novom JAPrevent NCD 2024. – 2027. Kao bivša predsjednica EuroHealthNeta, počasna je savjetnica Izvršnog odbora EuroHealthNet partnerstva .